Začuđujuća izjava ministra Fuchsa: ‘Ne možemo u svaku školu staviti po jednog psihologa’
U Ministarstvu znanosti i obrazovanja danas su predstavljeni rezultati istraživanja koje pokazuje kako je pandemija ostavila izuzetno negativan utjecaj na psihološko zdravlje učenika. No, ministar Radovan Fuchs unatoč tome je izjavio kako ‘ne možemo u svaku školu staviti po jednog psihologa’, jer ‘to ne bi bilo u redu’. Inicijativa ‘Psihološko proljeće’ je, podsjetimo, u siječnju 2020. upozorila kako psihološku pomoć, upravo zbog nedostatka psihologa, ne može potražiti čak 130 tisuća učenika osnovnih škola.
– Ukoliko budemo imali otvorene škole, a daj Bože da ih nećemo ni zatvarati, vjerujem da će se riješiti dio ovih stanja poput anksioznosti i depresije. Ono što možemo svakako je utjecati na one službe koje postoje da pokušaju pomoći toj djeci, kazao je u srijedu, komentirajući rezultate o utjecaju pandemije na odgojno-obrazovni sustav, ministar Radovan Fuchs.
Znanstveno-istraživački projekt Borisa Jokića i Zrinke Ristić Dedić, u kojem je sudjelovao 4.796 učitelja i nastavnika te 27.023 učenika, pokazao je kako je ma živote značajnog dijela učenika različitih dobi pandemija imala negativan utjecaj. Naime, 59,1 % maturanata kaže kako je utjecaj pandemije na njihov život bio negativan ili izuzetno negativan, dok isto misli 37 % učenika šestog razreda. Istraživači stoga upozoravaju kako navedeno postaje značajan društveni i javnozdravstveni problem koji ima jednaku težinu, a možda i dugoročnije posljedice od pandemije kroz koju prolazimo.
No, bez obzira na to, ministar je dao pomalo začuđujuću izjavu.
To ne bi bilo baš u redu?
– Ne možemo u svaku školu staviti psihologa. To ne bi bilo baš u redu, kazao je Fuchs.
POGLEDAJTE VIDEO:
Naveo je i kako ministarstvo posjeduje nekoliko psiholoških timova, no kako u školama ne možemo liječiti djecu, ali možemo prepoznati problem.
Ministrova izjava posebno nas je začudila jer smo više puta pisali o problemima nedostataka psihologa u školama. Psihološku pomoć u siječnju 2020., prema istraživanju ‘Psihološkog proljeća’, inicijative mladih psihologa, nije moglo potražiti čak 130 tisuća učenika osnovnih škola.
Država školama: Birajte, treba li vam knjižničar ili psiholog?
A evo što kaže Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja, dokument kojim se utvrđuju minimalni infrastrukturni, financijski i kadrovski uvjeti za ostvarivanje i razvoj osnovnog školstva na čitavom području Republike Hrvatske.
– Stručni suradnici potrebni za odgojno-obrazovni rad osnovne škole jesu: pedagog, psiholog, stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila, knjižničar i zdravstveni radnik. Svaka redovita osnovna škola koja ima do 180 učenika zapošljava 2 stručna suradnika od kojih jedan mora biti pedagog. Osnovna škola koja ima više od 180, a manje od 500 učenika zapošljava 3 stručna suradnika. Škola koja ima više od 500 učenika zapošljava 4 stručna suradnika, propisuje taj dokument.
Dakle, svaka škola veća od 500 učenika morala bi imati psihologa. Problem je što je Državni pedagoški standard psihologe stavio u istu grupu s knjižničarima pa se škole većinom odlučuju zaposliti knjižničara, koji im je “fizički” potrebniji nego psihologa.
‘Psihološko proljeće’ je stoga Prosvjetnoj inspekciji i Pravobraniteljici za djecu u veljači 2020. predalo listu 326 osnovnih škola koje zapošljavaju manji broj stručnih suradnika od propisanog ili zapošljavaju stručnjake krivog obrazovnog profila.