Učiteljica dobila otkaz preko ljeta, trudna radi u ugostiteljstvu: ‘Nastavnici šute, nadaju se svom mjestu’
Otkaz u školi tijekom ljeta česta su praksa u Hrvatskoj. Jedna učiteljica s područja Splita ispričala nam je kako sedam godina nema godišnji odmor nakon što cijelu godinu provede radeći s učenicima. Jer je radila kao – zamjena. Kako tako ostaje bez plaće iz škole, tijekom ljeta radi u ugostiteljstvu, a trudnoća joj sada donosi dodatnu neizvjesnost za iduću školsku godinu.
Foto: Helena Lopes, Unsplash
Puno ljudi u Hrvatskoj radi tijekom ljetne sezone u ugostiteljstvu i turizmu. Ipak, oni koji su radili i trudili se na poslu kroz cijelu godinu, zasigurno će ovo ljeto htjeti provesti kupajući se na moru, uživajući i puneći baterije na godišnjem odmoru od barem dva tjedna. No, filozofija ‘radi i trudi se kroz godinu pa se odmaraj ljeti’ nažalost nije ostvareno obećanje brojnim nastavnicima. Pogotovo onima koji nisu stalno zaposleni već su školsku godinu učenicima predavali kao ‘zamjene’.
Učiteljica iz godine u godinu bez godišnjeg odmora: ‘Pomirila sam se s takvom situacijom’
Problem otkaza učiteljima tijekom ljeta, kako im država ne bi morala davati plaću tijekom godišnjih odmora, prisutan je godinama. S ovom praskom dobro je upoznata i jedna učiteljica iz splitskog područja. Pod uvjetom anonimnosti, otkrila nam je da u školstvu radi već sedam godina i nijednom nije ostala prijavljena preko ljeta. Četiri godine je bila zamjena, a sada ima, kako nam kaže ‘radno mjesto koje nije za stalno’.
– Nekako sam se pomirila s takvom situacijom, iako se svake godine iznova nadam da neće biti tako. Naravno da mi to teško pada. Ljeti, umjesto da koristim godišnji, redovito moram naći drugi posao kako bi izdržala do devetog mjeseca. Preko ljeta radim u ugostiteljstvu i moji poslodavci već znaju iz godine u godinu da ću raditi za njih jer ću biti odjavljena s posla tijekom ljetnih praznika. Svjesni su da postoji takva situacija kod nas u Dalmaciji, rekla je naša sugovornica.
U školi u kojoj radi, sve skupa osam nastavnika doživi njenu sudbinu. Upitana o reakciji kolega koji preko ljeta imaju godišnji, navodi da je zahvalna što cijeli kolektivitet pruža podršku njoj i kolegicama koje dobiju ljetne otkaze, slažući se da prolaze veliku nepravdu.
I pod otkazom sudjeluje na sjednicama: ‘Radim dva tjedna bez plaće’
Često ljudi vole govoriti da je super biti nastavnik jer nastavnici imaju tri mjeseca godišnjeg odmora. Međutim, dobro je znano da njihov posao ne završava s krajem nastavne godine, a i tijekom ljeta škole imaju sjednice na koje dolaze učitelji i profesori. Kada je riječ o našoj sugovornici, ona zbog toga, pored cjelogodišnjeg rada u školi pa potom na ljetnoj sezoni još dodatno i volontira.
– Zadnji dan nastavne godine je moj zadnji radni dan za koji sam plaćena. Od mene se ne traži da dolazim naknadno, ali isto bi bilo lijepo da sam prisutna na tim sastancima. tako da ja pred kraj nastavne godine obično dolazim na radno mjesto, a nisam plaćena za to jer ne može netko drugi dovršiti taj posao. Isto tako krajem osmog mjeseca, početkom devetog, prije nego mi krene novu ugovor, moram raditi doći u školu. Trebam urediti učionicu, pripremiti sve za nastavnu godinu, poslušati što je na učiteljskim vijećima važno i dogovoriti sve za sljedeću godinu. Znači, ja u prosjeku radim dva tjedna za koja nisam plaćena, požalila se naša učiteljica.
Upitana zašto nastavnici pristaju na takve uvjete, naprosto je ustvrdila da ih ravnatelji na ovaj način ‘drže u šaci’. Prilika za zapošljavanje učitelja nema previše tako da i nemaju izbora.
Neizvjesna jesen: ‘Kad rodim, bit ću nezaposlena’
No dok je naša učiteljica do sada barem znala da će je u rujnu čekati posao, ovaj puta nije tako. Kako nam je otkrila trudna je. U školi su joj rekli, kaže nam da na nju računaju samo ako neće imati komplikacije u trudnoći niti biti na bolovanju.
– Javila sam se i sindikatu i razgovarala s djelatnicima na HZZO-u gdje sam se raspitala o svojim pravima. Rekli su mi da imam pravo na komplikacije sve do poroda, a nakon poroda imam pravo na naknadu porodiljnog za nezaposlene. Ja nemam komplikacije zato što ne želim raditi, nego zato što mi je ginekolog rekao da ih imam i da moram paziti na bebu. Stoga je teško izgledno da ću početi raditi najesen zbog svog zdravstvenog stanja, a kad rodim, bit ću nezaposlena, strahuje naša sugovornica.
Požalila se i da je jedna njena kolegica bila na sitom radnom mjestu kao i ona, ali je dobila ugovor sa svim pravima koja joj pripadaju sa stalnim zaposlenjem. Naša učiteljica tvrdi da se takve stvari ostvaruje kada ‘imate vezu’. Na kraju svega, naša se sugovornica samo nada da će budućnost biti bolja za generacije koje dolaze.
– Želim bolju budućnost za svoje dijete i svu djecu koju educiram, učim i odgajam u školi. Svi nastavnici nekako okolišaju jer se nadaju da će se naći mjesto za njih ako se previše ne bune i ne žale. Stalno se nadaju i stalno bivaju izigrani. Mislim da ide sve gore na gore i treba iznijeti sve činjenice, istaknula je učiteljica navodeći da nije jedina koja ima ovakvu priču.
Sindikat Preporod o ljetnim otkazima: ‘Neki su zauvijek prekinuli raditi u školi’
Da naša sugovornica doista nije jedina koja će ljeto, umjesto na godišnjem morati provesti na nekom novom poslu nakon što se cijele godine bavila učenicima, pokazuju i saznanja Sindikata Preporod. Predsjednik Preporoda, Željko Stipić, naveo je da se ovakve pritužbe ponavljaju iz godine u godinu.
– Zašto se to radi? Izbjegavanje isplate jedne ili ponekad čak i dvije plaće jedini je razlog zakidanja ove skupine radnika. Kratkotrajan prekid radnog odnosa, odnosno njegovo prekidanje u lipnju da bi ga se obnovilo u rujnu, radnicima donosi puno toga lošega. Ne radi se samo o neisplati plaća, nego i o nemogućnosti ostvarivanja prava, npr. na jubilarnu nagradu, koja ide uz neprekinuti radni staž. Kolike se točno na ovaj način u našem resoru ostvare uštede, nisam uspio saznati, ali znam da se definitivno radi o štednji na pogrešnom mjestu. Čuo sam, ne jednom, da su neki zauvijek prekinuli raditi u školi i iz ovog razloga. Poznate su mi konkretne osobe koje su u školi radile i dvadesetak godina, a kroz sve su to vrijeme bile izložene ovoj vrsti ‘kokošarenja’ koje se odvija pod okriljem države, rekao nam je Stipić.
Iako je naveo da nema podataka o ovom problemu, čini mu se da je ova praksa češća u osnovnim nego u srednjim školama. Ipak da i osnovne i srednje škole već preko 20 godina imaju problema s raspoređivanjem tehnoloških viškova. Primarno tu misli na funkcioniranje povjerenstava za zbrinjavanje tehnoloških viškova. Stipić problem vidi u tome što su, kako kaže, ‘većinski sindikatu iz podršku svih garnitura prosvjetne vlasti, prisvojili rad ovih povjerenstava’.
– Nije im to ni bilo osobito teško jer su samostalno pregovarali. U granske su kolektivne ugovore ‘progurali’ rješenje prema kojem županijska povjerenstva, bez obzira na broj članova njihova sindikata u županiji, jedini sudjeluju u raspoređivanju radnika koji su ostali bez posla. Postoji mnoštvo primjera da je ova usluga i ozbiljno naplaćivana. Da bi se jednom za svagda ovome stalo na kraj naš je sindikat predlagao da u radu ovih povjerenstva sudjeluju i predstavnici oba reprezentativna sindikata, a da odnos među sindikalnim članovima u radu povjerenstva ovisi o broju članova sindikata u svakoj županiji. Sindikati bi se tako međusobno nadzirali u radu i zlouporabe bi bile svedene na minimum ili bi ih nestalo, rekao je Stipić što Preporod misli o cijelom tom problemu.
Novi pregovori za granske ugovore najesen
No, Stipić nam je rekao i da je problem što brojni ravnatelji ne žele postupiti po uputstvima ovih povjerenstava. Stoga će novi granski kolektivni ugovori i pregovori o njemu biti jako. Ali ipak, od toga neće biti ništa prije jeseni.
– Jedan od razloga zašto pregovora o novim granskim kolektivnim ugovorima neće biti do početka nove školske godine sigurno je i u zadržavanju postojećeg rješenja još i ove godine. Preporodu je ovo, to nikad nismo krili, jedno od prioritetnih pitanja predstojećih pregovora. Sada, kada smo napokon kao reprezentativan sindikat ušli u pregovore, očekujemo da naši članovi kroz ama baš sve odredbe granskih kolektivnih ugovora ne budu tretirani kao radnici drugog reda, zaključio je Stipić.
