Učiti uz muziku može biti dobra stvar, ako je muzika prava
Studenti i srednjoškolci vole učiti uz glazbu, ali često je njihov odabir potpuno pogrešan, pa umjesto da ih muzika potiče ona im zapravo smeta. Stručnjaci već desetljećima istražuju utjecaj raznih melodija i skladbi na rad ljudskog mozga te su došli do nekoliko korisnih zaključaka. U videu možete pogledati što mladi slušaju.
Opće je poznato da su studenti izuzetno sposobni u smišljanju načina kako da ne uče. Čak i kad se napokon prihvate knjige gledaju kako da se paralelno s tim zabave pa su nerijetko ulogirani na Facebook, gledaju TV ili pak slušaju glazbu.
Upravo je utjecaj glazbe na brzinu učenja ono što već duže vrijeme okupira znanstvenike diljem svijeta. Čitav niz istraživanja se bavio se utjecajem klasične glazbe, rocka i metala na frekvenciju moždanih valova koji se stvaraju te učincima na kratkoročno i dugoročno pamćenje. No osim pobuđivanja sinapsi u mozgu za spajanje glazbe i učenja bitna je i mogućnost distrakcije, odnosno mogućnost da vas glazba omete umjesto da vam pomogne.
Klasična glazba najbolja za učenje
Utjecajne studije s prestižnih sveučilišta koje su se bavile ovom temom sugeriraju da je glazba iz baroka i klasična glazba najbolje potiče mozak na rad. Tajna leži u činjenici da je većina skaldbi nosi ritam koji odgovara ritmu moždanih valova. Po ovom, ali i mnogim drugim kriterijima, W.A. Mozart je stvarao skladbe koje najviše gode našem ‘centralnom računalu’.
Fizičar i neurobiolog G.B. Shaw je primijetio je da se slušanjem Mozartove glazbe poboljšava sposobnost razmišljanja, pa je proveo pokus kojim je ispitivao koji su dijelovi mozga aktivirani u trenutku kad glazba dospije u uho.
Nalazi su pokazali da je glazba salzburškog genija posebna, budući da se glasnoća tona u njegovim skladbama izmjenjuje u razmaku od točno 30 sekundi, što je jednako uzorku moždanih valova.
Upravo zbog toga sinkroniziraju se lijeva i desna polovica mozga, što dovodi do opuštanja, poboljšavanja koncentracije i sposobnosti razmišljanja. To se naziva Mozart efektom.
Izbjegavajte glazbu s mnogo teksta i nove skladbe
Stručnjaci preporučavaju da izbjegavate glazbene brojeve koji imaju naglasak na tekstovima jer će vam pozornost bježati na riječi pjesama nego na ono što čitate. Također, nije pametno da noć prije ispita puštate za vrijeme učenja nove stvari. Razlog je vrlo jednostavan, naime, učeći prikupljate nove informacije, a i glazba koju prije niste slušali je također novost za vaš mozak te ga dodatno opterećuje.
Puno je bolje da izaberete neke poznate instrumentale koji će vam moći biti lagana i neometajuća pozadina dok spremate ispit.
Bez nostalgičnih i prebrzih melodija
Kao što je pogrešno izabrati glazbenu podlogu s puno teksta također nije pametno izabrati ni one pjesme koje u vama izazivaju jake emocije. Bolje pustiti glazbu koja je neutralna ili pak budi optimizam u vama nego one koje će vas natjerati da se sklupčate poput fetusa. Osim što vam takva glazba emocije dovodi u stanje kuhanih špageta također vam i smanjuje funkcionalnost mozga prilikom učenja.
Znanstvenici sugeriraju kako ni prebrza i plesna muzika također nije pogodna za ovu rabotu. Lady Gagu ostavite za subotnje izlaske vani, a kad spremate ispite nađite nešto adekvatnije.
