Veliko istraživanje Borisa Jokića: Škole moraju ostati otvorene, djeci smetaju i maske
Boris Jokić danas je u Ministarstvu znanosti i obrazovanja predstavio rezultate velikog istraživanja Instituta za društvena istraživanja o utjecaju pandemije na odgojno-obrazovni sustav. Ukratko, učenicima je za vrijeme online nastave pala koncentracija, ali i motivacija, a javili su se psihološki problemi. Učenici loše gledaju i na obvezno nošenje maski, dok su nastavnici pod velikim stresom. Istraživači zaključuju kako bi škole trebale ostati otvorene.
Boris Jokić | foto: srednja.hr
Nužno je držati škole otvorenima. Zaključak je to istraživanja Instituta za društvena istraživanja o utjecaju pandemije i potresa na odgojno-obrazovni sustav, koje je u srijedu u Ministarstvu znanosti i obrazovanja predstavio voditelj istraživanja i ravnatelj Instituta Boris Jokić. Riječ je o znanstveno-istraživačkom projektu Jokića i Zrinke Ristić Dedić koje je MZO financirao sa 280.000 kuna.
U istraživanju koje je provodilo 19 znanstvenika s 4 sveučilišta i 2 javna znanstvena instituta, sudjelovala je 161 škola, 161 ravnatelj, 4796 učitelja i nastavnika te 27.023 učenika četvrtog, šestog i osmog razreda osnovne te drugih i završnih razreda srednje škole.
POGLEDAJTE VIDEO:
‘Psihološke posljedice mogu biti dugoročnije od pandemijskih’
– Na živote značajnog dijela učenika različitih dobi pandemija je imala negativan utjecaj. Pandemija je uzrokovala i određene pozitivne promjene kod dijela učenika kroz poboljšanje odnosa s bližnjima. Posebno se ističe utjecaj negativan utjecaj na psihičko zdravlje i to naročito u srednjoškolskoj dobi. Navedeno postaje značajan društveni i javnozdravstveni problem koji ima jednaku težinu, a možda i dugoročnije posljedice od pandemije kroz koju prolazimo, upozoravaju Ristić Dedić i Jokić.
Naime, 59,1 % maturanata kaže kako je utjecaj pandemije na njihov život bio negativan ili izuzetno negativan, dok isto misli 37 % učenika šestog razreda. Ipak, nije sve tako crno. Trećina maturanata smatra da je pandemija pozitivno utjecala na njihove odnose s članovima obitelji, dok 29 % učenika šestih razreda ima bolje odnose s bliskim prijateljima.
Svaki drugi maturant osjeća negativne posljedice na psihološko zdravlje
Međutim, čak 43,9 % učenika osmog razreda kaže kako je pandemija negativno ili izrazito negativno utjecala na njihovo bavljenje tjelesnom aktivnošću i sportom. Najviše pak zabrinjava ipak to što 52,4% maturanata iskazuje da je pandemija negativno ili izrazito negativno utjecala na njihovo psihološko zdravlje.
Loše posljedice nisu zaobišle ni nastavnike. Tako 34,1% nastavnika srednjih škola smatra da je skraćivanje nastavnog sata negativno ili izrazito negativno utjecalo na kvalitetu nastave, dok samo 3,7 % nastavnika smatra da se zahtjevnost njihova posla nije povećala. Da se zahtjevnost povećala u priličnoj mjeri smatra 55,2 % nastavnika, a da se izrazito povećala smatra 22,2 % odgojno-obrazovnih radnika.
– Rad u školi je zbog pandemije postao izrazito zahtjevniji, a nastavnici izvještavaju o većoj razini stresa u odnosu na razdoblje prije pandemije. Navedeno kod dijela nastavničkog tijela ima za ishod pad entuzijazma što se može odraziti željom za promjenom karijere, ustvrdili su istraživači.
Smeta im nošenje maski: Negativno utječu na nastavu
A da čak i nošenje maski ima negativne posljedice za nastavu, smatraju i učenici i nastavnici. Tako 67,6 % maturanata iskazuje da je nošenje maski imalo negativan ili izrazito negativan utjecaj na iskustvo nastave, dok isto 67,6 % nastavnika također smatra da maske negativno utječu na kvalitetu nastave u njihovu predmetu.
Ristić Dedić i Jokić zaključuju kako je nužno pokušati nadoknaditi odgojno-obrazovne gubitke u školovanju djece i mladih nedvosmislenim obrazovnim politikama od početka ove školske godine, ali i kako je nužno adresirati psihosocijalno stanje učenika hitnom izradom sustavnih mjera i politika te pokazati razumijevanje za povećanje zahtjevnosti posla svih zaposlenih u školama tijekom pandemije
POGLEDAJTE PREZENTACIJU:
Ako vam se dokument ne učitava, osvježite stranicu.
