Društvene studije upisuje više žena, ali ne zbog “prirodne sklonosti”: Studentica u pismu adresirala važan problem
Kad se priča o ženama u znanosti, društvenih znanstvenica mnogi se ni ne sjete. Tamara, studentica Sociologije, javila se na naš natječaj kojim smo nagradili buduće znanstvenice upravo kako bi nas upozorila na to. U svom je pismu opisala svoj put kroz studij, rekla više o položaju žena u znanosti u Hrvatskoj, ali i zašto ga optimističnim izjavama za Dan žena u znanosti nećemo poboljšati. Iako smo natječajem planirali podijeliti tri nagrade, Tamarino pismo oduševilo nas je toliko da smo odlučili nagraditi i nju.
Kad se priča o ženama u znanosti, društvenih znanstvenica mnogi se ni ne sjete | Foto: Unsplash
Rodni stereotipi, tema o kojima pričamo kad obilježavamo Dan žena u znanosti, područje su istraživanja društvenih znanstvenika poput Tamare. Ona je oduvijek bila više zainteresirana za njih nego za prirodne, zato je njen izbor studija bila upravo Sociologija na Filozofskom fakultet u Zagrebu. Pojmove poput rodnih stereotipa i nejednakosti upoznala je na prvim godinama studija,
Na njenom je faksu puno više žena nego muškaraca. Dok će neki to tumačiti kao “prirodnu sklonost žena društvenim znanostima”, Tamara je vrlo rano na studiju naučila da to nije nimalo točno. Društvo nas oblikuje bez da smo toga previše i svjesni, a njena uloga kao znanstvenice je istražiti kako i zašto nastaju pojave poput rodnih stereotipa.
Lijepe izjave o napretku za Dan žena u znanosti neće dovesti do napretka, napisala nam je Tamara – potrebne su nam promjene, akcija i podrška. Sa svojom je pričom zauzela četvrto mjesto na natječaju za djevojke u znanosti. Osvojila je poklon u vrijednosti od 50 € i godišnju pretplata na portal srednja.hr.
Priču Tamare Krešić prenosimo u cijelosti.
‘Naša okolina oblikuje naš pogled na svijet’
“Kada se priča o ženama u znanosti, obično prvo padnu na pamet one u STEM području – žene u medicini, elektrotehnici, strojarstvu… Ali što je s djevojkama u društvenim znanostima?
Pozdrav, ja sam Tamara, trenutno na diplomskom sociologije na Filozofskom fakultetu. Zašto sociologija? Pa, oduvijek sam bila više za društvene znanosti nego prirodoslovne – psihologija, etika, logika, sociologija – to su bili moji đir.
Kad sam počela studirati, već na prvoj godini dotaknuli smo tema poput primarne i sekundarne socijalizacije, patrijarhata, rodne nejednakosti, obrazovanja i društva. Shvatila sam da više žena u odnosu na muškarce na mom fakultetu možda nije samo slučajnost ili rezultat toga što su žene “prirodno” bolje ili sklonije određenim područjima.
Uvidjela sam da naša okolina, način odgoja kod kuće i u školi, igračke koje smo dobivale, knjige koje smo čitale – sve to oblikuje naš pogled na svijet i naše interese.
Često smo kao djevojčice poticane na empatiju, suosjećanje i brigu za druge, kao da je to naša “prirodna uloga kao žena, kao majki”, ali kad se zagrebe ispod površine, shvatimo da su te uloge i očekivanja društva, a ne nužno nešto što je urođeno ili univerzalno za sve žene. Sve to utječe na naše odluke o obrazovanju i karijeri, iako to možda nismo uvijek svjesne.
‘Ostaje paradoks niske zastupljenosti žena na rukovodećim položajima’
Danas, unatoč evidentnom porastu žena s diplomama na području visokog obrazovanja, ostaje paradoks niske zastupljenosti žena na rukovodećim položajima, posebice u znanstvenim krugovima. Rašireno je razmišljanje da žena u društvenim znanostima „ima i previše“, da se njihove upise u takve studije ne treba poticati, no s druge strane postoje jasni dokazi i statistike koji ukazuju na disproporciju između broja žena koje stječu obrazovanje i broja žena koje se uspinju na hijerarhijskim ljestvicama u svojim karijerama.
Ako pogledamo podatke iz 2005. na Filozofskom fakultetu u Rijeci – čak 76% studenata su bile djevojke.[1] Super, zar ne? Ali onda, kad pogledamo tko sve vodi show, dođemo do nekih čudnih brojki. Na početku karijere, sve je super. Ali kako se penjemo na ljestvici, broj žena opada. Profesorice su 55%, prodekana ima 45%, a dekanice – držite se – svega 18%.
Kao, što se tu događa? To su neki stakleni stropovi za djevojke ili stepenice u društvenim znanostima samo za dečke? I da ne bude sve crno, žene rasturaju u vođenju projekata, čak 63%, ali onda se pitam zašto to ne prelazi na veće fotelje. Očito nešto ne štima u tom sistemu. Ovaj jaz između obrazovanja i stvarnog sudjelovanja žena na ključnim pozicijama sugerira da su strukturalne prepreke, socijalizacija te nejednaka priznanja i vrednovanja truda još uvijek prisutni u znanosti.
‘Ako doista želimo pomoći ženama u znanosti, moramo zaroniti dublje’
Bliži nam se Dan žena, tih dana svi će baciti fokus na žene u znanosti, dijeliti čestitke i nagrade. No, pitam se, je li to stvarna ravnopravnost ili samo kulisa koja dobro izgleda?
Ako doista želimo pomoći ženama u znanosti, moramo zaroniti dublje i istražiti sve one faktore koji im mogu zakomplicirati izbor karijere i studiranje. Tu su, naravno, već spomenuti socijalizacijski faktori koji oblikuju naše pogleda na svijet, tradicionalni rodni stereotipi koji navodena “muške” i “ženske” karijerama gdje se žene mogu osjećati kao da ne pripadaju određenim znanstvenim područjima.
Također, pitanje mentorstva – nedostatak ženskih uzora i mentora u znanstvenim krugovima, nedostatak ženskih autora i ženskih perspektiva u znanosti koja može iskriviti mnoge slike u durštvu. I, naravno, obiteljski i radni balans, taj vječni izazov kako uskladiti obiteljske obveze s radnim zahtjevima, često stavlja dodatni teret na žene.
Stoga smatram da ne smijemo zapostavljati žene ni u prirodnim ni u društvenim znanostima. Poticanje jednakosti među spolovima i pružanje jednake prilike u ovom patrijarhalnom, još uvijek rodno neosviještenom društvu, punom staklenih stropova i prepreka za žene, neće biti stvarno ostvareno samo formalnim izjavama za Dan žena.
Trebamo stvarne promjene, akciju i podršku, tako da jednakost ne bude samo na papiru, već da postane stvarnost.
Pročitajte pisma svih dobitnica natječaja:
Nina se zbog kolegija ispisala s faksa, a danas istražuje rak koji je uzeo život njenom djedu
Zagrebačka učenica želi postati vrhunska znanstvenica: ‘Želim ostaviti svoj trag na svijetu’
Tekst je nastao povodom Dana žena u znanosti u suradnji Native studija portala srednja.hr i Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija. Otvorili smo i natječaj za mlade djevojke, učenice i studentice koje zanima znanost, u sklopu kojeg dijelimo i vrijedne nagrade, a više o njemu pročitajte ovdje.
