Znate li da postoje srednje škole za plesače? Posjetili smo jednu od najpoznatijih
Plesne škole učenicima nude umjetničko obrazovanje za plesna zanimanja. Škola suvremenog plesa Ane Maletić jedna je od najpoznatijih takvih škola u državi, a učenike školuje za zvanje plesača suvremenog plesa ili plesača edukatora. Oni učenici koji pohađaju srednju plesnu školu mogu izabrati da im to bude prva, temeljna škola (u njoj polažu i sve općeobrazovne predmete) ili druga (paralelno s plesnom najčešće pohađaju gimnaziju). To je naravno zahtjevno i iziskuje puno vremena, a mi smo otišli do ove plesne škole i provjerili kako izgleda obrazovanje plesača.
Škola suvremenog plesa Ane Maletić / Foto: srednja.hr
Prijateljica plesačica rekla mi je da im je Škola suvremenog plesa Ane Maletić uvijek bila pojam i da se na natjecanjima s poštovanjem i divljenjem za učenice te škole isticalo “ona je iz Ane Maletić”. Radi se o umjetničkoj školi koja učenike obrazuje za zanimanje plesača suvremenog plesa, ali i plesača edukatora.
Prostor im je veliki problem, a podove koji su plesačima vrlo bitni su sredili sami
Dolazite li prvi put u ovu školu, gotovo je sigurno da ćete je promašiti. Nalazi se odmah pokraj Osnovne škole Matka Laginje i izvana se mogu vidjeti plesačice u dvorani, no ulaz u školu je ustvari ulaz u stambenu zgradu, a ploču škole vidite tek kad dođete do samih vrata.
U razgovoru s ravnateljicom Normelom Krešić-Vrkljan ona nam govori da su nezadovoljni opremljenošću škole i da im je prostor najveći problem.
– Mi smo godinama radili u Bogovićevoj ulici, a 2002. godine preselili smo u jedno krilo Osnovne Škole Matko Laginja, u duplo manji prostor nego danas. Razredi od 56 kvadarata služili su za nastavu plesa, na hodniku je bio ormar za imenike, svlačionica, teorijska nastava… Ali i u tim uvjetima smo postizali lijepe rezultate i donijeli nove kurikulume. Ovdje, gdje smo sad, u prizemlju iste škole, dobili smo na korištenje duplo veći prostor. U 800 kvadrata imamo tri dvorane od 98 kvadrata i četvrtu, manju, od 60 kvadrata, dvije prostorije za teorijsku nastavu i 3 klavirske sobe. Svako popodne koristimo malu školsku dvoranu OŠ Matka Laginje koju plaćamo. Recimo da je to, u odnosu na prije, minimalan pedagoški standard, kaže ravnateljica.
Međutim, i danas im nedostaje prostora što možda najbolje pokazuje činjenica da u školi imaju improviziranu zbornicu u hodniku, kao i svlačionicu.
Improvizirana zbornica u hodniku škole / Foto: Silvija Vuković, srednja.hr
Garderoba/ Foto: Silvija Vuković, srednja.hr
Podovi u plesnim dvoranama su izuzetno bitni i ako nisu prilagođeni plesnoj nastavi dolazi do ozbiljnih povreda kod učenika. U pravilu stradaju koljena i zglobovi. Zbog toga su, kako nam kaže ravnateljica, dolaskom u ovaj prostor promijenili podove vlastitim sredstvima i na tvrdu podlogu stavili konstrukciju koja čini osnovu za potrebne vibrirajuće podove.
Nastava Baleta / Foto: Silvija Vuković, srednja.hr
Nastava Baleta / Foto: Silvija Vuković, srednja.hr
Plesna dvorana u Školi suvremenog plesa Ane Maletić / Foto: srednja.hr
Većina učenika su djevojke, no ima i dečkiju
Učenici su raspodijeljeni u 22 razredna odjeljena za svu skupnu nastavu, jedino se nastava klavira pohađa individualno. U prvi srednje ove školske godine upisano je 28 učenika, a jedan razredni odjel u plesnoj školi (prema Državnom pedagoškom standardu) ima od 8 do 12 učenika.
Školu (osnovnu i srednju) pohađa oko 200 učenika. Uglavnom su djevojke, ali ima i dečkiju. U prvi srednje idu njih četvorica, u treći dvojica, a u prvom osnovne je sada trojica dječaka, kaže nam ravnateljica. Da bi se upisali u srednju školu, učenici moraju proći audiciju, to jest, prijemni ispit na kojem se ispituje znanje koje je učenik trebao steći kroz osnovnu školu. Postoji i pripremni razred koji upisuju oni koji su se bavili plesom na neformalan način ili u drugačijem plesnom izričaju, a žele upisati srednju školu. Kroz godinu dana stječu znanja i vještine potrebne za izlazak na audiciju za upis u srednju školu suvremenog plesa.
U Školi se redovito obrazuju učenici iz drugih gradova pa i država, budući da srednjih škola suvremenog plesa nema u velikom broju. U pravilu stanuju u učeničkim domovima.
Učenici na nastavi Ritmike / Foto: Silvija Vuković, srednja.hr
Učenici na nastavi Ritmike/ Foto: Silvija Vuković, srednja.hr
Uz plesne predmete koje učenici imaju, otprilike jednak broj sati imaju i općeobrazovnih predmeta. Ovo je popis zajedničkih općeobrazovnih predmeta i stručnih (plesnih) predmeta iz Nastavnog plana:
Screenshot str. 617 Nastavni planovi i programi za srednje glazbene i plesne škole
Screenshot str. 616 Nastavni planovi i programi za srednje glazbene i plesne škole
Od ove školske godine imaju i sve općeobrazovne predmete u svojoj školi
Učenici upisani u srednje plesne škole mogu pohađati samo plesnu školu (Temeljni program) ili mogu paralelno pohađati još jednu (četverogodišnju) srednju školu. Ako učenik pohađa samo srednju plesnu školu svoje obrazovanje završava izradom i obranom Završnog rada, a može polagati i ispite državne mature ako želi nastaviti obrazovanje na visokoškolskim ustanovama. Najveći broj učenika usporedno pohađa plesnu školu i gimnaziju.
Učenici koji plesnu školu pohađaju kao Temeljni program, već više godina Biologiju, Kemiju, Informatiku i Geografiju slušaju u matičnoj Školi Ane Maletić, a od ove školske godine imaju i ostale općeobrazovne predmete pa učenici 1. srednje ne moraju odlaziti u Školu primijenjene umjetnosti gdje ostale predmete slušaju generacije prije njih.
– Od ove godine imamo svu nastavu u našoj školi. S pedagoškog stanovišta vrlo je važno da učenici sve imaju u jednoj školi, iako nije jednostavno složiti raspored jer za teorijsku nastavu postoje samo dvije učionice, kaže nam ravnateljica.
U Školi primijenjene umjetnosti i dizajna drugi, treći i četvrti razredi slušaju dio općeobrazovnih predmeta.
Nastava Biologije u maloj učionici / Foto: Silvija Vuković, srednja.hr
Plesna dvorana u Školi suvremenog plesa Ane Maletić / Foto: srednja.hr
Maturantica Plesne škole, Anamarija Orešković, rekla nam je da svaki plesni predmet ima neku svoju karakteristiku i posebnost, ali misli da je većini učenika najbliža i najdraža Suvremena plesna tehnika.
– To je predmet u kojem se sve objedini. Možemo se najviše rasplesati, raditi na sebi u svim pogledima, najdinamičnija je i drži nas zaokupljene cijelo vrijeme. Također, svake godine mijenjamo profesora i imamo prilike raditi s raznim ljudima i naučiti od svakog ponešto novo, kaže nam ova maturantica.
Učenici su u školama po cijele dane
Anamarija nam je objasnila i koliko je naporno pohađati dvije škole, pogotovo u višim razredima. Ona je trenutno studentica Veterinarskog fakulteta.
– Moj razred su isključivo gimnazijalke i studentice (op.a. plesna škola im je druga srednja škola) te to stvarno znači izbivanje iz kuće po cijele dane. Gimnazijalkama je škola u suprotnoj smjeni, a studentice hvataju raspored kako god znaju. U plesnoj školi provodimo minimalno 2 školska sata, pa sve do 8 sati. Zna biti i slobodnih dana, ali imamo i radne subote. Ponekad stvarno može biti i psihički i fizički iscrpljujuće, pogotovo na kraju radnog dana, ali mi smo već na to naviknute, kaže nam Anamarija.
U razgledavanju škole, ravnateljica nam je pokazala i malu čajnu kuhinju u kojoj si učenici griju hranu (ručak) jer seljakaju iz jedne škole u drugu i nemaju puno praznog vremena.
Učenici nakon srednje plesne škole normalno polažu državnu maturu i upisuju razne fakultete ili Akademije, što u Hrvatskoj, što u inozemstvu. Neki završavaju školu kao plesači suvremenog plesa, a neki kao plesači edukatori. Kako kaže ravnateljica, idealno je kada plesači edukatori upišu Učiteljski, Edukacijsko-rehabilitacijski te slične fakultete.
Ples je važan za razvoj i zdravlje
Suvremeni odgojni ples trebao bi biti dostupan što većem broju djece zbog važnosti koju pokret i ples imaju na cjelovit razvoj djeteta, objašnjava nam ravnateljica.
– Neuroznanost nas uči da križni (kontralateralni) pokreti kojima ples obiluje povoljno utječu na povezanost lijeve i desne polutke mozga. Prošle godine smo nastupom i radionicama na temu odnosa između mozga i plesa sudjelovali na Otvorenim danima Instituta Ruđer Bošković. Puno smo naučili u druženju sa znanstvenicima i između ostalog saznali da je ples na prvom mjestu u prevenciji i očuvanju zdravlja mozga (70%), ispred rješavanja križaljki, vožnje bicikla i slično, kaže ravnateljica.
Ravnateljica o suvremenom plesu
I Anamarija smatra da joj je plesna škola izuzetno važna.
– Školovanje u ovoj školi ću uvijek smatrati dobrom odlukom i nikada to neću požaliti, koliko god bilo teško, naporno i mukotrpno, koliko god lili krv, suze i znoj, sve se na kraju isplati i poslije smo sretni i zadovoljni sobom, jedno predivno iskustvo, koje donosi milijun opcija i otvori milijun novih vrata u životu, a najbitnije donese nova poznanstva, zanimljive ljude i prava prijateljstva koja ostaju zauvijek povezana plesom, rekla nam je ova maturantica koja će uskoro steći zvanje plesačice suvremenog plesa.
MOŽE LI SE ŽIVJETI OD PLESA?
Maturantica Anamarija: Mislim da je teško živjeti samo i isključivo od plesa, možda je moguće ako se neka osoba stvarno progura na sva vrata, uspije na svakom mogućem području i ostane zamijećena, ali ovako nešto na sitno je uistinu teško i uvijek bi u toj profesiji bilo dobro imati i nešto sa strane, pogotovo jer instrument ove profesije, a to je naše tijelo, se svaki dan nalazi u nepredvidivim situacijama i nikad ne znamo što nas može zadesiti.
Ravnateljica Normela Krešić-Vrkljan: Suvremena plesna scena ima puno aktera koji su jako aktivni, ali malo je sredstava pa je teško. Svi koji participiraju u plesnoj umjetnosti u pravilu se bave njenim različitim vidovima bi preživjeli. Čini mi se da ne poznajem plesača koji se istovremeno ne bavi pedagoškim radom. To je najčešća kombinacija, izvedbena plesačka praksa (uključujući i koreografiju) i pedagoški rad kad govorimo o suvremenom plesu. Teško je živjeti samo od plesanja.
