Dvije mlade znanstvenice smo pitali kako je biti žena u znanosti: ‘Danas svi imaju jednake šanse’
Jana je znanstvenica koja istražuje kako nam roboti mogu pomoći da prestanemo raditi na opasnim, ali i dosadnim poslovima. Marina je znanstvenica čiji istraživački rad doprinosi stvaranju bolje budućnosti sa zelenim izvorima energije. Obje su asistentice i doktorandice na osječkom FERIT-u. Povodom Dana žena u znanosti, posjetili smo ih i prošetali faksom kako bismo doznali kako je studirati i raditi na FERIT-u, čime se točno bave, ali i kako je biti djevojka u znanosti.
Jana i Marina s osječkog FERIT-a ispričale su nam kako je danas biti Žena u znanosti | Foto: srednja.hr
Znanstveni doprinos žena i djevojaka slavi se svake godine, 11. veljače, na Dan žena u znanosti. Dan je to kada se radujemo što žene danas moraju prijeći puno manje barijera kako bi se ostvarile u znanosti, ali i pitamo što još uvijek možemo činiti bolje. Upravo smo o tim temama razgovarali s dvije mlade znanstvenice, Marinom i Janom.
Naše sugovornice su asistentice i doktorandice na osječkom Fakultetu elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija (FERIT). Obje su na FERIT-u i studirale. Baš tamo smo proveli dan s njima i iz prve ruke vidjeli kako izgleda faks, ali i njihov posao.
Što upisati, Elektrotehniku ili Računarstvo?
Jana Dukić diplomirana je inženjerka računarstva, a njen posao danas, osim poučavanja studenata, su i – roboti. Zaposlena je na Katedri za automatiku i robotiku, a tu je karijeru odabrala jer ona objedinjuje sve što ju je tijekom obrazovanja zanimalo.
– Tijekom cijelog svog školovanja sam jako voljela matematiku, fiziku, programiranje, i još u srednjoj školi sam tražila nešto što će to sve objediniti. Evo, danas me dovelo do Katedre za automatiku i robotiku, započela je naša sugovornica.
FERIT na prijediplomskoj razini izvodi dva sveučilišna studija: Računarstvo te Elektrotehnika i informacijske tehnologije. Uz njih, nude i dva stručna. Maturantice i maturanti koji, kao i Jana, vole Matematiku i druge STEM predmete, možda se dvoume između ta dva smjera kojim mogu poći. Jana ima jednostavan odgovor na tu dilemu.
– Ako vas zanima električna energija, njena proizvodnja, prijenos i upotreba, onda upišite Elektrotehniku. Ako vas više zanimaju programiranje, robotika, umjetna inteligencija, arhitektura računala, baze podataka… Onda savjetujem da upišete Računarstvo, objasnila je naša sugovornica.
Jana Dukić, asistentica na osječkom FERIT-u | Foto: srednja.hr
Zašto roboti ipak ne vladaju svijetom?
Njena karijera u robotici pun je pogodak, rekla nam je, a još je prije odabira diplomskog studija znala da se tu vidi. Danas, kad tehnologija napreduje munjevitom brzinom, može nam se činiti da je samo pitanje trena kad će roboti početi šetati ulicama. Ipak, Jana nam je objasnila zašto je robotika još uvijek izazovno, ali i uzbudljivo područje.
– Ja volim reći da čovjek jako puno toga radi ‘po defaultu’. Znači, uopće ne razmišljamo ni kad otvaramo vrata, ni kad povlačimo ladicu, to nam je nešto urođeno. S druge strane, robota volim gledati kao praznu ploču. Robot zna samo ono što ga ja naučim, objasnila je.
Drugim riječima, radnje o kojima mi niti ne razmišljamo jer su nam toliko jednostavne, robot mora naučiti. Kad bismo, recimo, željeli da nam robotska ruka otvori ladicu, ne samo da moramo isprogramirati njegove pokrete, već ga naučiti i što su ladice te u kojim sve oblicima dolaze.
Baš jednu takvu robotsku ruku Jana nam je pokazala. Koristila ga je za praksu i diplomski rad, a takve i slične robote razvijaju kako bi nam svima život postao malo bolji i lakši.
– Želja je zapravo maknuti ljude s opasnih poslova. Uz to, robot ima smirenost i preciznost koju čovjek vrlo često ne može imati. Ne treba mu ni pauza, ni kava, uz smijeh je dodala Jana.
Robotsku ruku kojom se koriste studenti i profesori FERIT-a, kao i sve ostalo o čemu smo s Janom razgovarali, pogledajte u videu ispod.
‘Znanost je optimalan spoj teorije i prakse’
Naša druga sugovornica, Marina Dubravac, diplomirana je inženjerka elektrotehnike. Na FERIT-u radi kao asistentica na projektu pod nazivom Distribucijska mreža sa velikim udjelom aktivnih kupaca.
Uz to, trenutno je treća godina doktorskog studija, pa svoj doktorski put uskoro privodi kraju. Nije uvijek mislila da će završiti u znanosti, ispričala nam je, no svojim je odabirom i više nego zadovoljna.
– Zamišljala sam da ću nakon završetka faksa raditi negdje u praksi. Međutim, sa znanstvenim radom sam se upoznala prilikom izrade diplomskog i pokazao mi se kao optimalan spoj teorije i prakse. Tad sam, zapravo, prvi put stvorila sliku sebe kao znanstvenice, prisjetila se Marina.
Marina Dubravac, asistentica na FERIT-u | Foto: srednja.hr
Studente uči testirati teoriju
Područje kojim se bavi unutar Elektrotehnike naziva se Elektroenergetika. Kako nam je rekla, to je područje koje je aktualno i vrlo važno za stvaranje održivog svijeta, bez kojeg nema budućnosti. Ako ste ikad čuli pojmove zelena energija, energetska učinkovitost ili održiva energetika – upravo time ćete se baviti nakon studija Elektroenergetike.
Ako ste se pitali hoćete li o svemu tome učiti samo kroz teoriju, odgovor je – naravno da ne. Marina nam je pokazala samo jedan od labosa u kojem studenti odrađuju vježbe, Laboratorij za obnovljive izvore energije.
– Tu naši studenti obavljaju svoje laboratorijske vježbe. Tu im, zapravo, pokušavamo na najbolji način dočarati kako obnovljivi izvori energije izgledaju u stvarnosti. Sve što se nauče na predavanjima i rješavaju kroz zadatke na vježbama, ovdje testiraju, objasnila nam je Marina.
‘Znanost nije muško zanimanje, to je stvar prošlosti’
Zanimalo nas je, naravno, i gdje su tu buduće znanstvenice i STEM-ovke, a današnje studentice? Pogledamo li cijelu Europsku uniju, vidjet ćemo kako su žene u 2022. godini činile većinu, odnosno 52 % svih ljudi zaposlenih u znanosti, objavio je Eurostat. Ipak, da imamo još malo posla po pitanju rodne jednakosti, pokazuje podatak da žene čine jednu trećinu svih diplomiranih u STEM područjima, objavljen u Deklaraciji o posvećenosti pitanju žena u digitalnom svijetu.
Kako je stanje u Hrvatskoj? Kako nam je Marina rekla, na FERIT-u trenutno studira oko 1.700 studenata, a nešto više od četvrtine tog broja čine studentice. Djevojke danas sve više prihvaćaju svoj talent i interes za STEM-om, pa tako broj upisanih studentica kroz godine stabilno raste.
Stereotip da je znanost ‘muško’ područje danas nikako nije točan, dodala je Marina.
– Postoje i fakulteti s većinski ženskim kadrom. Ideja da je znanost ‘muško’ područje po meni je stvar prošlosti. Danas svi imaju jednake šanse i mogućnosti. Izbor je velik, širok, raznolik. Svatko može upisati što ga zanima bez ikakvih prepreka. U prošlosti je taj izbor bio puno uži, ali smatram da budućim studentima treba prikazati sve mogućnosti koje imaju i razgovarati s njima kako bi donijeli pravu odluku o svojem budućem zanimanju, zaključila je naša sugovornica za kraj.
Kako smo se proveli na FERIT-u, sve o čemu smo razgovarali s Marinom, ali i Janom, pogledajte u videu koji se nalazi ispod teksta.
Tekst je nastao povodom Dana žena u znanosti u suradnji Native studija portala srednja.hr i Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija. Otvorili smo i natječaj za mlade djevojke, učenice i studentice koje zanima znanost, u sklopu kojeg dijelimo i vrijedne nagrade, a više o njemu pročitajte ovdje.
