Uspješni su, ali ne vole ići u školu: Kod učenika otkriveni problemi koje tableti neće popraviti
Tim znanstvenica okupljenih oko Laboratorija za prevencijska istraživanja, Odsjeka za poremećaje u ponašanju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu, od 2016. bavi se istraživanjem pozitivnog razvoja adolescenata. One su provele istraživanje u pet hrvatskih gradova (Zagrebu, Splitu, Osijeku, Varaždinu i Puli) među mladima od 1. do 4. razreda srednje škole, a na predstavljanju preliminarnih rezultata prošlog tjedna pokazali su, između ostalog, i podatke o mladima u školskoj perspektivi.
Olya Kuzovkina, Unsplash
Znanstvenice su mjerile koliko su srednjoškolci u Hrvatskoj uspješni u školi, ali i kako se u školi osjećaju. Upravo taj emocionalni dio privrženosti školi bitan je kada se radi o mentalnom zdravlju mladih i rizičnim ponašanjima.
U istraživanju je sudjelovalo oko 10.000 srednjoškolaca iz pet hrvatskih gradova, a preliminarne rezultate koji se tiču školske perspektive na skupu “Kako je biti adolescent u Hrvatskoj danas” predstavila je Josipa Mihić, izvanredna profesorica na ERF-u i članica istraživačkog tima.
U prvom razredu najuspješniji, u drugom najmanje uspješni
Prosječan školski uspjeh koji naši srednjoškolci ostvaruju je vrlo dobar (4). To je visok rezultat, istaknula je Mihić, koja je dodala i da se u njihovom istraživanju potvrdilo da djevojke ostvaruju veći uspjeh u školi od dječaka. To jest, više djevojaka postiže vrlo dobar i odličan uspjeh. Unatoč prosječnoj uspješnosti naših srednjoškolaca kada se radi o ocjenama, u kontekstu PISA rezultata Mihić je naglasila da se čini da to znanje koje naši učenici imaju na kraju teško primjenjuju.
Od prvog do četvrtog razreda, prosječan školski uspjeh je najviši u prvom razredu, što znači da srednjoškolci najbolje ocjene postižu u prvom razredu. Pad školskog uspjeha događa se prelaskom u drugi razred. Pred kraj se opet školski uspjeh diže, zbog važnosti ocjena i upisa na fakultete.
– Drugi razred pokazao nam se po puno stvari kao jako kritičan i to je onaj dio gdje je nama jako interesantno vidjeti koji je trenutak kritičan za intervencije.
Najveći školski uspjeh imaju učenici u trogodišnjim strukovnim školama, a kako je rekla Josipa, čini se da se mladi u tim školama najbolje i osjećaju. Zatim slijede gimnazije, a posljednje su četverogodišnje strukovne škole.
Ne vole ići u školu, sadržaj predmeta nije im baš zanimljiv
Međutim, ono što je bilo interesantnije jest privrženost učenika školi. Znanstvenice su došle do podataka da samo 39% srednjoškolaca voli ići u školu, a 52% smatra da ih škola potiče na razmišljanje i stvaranje novih ideja te ih samo 40% smatra da su sadržaji predmeta koje uče zanimljivi.
Važno je vole li učenici ići u školi i kako se tamo osjećaju jer su, rekla je Mihić, istraživanja u području prevencije pokazala da je privrženost školi jak zaštitni čimbenik za čitav niz rizičnih ponašanja. Kada su ih pitale vole li ići u školu, trećina srednjoškolaca rekla je često i vrlo često, trećina rijetko i trećina nikada.
Prezentacija prikazana u Ministarstvu znanosti i obrazovanja – Kako je biti adolescent u Hrvatskoj danas / Foto. srednja.hr
– Sad ako zbrojite ove koji kažu nikada i rijetko, to je jako velik postotak srednjoškolaca koji ne vole ići u školu. To je kao ono kad ne volite ići na posao, teško je onda biti uspješan i osjećati se dobro, što se veže uz mentalno zdravlje i rizično ponašanje i to je jako bitno, naglasila je Mihić.
U kontekstu reforme u školama, u istraživanju se pokazalo da sadržaj većine predmeta učenicima baš i nije zanimljiv. To jest, 49 posto kaže da je zanimljiv rijetko, a ako se to zbroji s onima koji kažu da sadržaj nikada nije zanimljiv, dolazi se do velikog udjela onih kojima je to u školama nezanimljivo. Isto se događa kada se radi o pitanju potiče li učenike škola na razmišljanje i stvaranje novih ideja.
Značajna korelacija s činjenicom vole li ići u školu pokazala se s time ispunjava li škola njihova očekivanja, je li sadržaj predmeta zanimljiv, jesu li zadovoljni svojim nastavnicima i potiče li ih škola na razmišljanje i nove ideje.
To nam može pomoći u tome kako bi naša škola trebala izgledati, rekla je Mihić te dodala i da se pokazuje da srednjoškolci u školu najviše vole ići u prvom razredu, a onda polako to pada. Općenito je vidljiv trend pada zadovoljstva sa školom kako učenici prelaze u više razrede.
– Ja se bojim da uvođenjem tableta nismo riješili ovaj problem, prokomentirala je Mihić prilikom predstavljanja rezultata.
Unatoč tome što školu baš i ne vole, 73% ispitanika izjavilo je da planira nastaviti obrazovanje nakon srednje škole.
