Vlada je prihvatila Konačni prijedlog Zakona: Sindikati će moći ugovarati dodatna prava samo za članove
Potkraj proteklog tjedna Vlada je prihvatila Konačni prijedlog izmjena Zakona o radu, a u javnosti najviše govorilo o propisivanju minimalnog povećanja plaće za rad radnika nedjeljom (50%). Pomalo je ispod radara prošlo to da će ova izmjena Zakona sindikatima, pa tako i onima u školstvu, omogućiti ugovaranje dodatnih prava samo za članove. Sindikati su tu mogućnost najavljivali već mjesecima, a iz Vlade navode da je cilj poticanje sindikalnog rada i kolektivnog pregovaranja.
Foto: srednja.hr
O izmjenama Zakona o radu proteklih se mjeseci puno govorilo, a tema su većinski bile odredbe vezane uz rad nedjeljom. Ipak, sindikati javnih službi, što uključuje i one u školstvu, su u javnom prostori spominjali i izmjene koje bi im omogućile ugovaranje dodatnih prava za članove u odnosu na nečlanove.
Dodatna prava za članove sindikata koji potpisuju kolektivni ugovor
Krajem prošlog tjedna Vlada je i prihvatila Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu te ga uputila u daljnju saborsku proceduru. U Konačnom prijedlogu našla se i odredba koju su tražili sindikati – da se prava koja nisu propisana Zakonom mogu ‘kolektivnim ugovorom ugovoriti u većem opsegu za članove sindikata koji su pregovarali o kolektivnom ugovoru’.
S time da se ukupna visina tih materijalnih prava ne smije se na godišnjoj razini ugovoriti više od dvostrukog iznosa prosječne godišnje sindikalne članarine sindikata koji su pregovarali o kolektivnom ugovoru. Također, kada se jednom Zakon usvoji, prava ostvaruju oni članovi sindikata o kojima je sindikat obavijestio poslodavca.
– Propisana je i mogućnost da članovi sindikata koji je pregovarao oko sklapanja kolektivnog ugovora, putem istog ostvare određena povoljnija materijalna prava, sve radi poticanja sindikalnog rada i kolektivnog pregovaranja te cjelovito uređenje novog oblika rada koji se obavlja korištenjem digitalnih radnih platformi s primarnim ciljem zaštite osoba koje na takav način rade, priopćeno je iz Vlade.
Kako su izvijestili iz Vlade, stupanje na snagu Zakona predviđeno je s 1. siječnja 2023., s time da će 1. srpnja 2023. stupiti na snagu članak o obvezi dostave svih kolektivnih ugovora ministarstvu nadležnom za rad, te 1. siječnja 2024. svi dodani članci o radu putem digitalnih radnih platformi.
Hrvatska udruga poslodavaca protiv ove odredbe
O najavama ove izmjene već smo pisali, a u svibnju smo pitali i tri školska sindikata kako dišu po ovom pitanju. Iz Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama dobro su se pripremili za ovu izmjenu pa su čak i napravili analizu zemalja u kojima već postoje razlike između članova i nečlanova. Tako za primjer zemalja u kojima nečlanovi plaćaju naknadu, među ostalim, daju Izrael, gdje su radnici koji nisu članovi sindikata dužni su plaćati naknadu sindikatu za uživanje u ugovorenim pravima. Slična praksa postoji i u Kanadi, Švedskoj, Švicarskoj, nekim zemljama SAD-a, Bugarskoj, Turskoj. Druga pak zemlje imaju sustav dobrovoljnih naknada za nezaposlene kojima upravljaju sindikati. To su, ističu iz NSZSŠH-a, primjerice, Danska, Finska, Švedska…
– Nismo za varijantu da to bude u visini nekih postojećih prava npr. božićnice (jer je to onda neravnopravni odnos pred poslodavcem), ali jesmo za uvođenje novih prava samo za članove sindikata npr. uskrsnice koje sada nema u javnim službama za koje NSZSŠH pregovora, rekli su nam proljetos iz ovog sindikata.
Među onima koji nisu podržali ovu izmjenu je i, prenosi Jutarnji list, Hrvatska udruga poslodavaca. Iz HUP-a imaju zamjerke i na neke druge odredbe, a konačni prijedlog izmjena Zakona o radu nisu podržali jer su nakon dvije godine rada unutar radne skupine socijalnih partnera u zadnjoj fazi, tvrde, ubačene neke izmjene o kojima se uopće nije raspravljalo.
Poslodavci smatraju da mogućnost ugovaranja dodatnih pogodnosti za članove sindikata otvara put diskriminaciji i suprotna je načelu prema kojem je članstvo u sindikatu dobrovoljno jer kolektivnim ugovorom ugovorena veća prava za članove sindikata predstavljaju utjecaj na odluku o učlanjenju u sindikat, prenosi Jutarnji list. Iz HUP-a ističu i da je sporno da povećana prava imaju samo članovi sindikata potpisnika kolektivnog ugovora, pa su diskriminirani članovi sindikata koji nisu potpisnici kolektivnog ugovora.
Podsjetimo i kako smo na portalu proljetos proveli anketu o ovoj temi, a pitanje je glasilo ‘Trebaju li članovi sindikata imati dodatna prava u odnosu na nečlanove?’. U anketi je sudjelovalo 3.583 čitatelja, a većina, njih 53,53%, odgovorila je ‘ne, to ne bi bilo pošteno jer je to princip ‘zavadi pa vladaj’. ‘Da, nije pošteno da nečlanovi ne plaćaju članarinu, a imaju ista prava’ odgovorilo je 40,80% sudionika u anketi, a preostalih 4,76% nije sigurno u odgovor.
Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu koji je Vlada usvojila na protekloj sjednici možete vidjeti u dokumentu u nastavku. Napomena: ako vam dokument nije vidljiv, osvježite stranicu.
