Učitelji pisali Fuchsu, traže da što prije riješi ovih sedam stvari: ‘Samo smo načeli probleme’
Radovan Fuchs ostaje ministar obrazovanja, s time da se njegovom resoru pripaja i briga o mladima pa će novi naziv biti Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih. Članovi učiteljske grupe Školska zbornica, kojih je oko 26 tisuća, novom-starom ministru uputili su pismo. Redefiniranje cjelodnevne škole, donošenje novog Zakona o odgoju i obrazovanju te rast koeficijenata samo je dio stavki s kojima se, ističu učitelji, Fuchs mora uhvatiti ukoštac.
Ministar obrazovanja Radovan Fuchs | foto: Canva, srednja.hr
Facebook grupa Školska zbornica okuplja oko 26 tisuća zaposlenika u školama, koji su u ponedjeljak uputili otvoreno pismo novom-starom ministru obrazovanja Radovanu Fuchsu. U uvodu pisma čestitali su mu na ponovnom imenovanju za ministra, kako navode, ‘jednog od najvažnijih resora u Vladi koji brine o onima koji su budućnost naše Domovine.’
– Na početku prošlog mandata nastavničkim i učiteljskim grupama otvorili ste vrata ministarstva i uspostavili s nama dijalog. Pružili ste nam mogućnost sudjelovanja i izražavanja mišljenja u kreiranju obrazovnih politika. Unatoč tome, naša mišljenja i prijedlozi često nisu nailazili na razumijevanje, posebno kod donošenja važnih odluka kao što su uvođenje cjelodnevne škole ili utvrđivanje novih koeficijenata za plaće zaposlenika u obrazovanju. Nadamo se da ćete Vi i Vaš tim u ministarstvu imali više sluha za nas i naše prijedloge u novom mandatu, navodi administracija Školske zbornice.
Traže novi zakon
Glavnina njihova pisma odnosi se na sedam točaka odnosno problema za koje smatraju da ministar mora početi rješavati čim prije. Pod prvu točku stavili su donošenje novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Već smo pisali da nije izgledno da će se on donijeti u 2024., budući da ZOO-a uopće nema u planu zakonodavnih aktivnosti Vlade za ovu godinu. Iz Školske zbornice podsjećaju da je trenutni zakon mijenjan čak 16 puta.
– Kuća se gradi od temelja, a temelj boljeg obrazovnog sustava treba biti novi suvremeni zakon. Novim zakonom potrebno je reformirati puno toga: pedagoške mjere, ocjenu iz vladanja, strukturu razredništva, ukidanje dopunskog nastavnog rada, bolje definiranje sudbine tehnoloških viškova, suvremena mreža škola, redefiniranje statusa ravnatelja itd. U konačnici, obrazovnom sustavu treba dati nove okvire koji se temelje na većoj izbornosti i autonomiji. To je nešto što se u ovom mandatu jednostavno mora napraviti i svako novo odgađanje bilo bi kontraproduktivno za obrazovni sustav, ističu iz Školske zbornice.
Ova je grupa bila suorganizator nedavnih prosvjeda nastavnika oko Uredbe o koeficijentima. I u ovom pismu ističu da je potrebno povećati koeficijente zaposlenicima u sustavu obrazovanja. Sadašnjim rješenjima, pišu, nisu zadovoljni i smatraju da su obrazovni djelatnici podcijenjeni u odnosu na ostale sustave.
– Tražimo ravnopravniji i nadasve cjenjeniji odnos prema zaposlenicima u obrazovanju iskazan kroz koeficijente. Taj odnos mora biti pokazatelj budućim generacijama koje žele raditi u obrazovanju da se odgoj i obrazovanje djece cijeni i adekvatno plaća. Ne dopustite da podcijenjeni položaj zaposlenika u obrazovanju dovede do već sad prisutne nestašice stručnih kadrova za pojedine predmete u školama, navode nastavnici.
Čude se što neki od njih imaju ispodprosječne plaće za sektor
Obrušili su se i na medije, među kojima je i srednja.hr, zbog objave novih prosječnih i medijalnih plaća nakon novih koeficijenata.
– Iako medijski članci u zadnje vrijeme sugeriraju da su zaposleni u obrazovanju novim uvećanim koeficijentima izgubili razlog za nezadovoljstvo, to nije tako. Mediji su podatke o novim uvećanim prosječnim plaćama dobili od ministarstva (po tko zna kojoj metodologiji izračunato). Mnogi zaposleni u obrazovanju gledaju svoje platne liste i čudom se čude kako to da nemaju plaću za koju ministarstvo preko medija sugerira da je imaju, pišu iz Školske zbornice.
‘Metodologija izračuna’ za koju učitelji iz Školske zbornice prozivaju medije nije baš nikakav misterij. Kako jasno navodimo u svim svojim tekstovima vezanima uz nastavničke plaće, podaci o prosječnoj i medijalnoj plaći dolaze iz Centraliziranog obračuna plaća u državnoj službi i javnim službama. Riječ je o poslovno-informatičkom sustavu o kojem skrbi FINA, ‘namijenjenom upravljanju rashodima koji su vezani za troškove ljudskih resursa u javnom sektoru’. Taj sustav, među ostalim, osigurava i analitiku isplaćenih plaća na razini cijeloga sustava, grupa institucija i slično. Iz platne liste djelatnika koje se ‘čudom čude’ da nemaju spomenute plaće ne može se zaključiti ništa drugo doli da osoba ima – ispodprosječnu plaću.
Ne žele cjelodnevnu za sve, nego produženi boravak za roditelje kojima je potreban
Među točkama koje učitelji navode da ministar čim prije treba riješiti je i problem manjka deficitarnog kadra. Smatraju da bi, osim koeficijenata i postojećih stipendija, taj problem mogao biti rješen na način da se osigura kontinuirani rast plaća u skladu s mogućnostima proračuna i rastom BDP-a.
– Novaca ima, samo treba odrediti prioritete. Uz to, nužno je poboljšati status svih zaposlenika u obrazovanju i zaštititi ih od bilo kakvih pritisaka i prijetnji te svih ostalih negativnih čimbenika koji mnoge mlade kadrove odbijaju od rada u školi. Samo tako će djeca dobiti kvalitetnu nastavu koju će im držati stručan i motiviran kadar, navode iz Školske zbornice.
Ne sviđa im se ni eksperimentalni program cjelodnevne škole. Štoviše, smatraju da umjesto njega u sve osnovne škole treba uvesti obvezan produženi boravak za sve one roditelje koji žele da im djeca više vremena provode u školi.
– Cjelodnevna škola treba biti drugačije osmišljena. Nikako ne bi trebalo sve učenike i roditelje prisiljavati na to, što je trenutno namjera CDŠ. Izbor, ne prisila. Naravno, preduvjet za to je rad svih škola u jednoj smjeni za što su potrebna stalna ulaganja, dogradnja ili izgradnja novih škola. Treba na drugačiji način provesti restrukturiranje satnice predmeta, način izvođenja dopunske i dodatne nastave, izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti. Naglasak je na tome da CDŠ ne bi trebala postavljati krute okvire obveznosti (posebno A2 programa), već bi se morala temeljiti na izbornosti, autonomiji i posebnosti pojedinih škola. Mnogo je reakcija izazvala tvrdnja anonimne učiteljice u Školskoj zbornici (podatci i škola poznati administraciji grupe) da je u jednoj eksperimentalnoj školi učenicima osmog razreda zabranjeno da povodom završetka nastavne godine i oproštaja od osnovne škole nose majice s tiskom kojim se izražava kritika prema eksperimentalnoj CDŠ. Mislite li da je to dobar početak ove moguće reforme?, pitaju se nastavnici.
‘Napredovanje učitelja treba pojednostaviti’
Ističu i da je potrebno donijeti jasne i nedvosmislene kriterije za ocjenjivanje zaposlenika u školama, budući da prema Zakonu o plaćama ocjenjivanje čeka sve javne službenike. O tome će im ovisiti i povećanje plaće. Iz Facebook grupe Školska zbornica traže i reviziju kurikuluma koje je 2019. donijela Fuchsova prethodnica Blaženka Divjak. Posljednja točka koju traže da Fuchs što riješi je donošenje novog pravilnika o napredovanju učitelja.
– Napredovanje učitelja treba pojednostaviti, posebno onaj dio koji se odnosi na obnavljanje napredovanja, uvida u nastavu i načina na koji su savjetnici Agencije za odgoj i obrazovanje u njega uključeni. Savjetnici iz AZOO često imaju neujednačene kriterije i različite pristupe. Stoga je nekima napredovanje ugodan i bezbolan proces, a nekima patnja i tlaka zbog koje često i odustaju od samog napredovanja, navode iz Školske zbornice.
Ističu kako je ovime tek načeli probleme, kao i da se nadaju da će Fuchsov tim ‘imati dovoljno hrabrosti i odlučnosti prionuti u njihovo rješavanje te puno više sluha za naše prijedloge i rješenja’.
– Prijedlozi i rješenja koji dolaze od baze rezultat su promišljanja ljudi s terena koji na svojoj koži osjećaju sve probleme sustava odgoja i obrazovanja, navode iz Školske zbornice.
