Zadnji su dani rasprave o reformi strukovnih škola: Ovo su ključne zamjerke struke na kurikulume
Dugoočekivani kurikulumi za modularnu nastavu konačno su došli na e-Savjetovanje sredinom svibnja. Njih ukupno 148 kurikuluma. Radi se o tisućama stranica koje donose reformu strukovnog obrazovanja – modularnu nastavu. Na ovoj se reformi radilo od 2018. godine, dakle ukupno šest godina. Mnogi se žale kako je javnost odjednom dobila sve kurikulume i samo mjesec dana da iste pregleda, analizira i ostavi komentar, a rok za komentiranje jednog dijela ističe već ove srijede. Izdvojili smo devet ključnih pitanja iz više od 200 komentara kojima se predlažu izmjene.
Foto: Canva | srednja.hr
Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih provela je posljednjih šest godina izrađujući kurikulume kojima će se dogoditi najveća reforma strukovnog obrazovanja u posljednjih 30 godina – modularna nastava. O tome smo pisali i prošle godine, kada smo sudjelovali na konferenciji strukovnih nastavnika koju je organizirao ASOO. Tada su prvi put pozvali i nastavnike općeobrazovnih predmeta kako bi se upoznali s modularnom nastavom.
Od 2018. kroz radne skupine, koje su činili nastavnici svih profila, kreirani su kurikulumi za modularnu nastavu. Oni koji nisu u tome sudjelovali osjećali su se zakinutima. Zbog toga su se tijekom prošle godine mnogi općeobrazovni nastavnici čiji predmeti postaju moduli (Fizika, Kemija, Biologija, Politika i gospodarstvo) i oni čiji predmeti ostaju, ali se nekima smanjuje satnica (Povijest, Geografiju, Vjeronauk i Etiku), odlučili aktivirati. Poslali su apel Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih, ali i samom ASOO-u.
Za pregled tisuća stranica kurikuluma rok je samo mjesec dana
Odgovor koji su od tada uvijek dobivali bilo je da čekaju javno savjetovanje. Sredinom svibnja ove godine konačno su to i dočekali. Tada je objavljeno ukupno 148 kurikuluma na kojima se radilo posljednjih šest godina. No, kako su i u komentarima na e-Savjetovanju mnogi pisali, nije realno za očekivati da će nastavnici u mjesec dana koliko inače traje rok za komentiranje dokumenata javnog savjetovanja, uspjeti pročitati, analizirati i dati prijedloge tisuća stranica kurikuluma.
– Kurikulumi koji su stavljeni na javno savjetovanje iznimno su nepregledni, što zbog broja stranica, što zbog grafičkog oblikovanja dokumenata. Primjerice, dokument koji sadrži kurikule općeobrazovnih predmeta ima više od 500 stranica, dokument s modulima općeobrazovnih predmeta više od 900 stranica, a svaki pojedini strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacija za određena zanimanja ima više stotina stranica. Broj stranica, nedefinirani i međusobno preklapajući ključni termini te – paradoksalno – nedostatne informacije usprkos veličini samih dokumenta, čine kurikularne dokumente neprohodnima, iako bi oni trebali biti pristupačni ne samo stručnjacima već i široj zainteresiranoj javnosti, stoji u komentaru Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na e-Savjetovanju o Odluci o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1 i 4.2.
Tako rok za sudjelovanje javnosti u raspravi za pojedine kurikulume završava danas, a ostali završavaju tijekom iduća dva dana. Zbog toga mnogi traže produljenje roka za e-Savjetovanje i to do rujna. Do sada je pristiglo nešto više od 200 komentara. Mi smo, iščitavanjem većeg djela, izdvojili devet ključnih točaka koje se odnose na prijedloge za izmjenama kurikuluma, ali i samog načina na koji su isti predstavljeni.
Također, otprilike u isto vrijeme kada je svih 148 kurikula objavljeno, sučelje e-Savjetovanja promijenilo je svoj izgled i način funkcioniranja. Sada je za mogućnost komentiranja potrebna prijava u sustav e-Građani, a udruge koje žele sudjelovati u javnoj raspravi moraju imati visoku razinu sigurnosti za prijavu. Zbog uvedenih promjena neki su nastavnici imali problema u snalaženju u novom sučelju e-Savjetovanja.
#1 Dokumenti nisu međusobno usklađeni?
Neki nastavnici su u komentarima napisali kako su primijetili da dokumenti nisu međusobno usklađeni. Odnosno da se informacije i formulacije određenih stavki ne podudaraju između kurikuluma.
– Geografija je malo predmet u 3. razredu, a na drugim mjestima u 4. razredu. Nije sasvim jasno iz kojih razloga i na temelju kojih argumenata Politika i gospodarstvo izbačena iz nekih strukovnih zanimanja, a ostavljena u drugim. U prikazanim tablicama predmet Povijest se na razini 4.1 predviđa u 1. razredu, a razini 4.2. u 3. razredu i nosi tri CSVET bodova. U nastavku dokumenta (5. Društveno-humanističko područje – Kurikul nastavnog predmeta Povijest) se navodi da se Povijest predviđa na razini 4.1 u 1. razredu, a razini 4.2. u 2. razredu i nosi četiri CSVET bodova. Što je od toga točno?, pitali su se mnogi u komentarima.
#2 Geografija i Povijest ostaju bez satnice i djela gradiva
Nastavnici Povijesti još su se prije aktivirali zbog smanjenja gradiva, ali i zbog smanjenja satnice njihovog predmeta. Tako su i u ovim e-Savjetovanjima istaknuli kako se ne slažu s predloženim kurikulumom Povijesti. Mnogi smatraju da se treba zadržati postojeći oblik nastave Povijesti u strukovnim školama – prve dvije godine u četverogodišnjim i godinu dana u trogodišnjim strukovnim školama. Podsjetimo, predloženi kurikulum za Povijest u modularnoj nastavi obuhvaća samo gradivo hrvatske povijesti od 18. do kraja 20. stoljeća.
– Kurikulum za povijest je izrazito nacionalistički, jednostran, kurikulum za 19. stoljeće. Nema multiperspektive, ovo je povijest ‘slavnih muževa’. Kako će se učiti samo hrvatska povijest bez europskog i svjetskog konteksta? Hrvatska nije izolirani otok već zemlja EU. Kako razumjeti procese koji su utjecali na našu zemlju bez svjetskog konteksta? Zašto nema prosvjetiteljstva, francuske revolucije, borbe za radnička i ostala prava? Zašto se smanjuje važnost antifašističke borbe? Hrvatska je dio Zapada, članica NATO pakta i Europske unije, no po ovom kurikulumu to neće biti. Također, učenike srednjih škola stavljate u nepovoljni položaja, ako će jednog dana studirati, imat će minimalna i nikakva znanja, ograničit će im mogućnosti u usporedbi s gimnazijalcima. Radite građane drugog reda, komentirala je Marija Gabelica.
Što se tiče nastave Geografije, ona se sada u nekim četverogodišnjim strukovnim školama provodi sve četiri godine. Prema objavljenim kurikulumima za modularnu ona bi se smanjila na samo jednu godinu. Uz to, predviđeno je da se Geografija sluša zadnju godine srednjoškolskog obrazovanja.
– Želim izraziti neslaganje s premještanjem Geografije tek u 4. razred. Najprije, stvorit će se preveliki odmak od osnovne škole. Zatim, Geografija je povezana s brojnim strukovnim predmetima čije osnove se uče u 1. razredu i stoga bi i Geografija trebala biti u 1. razredu kako bi se stvorila uspješna korelacija. Npr., ishod Učenik analizira strukturu šuma, voda, tla i mineralnih sirovina u zavičaju i Hrvatskoj, apsurdno je da učenik to uči u 4. razredu, a recimo Šumarski tehničar ima Pedologiju i Osnovne šumarstva u 1. razredu, gdje je tu korelacija i međupredmetna povezanost? Takve nelogičnosti se još mogu naći kod brojnih drugih struka. Također, izrazito se protivim smanjenju satnice Geografije kod smjera Ekonomist s dosadašnjih osam na planiranih dva sata. Ekonomska geografija je izuzetno bitna za buduće ekonomiste, a vidimo da učenici ostaju po ovome uskraćeni za vrlo bitna znanja u svojoj struci. Nadam se da ćete za dobrobit učenika uvažiti ove sugestije, smatra Valentina Tomac.
#3 Traži se da Biologija, Fizika i Politika i gospodarstvo ostanu predmeti
Kao što smo već spomenuli, neki predmeti u reformi strukovnog obrazovanja postaju moduli. Upravo su se zbog toga mnogi pobunili kada je u pitanju Biologija, Fizika i Politika i gospodarstvo. Iz Biologije i PiG-a nastavnici su se još ranije aktivirali oko ove promjene. Više možete pročitati u našim prethodnim tekstovima jer iste zahtjeve koje su imali prije par mjeseci, sada ponovno traže na e-Savjetovanju kurikuluma za modularnu.
U javnoj raspravi se sada zahtjeva i da se Fizika vrati u svoj ‘izvorni oblik’, posebice u određenim smjerovima. Osim nastavnika, apel za Fiziku poslali su i s nekoliko fakulteta u Zagrebu.
– Smatramo da uvrštavanje dijelova nastavnog programa iz Fizike u razne module, koje će škole po svojem nahođenju birati ili izostavljati, može otežati ili čak onemogućiti učenicima sustavno savladavanje gradiva Fizike, a time i smanjiti njihove šanse za uspjeh na ispitu državne mature iz Fizike. Učenici strukovnih škola već sada postižu značajno slabije rezultate na tom ispitu od gimnazijalaca (prosječno za oko 20 posto), te se njihov interes za taj ispit, nažalost, kroz godine smanjuje, iako oni još uvijek čine oko 35 posto ukupnog broja pristupnika. Stoga bi trebalo poraditi na jačanju nastave Fizike u strukovnim školama, čemu sadašnji prijedlog ukidanja Fizike kao samostalnog općeobrazovnog predmeta, te njeno razdjeljivanje u module, neće pridonijeti, a može imati i vrlo loše posljedice na pripremljenost učenika strukovnih škola za nastavak školovanja, stoji u komentaru Grupe za edukacijsku fiziku nastave fizike, PMF-a i FER-a.
#4 Neki se ne slažu s povećanjem satnice Hrvatskog, Matematike i Engleskog
Kako bi učenici koji se odluče za strukovnu školu i dalje imali mogućnosti polaganja državne mature, a samim time i nastavljanja školovanja upisivanjem studija, u modularnoj nastavi pojačana je satnica obaveznih predmeta na maturi – Hrvatskog jezika, Matematike i Engleskog jezika. S time se neki ne slažu, a u komentarima su objasnili i zašto.
– Mišljenja sam da Hrvatski jezik ne treba biti tri sata tjedno, dovoljno je dva sata, no činjenica je da gubitak nekih predmeta čini intelekt ograničenijim i pri tome imaju smanjenu sposobnost pristojne komunikacije i širine komunikacije. Izlaze nam strukovni učenici kojima nedostaje kvalitetna komunikacija i opće obrazovanje, smatra Sanja Milošević.
S njom se slaže i Sunčica Remenar koja je istaknula kako će im to omogućiti vertikalnu prohodnost, ali da neće svi učenici strukovnih škola izlaziti na maturu.
– Onim učenicima koji žele izaći na maturu mogu se omogućiti dodatni moduli iz ovih predmeta kao izborni ili fakultativni, a ovaj oslobođeni prostor među općeobrazovnim predmetima se može osigurati za predmete koji predstavljaju sine qua non u obrazovanju mladih ljudi – onih predmeta koji su izbrisani ovom reformom (između ostalog Biologija). Kao nastavnica u sustavu strukovnog obrazovanja svjesna sam goruće potrebe za modernizacijom radi što uspješnijeg praćenja brzo razvijajućeg tržišta rada. No, u svom trudu da obrazujemo učenike da budu uspješni u svojim budućim zanimanjima nikako ne smijemo zaboraviti da ih obrazujemo i da budu uspješni u životu općenito i odgovorni za svoje zdravlje i spolno ponašanje, za svoje potomstvo i obitelj, za zajednicu u kojoj žive i konačno za društvo i prirodu kojih su dio, napisala je Sunčica Remenar na e-Savjetovanju.
#5 Satničari ističu problem organizacije nastave
Organizacija nastave i sada je izazovna u mnogim školama, što zbog manjka prostora, što zbog nastavnika koji rade u više škola. S modularnom nastavom raspored će biti još teže složiti, a da je to realan problem otkrili su nam i nastavnici čije škole provode eksperimentalni program modularne nastave.
– U Srednjoj školi Ivanec radim i kao satničar. Tko će nam dati upute kako organizirati nastavu u modulima? Imamo i opću gimnaziju i više zanimanja u strukovnom obrazovanju pa nastavnici rade u oba programa. Hoće li to značiti kompletno novi raspored sati svakih mjesec, dva? Kako će raditi nastavnici koji kombiniraju gimnaziju i strukovnu školu – dva mjeseca iznad norme pa dva mjeseca u manjem opsegu? Smatram da je nužno znatno povećati broj sati za poslove satničara. I bez čestih promjena rasporeda posao organizacije nastave ne može se odraditi u dosad definiranom broju sati. Molim da se razmotri opseg posla satničara te uskladi s tjednom normom, rekla je Marta Bregović Flegar.
#6 Učenici u prve dvije godine nemaju nijedan obavezni predmet koji bi im davao opća znanja o društvu
Kako su istaknuli s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, zabrinuti su zbog redukcije općeobrazovne komponente kurikuluma, a posebice njegove društveno-humanističke sastavnice. Kao prilog tome ističu popis općeobrazovnih predmeta u kurikulumu.
– Evidentno je da učenici u prve dvije godine nemaju nijedan obavezni predmet koji bi im davao opća znanja o društvu i čovjeku u društvu. Etika je, naime, samo jedan manji dio onoga čime se bave društveno-humanističke znanosti, a ni taj predmet ne pohađaju svi učenici. To se najbolje vidi u usporedbi s gimnazijskim kurikulumom koji u obaveznom dijelu obuhvaća društveno-humanističke predmete poput Povijesti, Geografije, Filozofije, Politike i gospodarstva, Sociologije, Psihologije, koji su ujedno ključni predmeti za obradu međupredmetnih sadržaja građanskog odgoja i obrazovanja. Još su u lošijoj poziciji učenici koji pohađaju vjeronauk jer u prve dvije godine nemaju nijedan predmet sekularnog karaktera u kojemu dobivaju pogled na svijet i društvo koji ne dolazi iz partikularnih religijskih perspektiva, dok u trećem i četvrtom razredu imaju povijest i geografiju u značajno reduciranom obliku, poručili su s Odsjeka.
Detaljno obrazloženje i prijedloge promjena Odsjeka za povijest FFZG-a po pitanju kurikuluma modularne nastave možete pročitati u dokumentu ispod. Ako vam dokument nije vidljiv, potrebno je ponovno osvježiti stranicu.
Loading...
Reload document 
Open in new tab Modularna bi trebala ući u sve škole 2025./2026.
Hoće li se uvažiti zamolba za produljenjem javnog savjetovanja, hoće li MZOM uopće odgovoriti na komentare kao što kasni s odgovorima na kurikulum za Tehničara 3D tehnologije koji je objavljen početkom ove godine, predstoji za vidjeti. Kao i hoće li bilo koji od komentara biti usvojen. Ono što je izgledno jest da modularna nastava od jeseni 2024. neće frontalno ući u sve škole, kako je ranije najavljivano. Realnije je da će do toga doći od jeseni 2025., kako i stoji u kurikulumima na e-Savjetovanju.
– Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, a primjenjuje se od školske godine 2025./2026. za učenike prvoga razreda srednje strukovne škole. Učenici koji su se u programe zanimanja upisali ranijih godina nastavljaju školovanje po programu i nazivlju koji su ranije upisali, stoji u Odluci o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2.
Dopuna teksta 14. lipnja 2024. u 16 sati
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih na svojim je stranicama objavilo kako je rok dostavu komentara na savjetovanju s javnošću o Odluci o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1 i 4.2 produljeno i to do 19. lipnja. Kao razlog su naveli ‘tehničke poteškoće u radu platforme e-Savjetovanja koji su izvan kontrole Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, kao i zbog velikog interesa javnost’. Svoj komentar možete ostaviti na ovoj poveznici.
