Ukidaju se anonimne prijave, a mi smo provjerili gdje su prosvjetni inspektori najčešće urgirali
Ministarstvo je danas napravilo prvi veliki korak u ukidanju anonimnih prijava – u javnu raspravu pušten je obrazac za izmjene Zakona o prosvjetnoj inspekciji. A dok se čekao taj ministrov potez, provjerili smo statistiku anonimnih prijava. Inspekcija je lani najviše posla imala u Dalmaciji, a najmanje u Zagrebu. U 2019. godini dobili su 1869 prijava, od kojih je svaka peta bila anonimna.
U prošloj školskoj godini bilo je 757 inspekcijskih nadzora, kažu podaci Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Skoro svaki treći nadzor obavljen u Dalmaciji
Najviše nadzora, njih 243, obavila je Područna služba u Splitu, dok ih je najmanje (ako izostavimo nadzore Samostalnog sektora), obavila Služba u Zagrebu.
Organizacijska jedinica | Inspekcijskih nadzora |
Područna služba prosvjetne inspekcije Osijek | 189 |
Područna služba prosvjetne inspekcije Rijeka | 154 |
Područna služba prosvjetne inspekcije Split | 243 |
Samostalni sektor prosvjetne inspekcije | 39 |
Služba prosvjetne inspekcije Zagreb | 132 |
Ukupno: | 757 |
– Nadzori se obavljaju planirano i na temelju podnesaka, pojašnjavaju iz Ministarstva na naš upit rade li nadzore i kad nemaju prijava.
U 2019. godini imali su ukupno 1.869 prijava. Od toga je 1479 bilo potpisanih i 390 anonimnih. To znači da je 20,87 %, odnosno svaka peta, prijava došla iz anonimnih izvora.
U posljednjih pet godina, otkrili su danas iz Ministarstva, zabilježeno je 11.367 prijava od kojih je čak 23,15 % bilo anonimno.
Nekima zabrana obavljanja poslova, a nekima naredba za ispravak pogreški
Zanimalo nas je i koji su najčešći razlozi izlaska inspekcije na teren te koji su najčešći utvrđeni propusti.
– Po obavljenim nadzorima najviše su puta su iz nadležnosti prosvjetne inspekcije izrečene mjere kojima se naređuje usklađivanje statuta i drugih općih akata sa zakonom i drugim propisom. Često je izrečena i mjera zabrane obavljanja poslova na temelju ugovora o radu ako je u postupku povrijeđen zakon ili drugi propis te mjera kojom se ustanovi ili radnicima naređuje planiranje rada u skladu s propisima. Nadalje, češće su mjere vezane uz usklađivanje s državnim pedagoškim standardom, kao i one vezane uz vođenje uredskog poslovanja. U odnosu na radnike ustanova izrečene su mjere vezane uz pravilno zaduživanje, a u odnosu na učenike češće je naređeno ispravljanje nedostataka i propusta u slučaju neispunjavanja obveza izvješćivanja roditelja o uspjehu, napredovanju, teškoćama učenika ili neispunjavanja drugih obveza. Također, među čestim mjerama bile su i one koje se odnose na rad školskog odbora, otkrivaju iz MZO-a.
Podsjetimo, Ministarstvoje danas u e-Savjetovanje pustilo Obrazac prethodne procjene za Zakon o prosvjetnoj inspekciji, čime je napravljen prvi konkretan korak u ukidanju anonimnih prijava, koje nastavnici zahtijevaju već godinama. Izmjenama zakona važeće bi trebale biti samo one prijave koje sadržavaju ime i prezime prijavitelja, njegovu adresa stanovanja te podatke za kontakt.