Znakovni jezik u ovim je školama dio nastave: ‘Razvija se tolerancija te bolja komunikacija s gluhim osobama’
Znakovni jezik vještina je koju rijetki znaju, a često se uči tek kada se dolazi u kontakt s nekom gluhom osobom. U hrvatskom obrazovnom sustavu generalnog učenja znakovnog jezika nema, no postoje škole i profesori koji učenike ipak tome podučavaju. Kako nam kažu, to je važno za pozitivne promjene u društvu. Razgovarali smo s nekoliko učitelja koji učenike podučavaju hrvatskom znakovnom jeziku.
Učenje znakovnog jezika u hrvatskim školama i dalje ovisi o volji, želji i edukaciji nastavnika. Nedavno smo pisali kako su učenici četvrtog razreda Osnovne škole Špansko u Zagrebu naučili znakovni jezik kako bi mogli komunicirati s gluhom kolegicom. Iako je učenje znakovnog jezika rijetkost, ipak postoje škole koje tome daju prioritet.
Znakovni jezik kompleksan kao strani jezik
Jedna od njih je IV. osnovna škola Varaždin u kojoj postoji posebna izvannastavna aktivnost hrvatski znakovni jezik. Vodi ju učiteljica Ivana Švagelj Majcen koja je na ideju podučavanja došla nakon što je prije nekoliko godina upisala tečaj hrvatskog znakovnog jezika te se uključila u volonterske aktivnosti Udruge gluhoslijepih osoba Varaždinske županije. Tamo je saznala da je gluhim osobama najveći problem u svakodnevnim aktivnostima upravo jezična barijera.
– Tada sam odlučila među djecom u školi popularizirati hrvatski znakovni jezik te ih naučiti osnove. Tako su oni u mogućnosti pomoći kada vide osobu u potrebi. To smatram važnim zato što se pozitivne promjene u društvu najlakše mogu provesti upravo preko djece. Bilo bi zaista divno kada bismo stvorili novu generaciju ljudi koja bi imala dovoljno empatije i znanja da pomažu jedni drugima, naglasila je Švagelj Majcen.
Objasnila je da tada ne bi bilo potrebno pričati o važnosti inkluzije jer isključenih niti ne bi bilo. Švagelj Majcen smatra da bi hrvatski znakovni jezik trebao biti obuhvaćen u sklopu kurikuluma međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj. Pojasnila je da bi se učenje znakovnog jezika teško moglo obuhvatiti nekim redovnim predmetom jer je znakovni jezik vrlo kompleksan, baš kao i učenje bilo kojeg drugog stranog jezika. Zato bi trebao biti, zaključila je Švagelj Majcen, predmet za sebe.
‘Podučavanje važno u svrhu senzibilizacije učenika’
Osnovna škola Voltino u Zagrebu također od školske godine 2020./21. provodi učenje hrvatskog znakovnog jezika u sklopu izvannastavne aktivnosti ‘Mala znakovna škola’ u produženom boravku. Ideja je došla na inicijativu roditelja i Centra UP2DATE, a učiteljice su to, govori nam ravnateljica Ksenija Gluhak, rado prihvatile. Izradile su godišnji plan rada u korelaciji s nastavnim sadržajima, na primjer slovo i abeceda, pjesme i igrokazi, igre komunikacije, pozdravi, godišnja doba te brojevi.
– Učenici su zabavnim praktičnim aktivnostima, igrom i pjesmom učili osnove hrvatskog znakovnog jezika te korisno provodili slobodno vrijeme u produženom boravku. Smatramo da je poznavanje hrvatskog znakovnog jezika vrlo važno u svrhu senzibilizacije učenika za potrebe i vrijednosti djece s teškoćama. Razvija se tolerancija te bolja komunikacija s gluhim i nagluhim osobama uključenim u život zajednice, rekli su nam iz te škole.
Smatraju da bi znakovni jezik trebalo obuhvatiti u školskim kurikulumima. Edukatorice iz Centra UP2DATE snimale su i videolekcije. Učenici su koristili dvoručnu abecedu te jednostavne izraze na znakovnom jeziku u svakodnevnim komunikacijskim situacijama i tijekom nastave. Nadalje, učenici su pjevali i znakovali himnu škole te pjesmu ‘Bijeli Božić’ sa školskim zborom.
‘Igrom se brže usvaja znakovni jezik’
– Tijekom ove školske godine, učenici trećih razreda poučavat će učenike prvih razreda. Djeca igrom puno jednostavnije i brže usvajaju hrvatski znakovni jezik. Uz interaktivno i zabavno učenje učenike svakodnevno učimo plemenitosti i empatiji, zaključili su iz Osnovne škole Voltino.
Osnovna škola Većeslava Holjevca u Zagrebu također djecu podučava znakovnim jezikom. Ružica Ivandić rekla nam je kako time djecu obogaćuju još jednim stranim jezikom koji im otvara mogućnost razgovora s gluhim osobama. Takva aktivnost važna im je za budućnost djece.
– Znakovni jezik u našoj školi obuhvaćen je kurikulumom kao naša izvannastavna aktivnost. Učenike znakovnom jeziku poučava učiteljica koja je znakovni jezik učila na fakultetu te naknadno završila četiri stupnja znakovnog jezika u udruzi Dodir. Izvannastavna aktivnost dostupna je za sve učenike od prvog do četvrtog razreda u našoj školi, kazala nam je Ivandić.