Znate li koje su ovlasti školskih odbora i kako se biraju članovi? Imaju nekoliko ključnih uloga
Školskom ustanovom upravlja školski odbor. Tijelo je to koje ima sedam članova, a mandat članovima traje četiri godine. Odluke su mu pravovaljane ako glasuje većina od ukupnog broja članova, a od važnijih ovlasti koje imaju su imenovanje i razrješenje ravnatelja, davanje suglasnosti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi te donošenje statuta.
foto: Gabrielle Henderson / Unsplash
Školom upravlja školski odbor. Školski odbor ima niz ovlasti, a glavne od njih su imenovanje i razrješenje ravnatelja, to što daje prethodnu suglasnost u vezi sa zasnivanjem radnog odnosa u školskoj ustanovi, a donose i statut te druge opće akte na prijedlog ravnatelja. Zatim, školski odbor donosi školski kurikulum na prijedlog učiteljskog, odnosno nastavničkog vijeća i ravnatelja najkasnije do 7. listopada tekuće školske godine, a donosi i godišnji plan i program rada na prijedlog ravnatelja. Taj plan u konačnici školski odbor i nadzire. Također, donosi i kućni red.
Osnivači imaju tri člana, dva grada provode novu praksu biranja
Sve to stoji u Zakonu o odgoju i obrazovanju. Niz je ovlasti koje školski odbor ima, a valja nabrojiti još nekoliko. Jedna od bitnijih je i donošenje financijskog plana i polugodišnjeg te godišnjeg obračuna na prijedlog ravnatelja, a školski odbor odlučuje i o zahtjevima radnika za zaštitu prava iz radnog odnosa. Predlažu i osnivaču promjenu djelatnosti te donošenje drugih odluka vezanih uz osnivačka prava, a osnivaču i ravnatelju odbor daje i prijedlog te mišljenja o pitanjima važnim za rad i sigurnost u školskoj ustanovi.
U godišnjem planu i programu školske ustanove treba stajati i plan rada školskog odbora. Svakako, stoji u Zakonu o odgoju i obrazovanju, školski odbor donosi odluke i obavlja i druge poslove utvrđene zakonom te aktom o osnivanju i statutom. Svaki školski odbor ima sedam članova. Učiteljsko ili nastavničko vijeće ima dva člana iz reda učitelja, nastavnika i stručnih suradnika. Zatim, vijeće roditelja ima jednog člana iz reda roditelja koji nije radnik škole.
Nadalje, osnivač, dakle grad ili županija, ima tri člana. No, u Zagrebu i Splitu nedavno se počela primjenjivati nova praksa. Umjesto toga da grad ili županija sama bira osobe koje će biti u školskom odboru, u Splitu se sva tri člana biraju putem javnog poziva. U Zagrebu se dva člana biraju preko javnog poziva, dok je treći član predstavnik mjesnog odbora u sklopu kojeg se nalazi škola. Sedmog člana školskog odbora bira i razrješuje radničko vijeće. To je najčešće pomoćno osoblje u školama, poput čistačica, kuharica ili domara. Ako radničko vijeće nije utemeljeno, imenuju ga i opozivaju radnici neposrednim i tajnim glasovanjem.
Važno je reći i da bilo koji član školskog odbora ne smije biti pravomoćno osuđen ili protiv njega ne smije biti pokrenut kazneni postupak. Članovi koje daje osnivač moraju imati završen najmanje prijediplomski ili stručni studij na kojem se stječe bar 180 ECTS bodova. Članovi se biraju svake četiri godine, izuzev člana roditelja koji član prestaje biti u roku od 60 dana od kada je prestalo školovanje njegova djeteta u školi. Predsjednik može biti bilo koji član, a konstituirajuću sjednicu saziva ravnatelj.
Školski odbor može raspustiti i prosvjetni inspektor
– Član školskog odbora može biti razriješen, a školski odbor raspušten i prije isteka mandata ako se utvrdi da član ne ispunjava obveze utvrđene zakonom, aktom o osnivanju ili statutom školske ustanove, odnosno da školski odbor ne obavlja poslove iz svojeg djelokruga. Odluku o raspuštanju školskog odbora, stoji u Zakonu o odgoju i obrazovanju, donosi nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured. Do razrješenja može doći i ako to utvrdi prosvjetni inspektor. Članovi koji su razriješeni ne mogu ponovno biti članovi novog školskog odbora.
Ako dođe do raspuštanja, ili ako se školski odbor ne može konstituirati, sastavlja se povjerenstvo koje ima tri člana od kojih je jedan predsjednik, a najmanje jedan član mora biti iz reda učiteljskog, odnosno nastavničkog vijeća. Ako se školski odbor nikako ne bi mogao konstituirati, članove školskog odbora bira Ministarstvo obrazovanja, izuzev člana koje imenuje radničko vijeće.
Nadalje, osim ovih ‘formalnijih’ ovlasti, školski odbor daje suglasnosti i odobrenja za još neke odluke. Na primjer, u prvi razred srednje škole može se upisati učenik do navršenih 18 godina, a uz odobrenje školskog odbora i Ministarstva znanosti i obrazovanja može se upisati učenik stariji od 18 godina. Jedno od prava učenika je i pravo na pritužbu koju osim učiteljima i ravnatelju, učenik može predati i školskom odboru.
Školski odbor radnika može poslati na pregled kod liječnika
Ravnatelj škole uz suglasnost školskog odbora može radniku omogućiti obavljanje poslova na projektu Europske unije. Na tim projektima poslove može, iznimno i uz suglasnost školskog odbora, obavljati i sam ravnatelj školske ustanove. Ravnatelj školske ustanove ostvaruje pravo na uvećanje plaće u iznosu od 30 posto za vrijeme obavljanja poslova na projektu, o čemu odlučuje školski odbor. Ukupno to može biti trajanje od 30 posto od tjednog radnog vremena, a s ravnateljem se sklapa posebni sporazum na određeno vrijeme o obavljanju poslova na projektu.
Školski odbor upućuje i radnika školske ustanove na liječnički pregled kod ovlaštenog izabranog doktora specijalista medicine rada kako bi se utvrdila njegova radna sposobnost, na prijedlog ravnatelja. To je slučaj kad je radniku psihofizičko zdravlje narušeno u mjeri da bi mu radna sposobnost mogla biti smanjena. Ponovno naglasimo, ravnatelj odlučuje uz prethodnu suglasnost školskog odbora i o zasnivanju i prestanku radnog odnosa.
Iznimno, prema novom Zakonu o odgoju i obrazovanju, ravnatelj će moći i bez suglasnosti školskog odbora moći odlučiti o zasnivanju radnog odnosa u trajanju od najviše 60 dana kada je zapošljavanje potrebno zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu. Jedna od uloga ravnatelja jest i provođenje odluka stručnih tijela i školskog odbora. Svaka škola još dodatno zadatke školskog odbora opisuje u svojim statutima ili poslovnicima o radu školskog odbora.
