Znanstvenica Bursać Kovačević jedna je od najcitiranijih na svijetu: Sad radi na 3D printanju sokova
Danijela Bursać Kovačević jedna je od najcitiranijih znanstvenica na svijetu i izvanredna profesorica s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu. Jedna je od tek dvoje profesora s domaćih sveučilišta koji su se našli na Clarivate listi 1 posto visoko citiranih istraživača u svijetu. Koncem prošlog tjedna sudjelovala je na našoj online konferenciji Žene u STEM-u povodom Međunarodnog dana djevojaka i žena u znanosti. Istraživački duh prati ju od malena, rekla nam je, a nakon pisanja diplomskog shvatila je da sigurno želi karijeru u znanosti. Prisjetila se i svog studiranja kada je omjer muškaraca i žena bio je uravnoteženiji nego danas. Otkrila nam je i kako trenutno radi na tehnologiji koja će omogućiti 3D printanje nutritivnih voćnih sokova.
Danijela Bursać Kovačević, PBF | Foto: srednja.hr
Danijela Bursać Kovačević, vrhunska znanstvenica koja se našla na Clarivate listi 1 posto najcitiranijih u svijetu jedna je od tek dvoje s domaćih sveučilišta koji su tu uvršteni. Profesorica je na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu, a sudjelovala je u našoj online konferenciji Žene u STEM-u povodom Međunarodnog dana djevojaka i žena u znanosti. Odmah nam je otkrila što za nju znači biti žena u znanosti.
– Znači mi želju za ići naprijed, znači ostvarivati svoje snove kroz poziv koji sam odabrala. Sve neke velike stvari dolaze spontano pa tako i ovaj moj put obzirom da se sve događalo postepeno, i tako su mi se otvarala vrata što ja u stvari želim. Rekla bih da me istraživački duh pratio odmalena, ali prilikom izrade diplomskog rada sam u rukama osjetila što znači znanstveno istraživanje. Tu sam prepoznala da je to ono čime bih se dalje željela baviti, rekla nam je profesorica Bursać Kovačević.
‘Tada nas je bilo podjednako, nisam o tome razmišljala’
Dok je još bila studentica, kolega i kolegica je bilo podjednako. Danas se taj omjer, priča nam profesorica, promijenio.
– Tada nas je bilo podjednako. Sad radim na fakultetu već dvadeset godina i rekla bih da se taj omjer promijenio. Danas imamo više studentica nego studenata. Imamo i više profesorica nego profesora. U moje vrijeme, i u nastavnom osoblju je taj omjer bio uravnoteženiji. Više je žena u mom području, istaknula je Bursać Kovačević.
Dodajemo kako je na svim razinama studija više žena nego muškaraca, no na plaćenijim radnim mjestima – docent, izvanredni i redovni profesor – ili na dekanskim funkcijama, ima značajno manje žena. Pitamo je li imala iskustva sa staklenim stropom i preprekama u znanosti zato što je žena.
– Moram priznati da ne. Sudjelujem u istraživanjima s nacionalnim znanstvenicima i znanstvenicima u cijelom svijetu. Podjednako, rekla bih, imamo muškaraca i žena. Razlike u spolovima su nam bitne kad se prijavljuju projekti, zato što projekti EU ističu kao važan kriterij podjednak broj suradnika oba spola. Osobno nisam osjetila neku poteškoću zato što sam žena. Ja živim svoj znanstveni san, ovisi o meni, sve što sam željela, ostvarila sam, istaknula je Bursać Kovačević.
Inozemne kolege upoznala je na konferencijama
S profesoricom smo ukratko prokomentirali i broj akademkinja u odnosu na akademike HAZU-a. Akademkinja je, prema podacima koje smo pribavili 2022., bilo tek 11 posto od ukupnog broja svih u tom počasnom zvanju.
– Moram priznati da nisam znala za taj podatak. U razgovoru s vama sam malo osvijestila to pitanje i malo sam išla pretraživati i gledati. Otvorili ste mi horizont po tom pitanju. Nisam, iskreno, nikad o tome razmišljala na taj način jer se nikad nisam susrela s preprekama, rekla je Bursać Kovačević.
Veliki dio znanstvene karijere naše sugovornice odnosi se na međunarodne suradnje i internacionalno relevantnu znanost. Domaći znanstvenici nemaju uvijek materijalne resurse, potrebnu opremu i kapacitete, ali imaju strast i sjajne ideje. U suradnji s kolegama iz inozemstva to bude prava sinergija. Za studentice i znanstvenice koje su tek na početku svog istraživačkog puta, profesorica Bursać Kovačević podijelila je neke savjete, a jedan od njih je – gdje i kako upoznati inozemne stručnjake koji djeluju u istom području.
– Inozemne kolege najčešće upoznajem na međunarodnim konferencijama. Susreti su to gdje se okupljamo oko zajedničke teme, tematske konferencije, seminara, simpozija. Prva komunikacija se tu dogodi. Ukoliko iz komunikacije shvatimo da imamo slične interese i da smo komplementarni, jednostavno krenemo. Mladi ljudi su danas u znanosti željni povezivanja. Nekad to nije bilo tako. Kad sam ja tek kretala, nama je strani profesor bio enigma, kako uopće doći do njega, ispričala nam je Danijela Bursać Kovačević, vrhunska znanstvenica i profesorica Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu.
Trenutno se bavi 3D printanjem sokova
Naša sugovornica bavi se izrazito zanimljivom granom znanosti, a tehnologija s kojom u posljednje vrijeme stalno radi jesu 3D printeri. Otkrila nam je što točno, u suradnji s kolegama, pokušava postići u svojem najnovijem projektu.
– Trenutno vodim projekt financiran sredstvima Hrvatske zaklade za znanost koji se bavi tehnologijama preprekama i 3D printanjem hrane, odnosno funkcionalnih voćnih sokova. Što su tehnologije preprekama? Riječ je o održivim netermalnim tehnologijama kojima konzerviramo funkcionalne voćne sokove. Ideja je primjene netermalnih tehnologija, koje bi bile alternativa klasičnoj pasterizaciji, čime se izbjegava utjecaj povišene temperature koji negativno djeluje na kvalitetu, a istovremeno se održava ispravnost proizvoda, njegova senzorska i nutritivna obilježja. Zovemo ih tehnologije preprekama jer su netermalne tehnologije dosta invazivne. One se koriste u slijedu, nekoliko njih, u blažim uvjetima nego kad bi koristili svaku ponaosob.
Cilj je, dodaje, istražiti koje su tehnologije najbolje, kojim ih slijedom primjenjivati i u kojim operativnim uvjetima da bi one na neki način produljile rok trajanja našeg soka. Kada to istraže, ideja je takav proizvod printati. Gostovanje profesorice Bursać Kovačević na našoj online konferenciji pogledajte u videu ispod.
Projekt Žene u STEM-u organizira portal srednja.hr. Partneri projekta u Syntio, KONČAR, Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija (FERIT), Huawei i Predstavništvo Europske komisije u Republici Hrvatskoj. Više o projektu možete pročitati ovdje. U sklopu projekta organizirali smo video konferenciju koju možete pogledati na našem YouTube kanalu.
