Završilo je javno savjetovanje za nove kurikulume koji se odnose na 70 posto srednjoškolaca
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih imat će pune ruke posla oko komentara na nove kurikulume za strukovne srednje škole. Ako će samo polovicu tih komentara na kraju i prihvatiti, imat će još više posla s uređivanjem tih dokumenata. Radi se o kurikulumima za modularnu nastavu koja označava prvu veliku reformu strukovnog obrazovanja u posljednjih 30 godina. Nastavnici strukovnih i općeobrazovnih predmeta, sveučilišni profesori i ostalo stručnjaci ostavili su svoj komentar o tome što bi se u novim kurikulumima trebalo mijenjati.
Učionica | foto: Unsplash
S jučerašnjim danom završilo je javno savjetovanje za skoro 150 novih kurikuluma za strukovne programe. Za one koji još nisu čuli, radi se o uvođenju modularne nastave u strukovne škole koja za posljedicu ima odmicanje od jednog dijela predmetne nastave. To znači da će neki predmeti poput Hrvatskog, Matematike, Engleskog, Povijesti, Geografije, Vjeronauka i Etike ostati u svom obliku, dok će Fizika, Kemija, Biologija, Politika i gospodarstvo postati moduli koji će se kombinirati sa strukovnim predmetima.
Još smo ranije izvukli šest ključnih kritika na te kurikulume, a kao jedan od problema mnogi su isticali sami sustav e-Savjetovanja. Naime, u isto vrijeme kada su izašli novi kurikulumi, sučelje e-Savjetovanja se promijenilo pa su se mnogu susreli s tehničkim poteškoćama koje su im otežale ili čak onemogućile komentiranje. Zbog toga je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih odlučilo produljiti rok za dostavu komentara na savjetovanju s javnošću o Odluci o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1 i 4.2 produljeno do 19. lipnja.
Veći fokus sada je i na Fizici u modularnoj nastavi
Samo na taj dokument do tada je pristiglo 116 komentara. Mnogi su ponavljali ono što su već napisali na prethodnim kurikulumima uglavnom spominjući Politiku i gospodarstvo, Povijest, Biologiju i Geografiju. U posljednjim je komentarima vidljivo kako se veći fokus stavio i na Fiziku.
– Uvrštenje Fizike u općeobrazovne predmete u srednjim strukovnim školama nije samo korisno, već i nužno. Potrebno je osigurati da svi strukovni programi imaju temeljni modul iz Fizike, kojim bi se osiguralo stjecanje kompetencija o odabranim mjerljivim svojstvima, relevantnim mjerenjima tih svojstava te osnovna povezivanja odabranih svojstava. Dodatno tome, treba osigurati da pojedine struke mogu birati dodatne izborne module fizike, ponegdje uključivati sve njih… Fizika ne smije izostati jer se mora voditi računa o najmanje dva elementa: prvo, da kvalificirani stručnjaci u bilo kojim strukama u svojim temeljnim aktivnostima uvijek uključuju barem temeljne elemente fizike, kao što su mjerenja različitih veličina, okvirna predviđanja razvoja nekih svojstava te njihove međusobne povezanosti, te drugi element koji se odnosi na opću demokratizaciju društva koja neizbježno traži temeljna razumijevanja zakona u prirodi koja nas okružuje i čiji smo dio, komentirao je pročelnik Odjela za fiziku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu, Petar Stipanović.
Neki smatraju kako je ovo ‘ishitreni postupak’ i da nisu napravljene ‘konzultacije sa strukom’
Ovi su se kurikulumi pripremali šest godina, dakle od 2018. na kojima su radile radne skupine čiji su članovi bili i nastavnici strukovnih, ali i općeobrazovnih predmeta. No, novi komentari na e-Savjetovanju upućuju na to da je sve napravljeno ‘ishitreno’ i ‘bez konzultacije sa strukom’.
– Ishitrene odluke ovog formata sve će šokirati i ostaviti u još većoj nedorečenosti. U ovaj zahvat nužno moraju biti uključeni predstavnici sveučilišta i nacionalnih strukovnih udruga. Trebalo je to prebaciti na Županijska stručna vijeća. Bez doprinosa sveučilišta i strukovnih udruga u izradi/reviziji NKSO isti ne sadrži preduvjete za nastavak obrazovanja mladih koji završavaju srednje strukovne škole niti osigurava ‘osposobljavanje za cjeloživotno učenje, ponajprije radi lakšeg prilagođavanja nepredvidivoj budućnosti i brzim promjenama zbog globalizacije, promjena na tržištu rada te utjecaja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, migracija, kao i različitih kriza i neočekivanih situacija’, temeljne zadaće odgoja i obrazovanja djece i mladih, navedenih u Nacionalnome planu razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine. Besmisleno je organizacijski provesti ideju da geografija ide u 4. razred, a da kolege ne znaju što će raditi jednu ili dvije godine jer dosadašnja argumentacija modula ipak kolegama – nedorečena. Ideje su možda sjajne, ali što će raditi kolege bez satnice?, napisao je Tomislav Golubić.
Na kurikulumima su 6 godina radili i nastavnici, ukupno je za njihovu izradu utrošeno oko 1.5 milijuna eura
Kako su nam rekli iz MZOM-a, u izradi strukovnih i sektorskih kurikuluma sudjelovalo je 263 nastavnika, a još je 79 nastavnika sudjelovalo u izradi Nacrta općeobrazovnih predmeta/modula/skupova ishoda učenja na razinama 3, 4.1 i 4.2.
– Ukupna utrošena sredstva za intelektualne usluge za izradu strukovnih i sektorskih kurikula su 1.401.669,53 eura, a za općeobrazovni dio 136.799,66 eura, rekli su nam iz MZOM-a.
Sve u svemu, ukupni broj komentara prelazi 300, a možda čak i 400. To znači da će MZOM imati pune ruke posla, a ako prihvati barem polovicu komentara, imat će još više posla s uređivanjem tih kurikuluma. U dokumentima koji su bili na javnom savjetovanju stoji kako će se oni krenuti primjenjivati od školske godine 2025./2026., a očekivani rok objave izvješća, odnosno odgovora MZOM-a na komentare je mjesec dana od završetka javnog savjetovanja.
MZOM objasnio zašto kasni izvješće modularnog kurikuluma Tehničara za 3D tehnologije
S obzirom na to da MZOM nije objavio izvješće na kurikulum za Tehničara za 3D tehnologije koji je objavljen još početkom ove godine na e-Savjetovanju, pitali smo ih hoće li kasniti objava izvješća i za ostalih 150 kurikuluma.
– Tehničar za 3D tehnologije bio je objavljen na javnoj raspravi kao strukovni kurikul koji je izradila Tehnička škola Slavonski Brod u okviru projektnih aktivnosti Regionalnog centra kompetentnosti ‘Slavonika 5.0’. Nakon javne rasprave Ministarstvo je odlučilo navedeni strukovni kurikul odobriti školi kao eksperimentalni program za I. razred srednje škole te ga ponovno objaviti na javnoj raspravi zajedno sa svim ostalim strukovnim kurikulima koji su bili dovršeni i koji imaju ujednačen općeobrazovni dio na razini 4.2. Tehničar za 3D tehnologije bit će predložen za donošenje kao strukovni kurikul zajedno sa svim drugim strukovnim kurikulima koji se nalaze u javnoj raspravi, odgovorili su nam iz MZOM-a.
Više o modularnoj nastavi čitajte na sljedećim poveznicama:
Na pomolu velike promjene u strukovnim školama: Stiže modularna nastava, novosti i u odabiru smjera
Reforma strukovnog obrazovanja je nužna: Ovo su dobre i problematične stvari kod modularne nastave
Strah nastavnika zbog modularne: Puno toga je rečeno, ali odgovora na ključna pitanja još nema
MZO se ni s ovime nije pohvalio: Policijska škola već treću godinu provodi modularnu nastavu
Nastavnica koja je radila na modularnoj: ‘Doći će do odljeva kadra koji je nespreman na promjene’
Profesorica o ‘izbacivanju’ Biologije u modularnoj: ‘Gdje će učenici učiti o spolnom zdravlju?’
Ima li budućnosti za Informatiku u modularnoj nastavi? ‘Ono što planiraju je uništavanje predmeta’
Državna Agencija za strukovno dobila packu iz Sabora jer su smanjili satnicu nastavnicima Povijesti
U modularnoj se svi bore za svoj predmet: Hoće li uopće doći do reforme strukovnog obrazovanja?
Kako bi izgledala modularna nastava u praksi? Ova škola već 26 godina provodi sličan oblik
