Pretraga

Velik broj učitelja tuži državu: Sindikalisti pojašnjavaju kako im je RH (p)ostala dužna

A- A+

Hrvatsko sudstvo susreće se s velikim brojem tužbi zbog neisplaćenog dijela osnovice za 14 plaća. Naime, država zaposlenicima javnih službi od prosinca 2015. do siječnja 2017. nije isplatila ugovoreno povećanje osnovice. Prosječnom nastavniku, prema Sindikatu učitelja, RH bi sudski mogla isplatiti oko 6.000 kuna. No, priča je malo kompliciranija pa neće svi ni tužiti državu.

Transparent s prošlogodišnjeg prosvjeda nastavnika | foto: Denis Gaščić/srednja.hr

– Svi zaposlenici ustanova za odgoj i obrazovanje imaju pravo, do 26. siječnja 2021., podnijeti tužbe radi neisplaćenog dijela osnovice za 14 plaća i to za razdoblje od prosinca 2015. do siječnja 2017., kaže pravnica Ana Tuškan, glavna tajnica Sindikata hrvatskih učitelja.

Pojašnjava nam i kako je došlo do neisplate dijelova tih plaća na koje su nastavnici, kao i ostalo školsko osoblje, imali pravo.

– Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi sklopili su, 26. studenog 2006., Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama kojim je ugovoreno povećanje osnovice za izračun plaća u javnim službama i to 6% tijekom tri naredne godine. No kako je nastupila recesija, 13. svibnja 2009. sklopljen je Dodatak kojim je povećanje osnovice suspendirano, a za povećanje je morao biti utvrđen rast međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva tromjesečja uzastopno za prosječno dva ili više posto, kada je osnovica za obračun plaće trebala iznositi 5.415,37 kn. Ti su uvjeti, sukladno sindikatima, no i dosadašnjoj pozitivnoj praksi županijskih sudova koji su nadležni rješavati u tim predmetima, ostvareni u prosincu 2015., no osnovica plaće u narednih 14 mjeseci sukladno Sporazumu nije povećana sukladno Sporazumu (s obrazloženjem od strane Vlade RH da uvjeti nisu bili ispunjeni), objašnjava Tuškan.

Ironično dodaje kako je Vlada time pokazala koliko ‘cijeni’ solidariziranje za vrijeme krize jer je ‘svoju obvezu u potpunosti osporila kada je ista došla na naplatu’.

– Upravo radi uspostavljanja početne prakse sudova, Sindikat hrvatskih učitelja donio je još 20. lipnja 2017. odluku o pokretanju pilot tužbi, a čije je rješavanje u tijeku. Riječ je o dvadesetak tužbi, a one koje su prvostupanjski riješene, donesene su u korist zaposlenika. Prema dostupnim podatcima Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, a koji su već ranije krenuli u masovnije tužbe, isti posjeduju mnogobrojne pravomoćne sudske presude kojima se usvajaju zahtjevi članova te je, prema dosadašnjoj sudskoj praksi, vidljivo da je praksa županijskih sudova unisona te stoga nemamo informacije o negativnim odlukama drugostupanjskih (županijskih) sudova, kaže sindikalistica.

Troškove zastupanja snosit će Sindikat…

Članovi Sindikata hrvatskih učitelja počeli su pripremati potrebnu dokumentaciju za tužbe te oni koji se odluče na tužbu, potrebnu dokumentaciju moraju im dostaviti do 11. studenog 2020. (novi članovi i nakon tog roka), nakon čega će Sindikat imati i konkretnije podatke o tome koliko se njih odlučilo na pokretanje tužbi.

– Troškove zastupanja naših članova po odvjetniku snosit će Sindikat, a u slučaju gubitka spora rizik troškova suprotne strane (umješača i eventualno odvjetnika tuženika, ukoliko ga škola angažira) dijeli se između članova i sindikata. Sindikat će u troškovima suprotne strane sudjelovati sukladno odluci odnosno mogućnosti svake podružnice i pripadajućeg županijskog povjereništva, otkriva nam Tuškan.

Izdvojeni članak
Tamara Šoić

Komentar profesorice: ’36 dana ponosa, dostojanstva i jedinstva’

Napominje da se radi o isplati zaostataka za 14 mjeseci, odnosno za razdoblje od prosinca 2015. do siječnja 2017. pa tako zastara za prvi dio razlike plaće nastupa u siječnju 2021. godine pa do potpune zastare za svih 14 mjeseci.

Preporod: Već je predano 2.500 tužbi

O tužbama zaposlenika protiv države razgovarali smo i s predsjednikom Sindikata Preporod Željkom Stipićem.

– Dosad su podignute samo pilot tužbe, a njih je bilo desetak. To je gotovo sve i riješeno. Koliko je sada postupaka podizanja tužbi na istoj osnovi, rekao bih da se radi o okvirno 2.500 članova Sindikata Preporod, priča Stipić.

Kako kaže, svi sporovi koji su do sada završili na sudu rezultirali su pozitivnim ishodom za nastavnike koji su uložili tužbe. Ne postoji, ističe, nijedan postupak u kojem je presuđeno u korist škole.

– Ovdje, dakle, imamo jednoobraznu sudsku praksu. Svi županijski sudovi koji su do sada imali ovakve sporove, a radi se gotovo o svim županijskim sudovima, svi su jednoobrazno presudili u korist radnika, tvrdi Stipić.

Izdvojeni članak

Štrajk kao izvozni proizvod? Nakon uspjeha hrvatskih kolega, sindikati u Srbiji traže veće koeficijente

Dodaje i da je Sindikat Preporod bio je prvi sindikat javnih službi čiji su članovi pokrenuli tužbe na ovoj osnovi. Kaže da su to napravili još u studenom 2016. godine. Ti procesi su trajali dosta dugo, dvije i pol do tri godine, zbog čega se tek sada i kreće u daljnje postupke.

– Članovi su ti koji podižu tužbe, a sindikati im pomažu u tim postupcima, oni su kao logistika. To vam je uvijek tako, nema neke razlike kada su u pitanju ovi sporovi ili bilo koji drugi sporovi članova sindikata u vezi radnih prava, pojašnjava Stipić.