Zagrebački nadbiskup vjeroučiteljima: ‘Vjeronauk treba biti zahtjevan kao i drugi predmeti’
U novoj smo nastavnoj godini već dvadesetak dana, a odnedavni zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša uputio je pismo vjeroučiteljima. Vjeronauk mnogi smatraju predmetom koji će im podići prosjek. No Kutleša u svom pismu, među ostalim, navodi da bi to trebao biti predmet ‘jednako zahtjevan u sustavnosti i strogosti poput ostalih predmeta’.
Zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša | foto. Unsplash/screenshot: RTL televizija
Povodom početka nove školske godine zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša pismom se obratio svim vjeroučiteljima u kojima piše o prirodi njihova posla, ali i samom predmetu Vjeronauk. Kada je riječ o tom predmetu i pripremi za odgojne aktivnosti, vjeroučitelji, navodi Kutleša, trebaju imati na umu učenike, pogotovo one koji u klupe sjedaju prvi put.
– Djeca i mladi predstavljaju neprocjenjivo blago za obitelji, Crkvu i društvo u cjelini. To blago povjerava se onima kojima vjerujemo. Stoga je ključno na početku školske godine iznova osvijestiti vrijednost naše misije i važnost škole kao neizostavnog mjesta ljudskog, kulturnog, društvenog i duhovnog rasta i sazrijevanja, navodi Kutleša.
Kutleša: Vjeronauk treba biti jednako zahtjevan kao ostali predmeti
Ističe i da ‘vjeronauk u školi omogućuje važan dijalog između religije, Crkve i društva, posebice u području odgoja i obrazovanja, što je jedan od najefikasnijih načina humanizacije svijeta i povijesti.’ Istodobno upozorava – Vjeronauk bi trebao biti ravnopravan ostalim predmetima.
– Jedan od aktualnih ciljeva obrazovanja je pomoći učenicima razviti svoj identitet te ih osposobiti za suživot s drugima, za otvorenost i dijalog, međusobno poštovanje i prihvaćanje. Vjeronauk se izdvaja među ostalim predmetima jer ima sposobnost proširenja horizonta smisla, cijeneći i potičući druge školske discipline. Stoga Opći direktorij za katehezu inzistira na tome da ‘školski vjeronauk bude, kao i ostali školski predmeti, jednako zahtjevan u sustavnosti i strogosti poput ostalih predmeta. On mora prikazati kršćansku poruku i događaj istom ozbiljnošću i dubinom kojima ostali predmeti predstavljaju svoja saznanja. No on se uz njih ne smješta kao sporedna stvar već u potrebni interdisciplinarni dijalog’ (ODK, 73). Vjeronauk mora postati pravo središte dijaloga iz kojeg će učenici i drugi sudionici obrazovnog procesa učiti i pronalaziti nadahnuće, piše Kutleša vjeroučiteljima.
‘Vjeroučitelj treba iskazati učenicima ljubaznost’
Vjeroučitelji, pak, moraju biti ‘kvalificirani, obrazovani, duhovni i predani’.
– Može se reći da vjeroučitelj treba biti više od običnog učitelja – uz svoje pedagoške i metodičke vještine, treba posjedovati darove svjetla, mudrosti i snage Duha Svetoga. Zato su vjeroučitelji pozvani iskazati svim učenicima ljubaznost kako bi osjetili koliko nam je do njih stalo, koliko su nam dragocjeni i koliko nam znače njihove potrebe i snovi – dakle, koliko nam je stalo do njihovog dobra, navodi Kutleša.
Zaželio im je da ovu novu školsku godinu započnu ispunjeni radošću, posvećenošću, odgovornošću i motivacijom za zajednički hod s učenicima. Navodi i kako se u današnjem svijetu ‘često nudi besmisao i strah’, no da je vjera ‘ključna za cjeloviti razvoj osobe i izgradnju humanijeg društva’.
– Dragi vjeroučitelji, neka u vašim srcima nikada ne ponestane strasti za odgojem i evangelizacijom te odgovornosti kojom ćete se predano posvetiti svakom učeniku. Gledajte hrabro prema budućnosti i uvijek stavljajte učenika i njegovo dostojanstvo u središte vjeronaučnog procesa kako bi se istaknula njegova jedinstvenost, ljepota i originalnost. Vjeroučiteljski poziv ima neprocjenjivu vrijednost za budućnost vjere, čovječanstva, društva i Crkve. Nikada nemojte sumnjati u važnost svog rada, čak ni u najizazovnijim trenutcima. Neka vam vjera u Krista bude neprestana podrška, snaga i izvor inspiracije za vašu odgojnu, kulturnu i evangelizacijsku misiju, navodi, među ostalim, Kutleša.
U pojedinim školama od ove se godine provodi predmet koji je alternativa Vjeronauku
Podsjetimo, u sklopu programa cjelodnevne škole, koji se eksperimentalno provodi u 62 škole u Hrvatskoj, po prvi je puta u osnovne škole ušao predmet koji je svojevrsna alternativa Vjeronauku, a nazvan je Svijet i ja.
Kako stoji u kurikulumu tog predmeta, on je usmjeren na razvoj kompetencije kritičkog mišljenja učenika – kompetencije budućnosti, kompetencije 21. stoljeća, kompetencije cjeloživotnog učenja, kvalitetnog učenja i dobrog poučavanja.
– Razvojem kompetencije kritičkog mišljenja, osim što se odgovara na istaknute zahtjeve suvremenoga demokratskog društva, pridonosi se i kvaliteti samog učenja – sadržaji koji se propituju, međusobno se povezuju te prenose u različite kontekste i svakodnevne situacije, brže se uče i bolje pamte, a upravo to predstavlja dodatnu vrijednost. Učenik ovim predmetom upoznaje sebe i svijet kritički promišljajući o informacijama koje do njega dolaze, navikava se procesuirati ih i odabrati one koje su mu potrebne, korisne, važne i/ili zanimljive, stoji, među ostalim, u kurikulumu predmeta Svijet i ja.
