Zagrebačkom fakultetu dodijeljeno 57.000.000 kuna: Rade na novom laboratoriju od nacionalne važnosti koji će privući brojne studente
Jedna od ljepših vijesti vezanih uz visoko obrazovanje u posljednjih nekoliko mjeseci dolazi nam sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje, gdje je nedavno potpisan ugovor o dodijeli bespovratnih sredstava u iznosu od 57.000.000 kuna. Sredstva će biti utrošena na projekt ‘Nacionalni referentni laboratorij za emisije iz motora s unutarnjim izgaranjem za necestovne pokretne strojeve’, što je do sada najvrjedniji ugovoreni projekt na FSB-u, a ujedno i prvi infrastrukturni projekt Fakulteta koji se financira iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Ako je suditi prema opisu projekta, bit će on od velike važnosti ne samo za državu, već i za same studente.
Projekcija laboratorija; foto: www.fsb.unizg.hr
Kada projekt bude završen, u novom FSB-ovom Nacionalnom referentnom laboratoriju za emisije iz motora s unutarnjim izgaranjem za necestovne pokretne strojeve, mjerit će se emisije iz motora necestovnih pokretnih strojeva, konkretnije, emisije štetnih tvari u ispušnim plinovima motora s unutarnjim izgaranjem koji pokreću te strojeve.
Necestovni strojevi značajan izvor onečišćenja
Prijedlog projekta i prijavu pripremio je FSB-ov tim Katedre i Laboratorija za motore i vozila, koji će biti zadužen i za provedbu projekta u njegovoj provedbenoj i operativnoj fazi. Mi smo porazgovarali s prof. dr. sc. Zoranom Lulićem, voditeljem skupine, tek ga zamolili da nam u nešto jednostavnije obliku približi čime će se njegov tim u naredno vrijeme baviti. Za početak, pojasnio nam je što su to necestovni pokretni strojevi.
– To je poprilično velika skupina strojeva za koje je karakteristično da ih pogoni motor s unutarnjim izgaranjem, ali da se u pravilu ne registriraju kao cestovna vozila. Vjerojatno i dalje nije jasno koji su to strojevi, pa je najjednostavnije nabrojati tipične predstavnike, a to su od malih strojeva za uređivanja okućnica kao što su kosilice za travu, motorne pile, razne pumpe, generatori, zatim građevinski strojevi od malih miješalica, bagera pa sve do ogromnih dumpera (kamioni koji se koriste u otvorenim rudnicima), poljoprivredni i šumski strojevi, lokomotive, brodovi za plovidbu unutarnjim vodama. Zašto bismo mjerili emisije iz takvih strojeva? Zato što se u takvim strojevima, čak i kada su ti strojevi potpuno novi, nalaze motori koji su u tehnološkom pogledu naknadne obrade ispušnih plinova jednu do dvije generacije iza suvremenih cestovnih vozila, a obzirom na naš standard i dugi životni vijek karakterističan za neke od tih strojeva, njihovi motori su vrlo često i bez ikakvih sustava za smanjenje emisija štetnih tvari. Treba napomenuti da su ti strojevi značajan izvor onečišćenja, a procjenjuje se da su pojedinim komponentama (kao što su NOX i CO) u ukupnim emisijama imaju udio od petnaestak pa i više posto, objašnjava Lulić.
Poboljšanje kvalitete zraka
Dobivena sredstva u iznosu od 57.000.000 kuna na projekt će se utrošiti kroz pet značajnih cjelina, dodaje, a to su: rekonstrukcija i opremanje postojeće zgrade Laboratorija za motore i vozila FSB-a, nabava mjerne opreme za laboratorijska ispitivanja koja će omogućiti ispitivanje motora u kontroliranim laboratorijskim uvjetima, nabava mjerne opreme za terenska ispitivanja koja će omogućiti ispitivanje strojeva u stvarnim uvjetima rada te edukacija osoblja i u konačnici akreditacija laboratorija.
– Jedan od ciljeva projekta je omogućiti uvođenje mehanizma nadzora i uspostavu inventara emisija za sektor necestovnih pokretnih strojeva te odgovarajuću tehničku podršku nadležnim državnim tijelima za provedbu politika vezanih za poboljšanje kvalitete zraka, rekao nam je profesor i voditelj tima.
Kaže, o važnosti projekta za Fakultet trebali bismo pitati Upravu, ali on vjeruje da će sam projekt donijeti značajno osvježenje.
– Iako su neki laboratoriji relativno dobro opremljeni postoje i neki kod kojih su potrebna značajna ulaganja da ih se osuvremeni. Naime, zbog nedostatka financiranja iznimno je teško održavati sve laboratorije na način da se prati suvremene trendove i potrebe, a posebice u situaciji gdje je suradnja s gospodarstvom na prilično niskim granama. Ovaj projekt će biti financiran bespovratnim sredstvima iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova i bitno je naglasiti da je ovo prvi infrastrukturni projekt na FSB-u financiran na taj način. Opremanjem laboratorija stvorit će se uvjeti koji će omogućiti mjerenje emisija iz motora s unutarnjim izgaranjem kako se to zahtjeva u postupcima homologacije motora kao i nadzora tržišta, što trenutačno nije moguće u Hrvatskoj, a provedba takvih mjerenje je obveza koja proizlazi iz Direktiva EU, napominje Lulić.
Studiranje će postati zanimljivije
Nacionalna važnost ovoga projekta neosporna je, a osim za sam Fakultet, projekt će biti važan i za tamošnje studente. Svi oni će tijekom boravka u laboratoriju biti upoznati sa svom opremom koja će biti nabavljena i instalirana u laboratorij kao i suvremenim postupcima mjerenja emisija iz MSUI.
– S obzirom na značaj emisija iz motora na okoliš, a što potvrđuju i brojni novinski napisi, vjerujem da će novi kapaciteti FSB-a pridonijeti i njegovoj atraktivnosti te povećanom interesu studenata za upis i studiranja na FSB-u. Činjenica je da se FSB ubraja među najteže fakultete, ali kad se studentima ponude atraktivne mogućnosti rada onda i im studiranje više nije teško nego postane zanimljivo, a rezultati znatno bolji, smatra Lulić.
Da je riječ o zaista ogromnom projektu, potvrđuje i činjenica da će u njega biti uključen veći broj djelatnika FSB-a.
– Provedbu projekta će primarno voditi tim koji je projekt i pripremio, a to su zaposlenici Katedre za motore i vozila te pripadajućeg Laboratorija za motore i vozila. Obzirom, na znatnu količinu radova i opreme koji će se nabaviti u okviru projekta, bit će nam potrebna i značajna podrška administrativnih službi Fakulteta i podrška Uprave Fakulteta, zaključuje profesor Lulić.
