VIDEO: ‘Škole budućnosti imale bi predmet koji se zove Život’

Mnogi smatraju kako je život u SAD-u bajan, to je, čini se, samo iluzija, pogotovo kada je riječ o obrazovnom sustavu. Provedena istraživanja pokazuju kako djeca u školama gube svoj identitet i kapacitet kreativnosti, a kada se govori o školama budućnosti za mišljenje ih nitko ne pita. Slična je situacija i kod nas, gdje samo 15 posto učenika voli školu.

Screenshot: Facebook/The Future Project

Iako je SAD u očima mnogih zemlja velikih mogućnosti, njen je narod pesimističniji no ikada. Više od 50 milijuna učenika pod rizikom je da se ne otkrije njihov puni potencijal, te rastu u beznađu i bez uvjerenja i vještina koje su im potrebne za opstanak u 21. stoljeću.

The Future Project – mijenjaju školski sustav nabolje

Tako je mala skupina stručnjaka provela istraživanje. Dvije trećine ispitanih kazalo je kako su nezadovoljni svojim životima, a više od polovice kako se ne osjećaju ispunjeno na svom radnom mjestu. Sedam od deset mladih reklo je kako se osjeća neinspirirano i demotivirano za rad. U istom se istraživanju tvrdi kako učenici izgube oko 90 posto kreativnog kapaciteta, a 65 posto njih bit će zaposleno na poslovima koji još ne postoje i za koje ih škola ne priprema. U konačnici, svake godine u SAD-u od školovanja odustaje 1.2 milijuna učenika. 

Stoga je ta ista skupina ljudi odlučila pokrenuti projekt naziva ‘The Future Project‘ čija je misija surađivati sa školama kako bi ‘otključali’ neograničene potencijale svake mlade osobe u zemlji. 

Projekt se sastoji od stručnjaka koji mladima pružaju različite tečajeve, primjenjujući različite tehnike kako bi na njih utjecali dvorazinski: izgrađuju volju i vještine studenata i poboljšavaju kulturu škola. Jednostavnije rečeno – rade sa svakim od učenika individualno, otkrivaju njihove interese i na temelju toga usmjeravaju ih ka ostvarenju ciljeva. Školama pomažu izraditi projekte koji će potaknuti uključenost studenata i poboljšati njihovo raspoloženje.

Izdvojeni članak

Domaća zadaća: ‘Koje biste promjene uveli u obrazovni sustav da nastava bude efikasnija’

U školama gube identitet, kreativnost i postaju anksiozni 

Zbog svega s čime su suočeni svakodnevno odlučili su upitati nekoliko srednjoškolaca što zaista misle o školi. Odgovori su zabrinjavajući. Kazali su kako je škola mjesto u kojemu se uči ‘kopirati’ stvari. 

– Škola je mjesto na koje idem kako bih naučila kopirati, kako točno odgovoriti na pitanja u testu, kako pobijediti sustav. Sve što radimo jest učimo za testove, a ne za život, rekla je učenica Trivella. 

Problem je, kažu, način na koji im se gradivo prenosi, a zbog kojeg gube interese, jer se svakog dana 8 sati dnevno ponavlja se jedno te isto. Tvrde kako im to uzrokuje stres, iscrpljenost i anksioznost. Što je još gore, a što je potvrdilo i istraživanje, gubi se većina kreativnog kapaciteta učenika. 

– Škole su mjesta na kojima mnogo djece izgubi svoj identitet. Ljudi se boje podijeliti svoje snove s ostalima, složile su se dvije srednjoškolke. 

Primijetili su i kako izrada kurikuluma okuplja brojne stručnjake, ali nitko zapravo ne pita učenike što oni žele učiti.

Idealna predavanja slušala bi se u muzejima i na njima bi se pisale knjige

 Upitani su potom kako bi izgledala njihova idealna škola. 

– Imala bi opcije odabira okoline u kojoj će se učiti, rekao je Will, na što je njegova kolegica dodala kako joj se odličnom idejom čini park ili muzej. 

Učenici su se složili da bi umjesto sjedenja u učionici i učenja iz udžbenika, radije učili kako će to moći primijeniti u stvarnosti. Po njima kurikulum bi bio interdisciplinarniji, a na satovima engleskog neki od njih htjeli bi pisati knjige, i tako svoje misli prenositi na neke buduće generacije. 

– Postojao bi predmet koji se zove ‘Život’ i na kojemu bi mogli razgovarati o onome što proživljavamo i kako premašiti neke probleme, tekla je srednjoškolka Trivella. 

Najvažnije je da bi se sve njihove zamisli o budućoj školi odvijale u okolini u kojoj pojedinci surađuju, uz puno partnerstva i rada u grupama. Učenici bi tako komunicirali jedni s drugima i pomagali jedni drugima u ostvarenju svojih snova, a u otkrivanju svojih afiniteta i izgradnji identiteta imali bi pomoć profesora.

Budući da je nedavno veliko istraživanje HBSC-a i Zavoda za javno zdravstvo pokazalo kako samo 15 posto hrvatskih učenika voli školu, jedan ovakav projekt odlično bi išao uz novu reformu kurikuluma. Na kraju krajeva, mladi ljudi bi trebali imati priliku otkriti svoje potencijale i izgraditi vještine koje su im potrebne kako bi promijenili svoje živote, ovu državu, a ambiciozniji, možda i svijet.

Kako bi škole trebale izgledati, pogledajte u videu.

(function(d, s, id) { var js, fjs = d.getElementsByTagName(s)[0]; if (d.getElementById(id)) return; js = d.createElement(s); js.id = id; js.src = “//connect.facebook.net/en_US/sdk.js#xfbml=1&version=v2.3”; fjs.parentNode.insertBefore(js, fjs);}(document, ‘script’, ‘facebook-jssdk’));