Zaklada za znanost mladoj znanstvenici odbila projekt iz suludih razloga

Svjedoci smo svakodnevnih medijskih napisa o tome kako mladi i obrazovani ljudi napuštaju državu, a istovremeno političari obećavaju kako će taj trend zaustaviti. Ipak, poznato je kako je ‘obećanje ludom radovanje’, jer djela pojedinih institucija govore drugačije. Mlada znanstvenica Tea Žakula doktorirala je na prestižnom MIT-u, vratila se u Hrvatsku i stekla titulu docentice, te je svoj projekt aplicirala na natječaj Hrvatske zaklade za znanost. Projekt joj je odbijen iz nekoliko potpuno nelogičnih razloga, između ostalog, jer se je povezala i s MIT-jem koji je u samom vrhu na svjetskoj ljestvici najizvrsnijih sveučilišta.

Screenshot: YouTube; TedX Talks

Suprotno trendu, mlada znanstvenica Tea Žakula doktorirala je na jednom od najprestižnijih sveučilišta svijeta, Massachusetts Institute of Technology (MIT) u SAD-u i umjesto da ondje ostane, odlučila se vratiti u Hrvatsku, a stečeno znanje iskoristiti za boljitak svoje zemlje, piše N1.

Ovdje je stekla titulu docentice te je na zagrebačkom FSB-u osnovala Laboratorij za energetsku učinkovitost. Želja joj je bila oformiti istraživački tim s kojim bi radila na području naprednog upravljanja u zgradama kojim se intenzivno bave i najveća svjetska tehnička sveučilišta. priliku za dobivanje sredstava vidjela je u natječaju Hrvatske zaklade za znanost ‘Program poticanja istraživačkih i razvojnih aktivnosti u području klimatskih promjena’, na koji se i prijavila.

Nije članica uredništva časopisa

Po objavi rezultata za nju je uslijedilo razočarenje – njen projekt je odbijen, iz nekih njoj sasvim nelogičnih razloga.

– Projekt je odbijen u prvom krugu vrednovanja i to iz tri razloga. Ne bih sad ulazila u sve detalje, ali nevjerojatno mi je kad se tvrdi da za voditeljicu projekta nemam dovoljno usavršavanja s obzirom da sam pet godina bila na najboljem svjetskom sveučilištu gdje sam završila znanstveni magisterij i doktorat, rekla je Žakula za N1.

Drugi razlog bio je taj da joj za voditeljicu projekta nedostaju aktivnosti poput članstava u uređivačkim odborima časopisa te organizacija i vođenje kongresa. Mlada docentica tvrdi kako su tim argumentom zanemaruju vrlo vrijedni rezultati koje je do sada postigla.

– Sudjelovala sam u nastavi u SAD-u kao asistentica i predavačica na dva vrlo cijenjena sveučilišta, objavljujem u međunarodnim časopisima najviše kategorije (Q1), dobitnica sam mnogih nagrada u Hrvatskoj i inozemstvu, osnovala sam svoj laboratorij nakon povratka u Hrvatsku, u uglednoj međunarodnoj organizaciji ASHRAE sam članica tehničkog odbora za pametne mreže, i tako dalje. kazala je Žakula za N1.

Pogriješila je što se povezala s petim najboljim sveučilištem u svijetu

Treći razlog zbog kojeg joj je projekt odbijen bio je taj što se na predloženom projektu htjela povezati s nekim od najuglednijih svjetskih sveučilišta, među kojima je i MIT.

– Njihov treći argument je da se prilikom osnivanja istraživačke skupine nisam povezala s drugim institucijama što nije istina jer ja na tom projektu imam suradnju sa stručnjacima s MIT-a, sveučilišta Masdar Institute of Science and Technology u Abu Dhabiju i uglednog američkog instituta Lawrence Berkeley National Laboratory (LBNL), kazala je Žakula za N1.

Dodala je da je na njenom projektu trebao je raditi i jedan MIT-jev profesor koji je kao NASA-in konzultant radio na otkrivanju uzroka pada space shuttlea Columbia. Kaže i kako nigdje u natječaju nije stajalo da se mora povezati s Hrvatskim institucijama te kako bi se to protivilo cilju Zaklade koja promovira izvrsnost i međunarodno povezivanje s drugim institucijama.

Posjetimo, na posljednjoj važnijoj ljestvici najboljih sveučilišta u svijetu, MIT našao se na 5. mjestu, dok je na ljestvici 978 najboljih od hrvatskih jedino Sveučilište u Zagrebu i to na 977. mjestu.

Nakon odbijenice, uložila je žalbu na rezultat natječaja. Osim što je žalba riješena negativno, HRZZ dodaje i četvrti razlog odbijanja njenog projekta. Kako sama kaže, neizravno su joj poručili da je premlada i da ne može ni teoretski imati iskustva u vođenju doktoranada.

– Kada postajete u docent, onda ne samo da ste sposobni voditi doktorande po svim hrvatskim pravilnicima, već ste za napredovanje u više zvanje dužni dokazati da ste uspješno vodili doktorande. Nije Hrvatska zaklada za znanost pozvana procjenjivati jesam li sposobna ili ne. Ako i nemam iskustva, onda bi upravo Zaklada trebala biti ta koja mlade potiče da krenu s takvim projektima, a ne tražiti da vodim europske projekte pa da će tek onda oni procijeniti da sam dovoljno dobra za njih, zaključuje Žakula.