Nula od sto posto iz hrvatskog: Zbog ovoga maturanti bolje rješavaju ispite stranih od materinjeg jezika
Detaljni rezultati ljetnog roka državne mature koje
je objavio Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje u
opsežnom dokumentu na 235 stranica pokazali su kako
niti jedan učenik ove godine nije uspio riješiti
ispit iz materinjeg, hrvatskog jezika, sa
stopostotnom točnošću. Prošle godine u tome je uspjela samo jedna maturantica, no ove godine nitko se nije tako
proslavio. Štoviše, prosječna ocjena iz engleskog
jezika bolja je od prosječne ocjene iz hrvatskog.
www.srednja.hr
Prije dva dana su stigli konačni rezultati ljetnog
roka državne mature, koji su pokazali za nijansu
bolje rezultate hrvatskih maturanata nego prošle
godine, no i činjenicu kako je prosječna ocjena
‘dobar’ domet hrvatskih maturanata. Od sva tri
obavezna ispita, učenici su najbolje riješili onaj iz
engleskog jezika. Neslužbeno su maturanti na tom
ispitu dobili prosjek 3,6, najslabija je matematika s
prosječnom ocjenom 2,9, dok je prosječna ocjena iz
hrvatskog jezika tek 3,2.
Nijedan ispit iz hrvatskog nije riješen sto posto
Podaci iz tablica koje je objavio NCVVO pokazuju kako
je četvero maturanata sto posto riješilo test iz
matematike i fizike, dok je jedan riješio matematiku
na višoj i engleski na osnovnoj razini. Najviše
stopostotno riješenih ispita je iz matematike na
višoj razini – takvih je čak 54. Pet maturanata
riješilo je ispit iz fizike apsolutno točno, dok je
bilo pet takvih pristupnika na ispitu iz psihologije.
Na ispitu iz hrvatskog, ipak, nitko se nije tako
proslavio.
Ispite tog predmeta proteklih godina je redovito pratila
‘gungula’ oko dvosmislenih pitanja, pa su tako 2012.
mnogi ostali istraumatizirani pitanjima o tome koliko
se ljudi nalazilo na brodu koji je išao na Hvar u
djelu ‘Ribanje i ribarsko prigovaranje’, koje je boje
Juditin rubinov prsten na ruci ili zašto se Edip
zaputio kod proroka. I ispit iz 2013. godine također
je obilježen nedoumicama, ali i greškom pri
dijeljenju eseja.
Naime, nakon ispita stotine maturanata raspravljale
su o tome koji je točno uzrok smrti lika iz ‘Povratka
Filipa Latinovicza’, Mice Tribarčeve, tko je zapravo
‘Šepavi’ i slično. Anketa koju smo proveli nad gotovo
tisuću maturanata pokazala je da je njih više od pola
taj ispit proglasilo teškim. Tome unatoč, nakon
prošlogodišnje mature isplivala je maturantica koja je ovaj vrlo važan ispit riješila sa stopostotnom
točnošću. Bivša učenica V. gimnazije u Splitu Andrea
Jović jedina je kandidatkinja koja je riješila bez
greške ispit na višoj razini iz hrvatskog jezika od
uvođenja državne mature.
Nije bilo dvosmislenih pitanja i problema
Ove godine, začudo, nije bilo nikakvih skandala nakon
napisanog testa iz hrvatskog jezika. NCVVO je pogodio
s esejem, stoga s tim dijelom ispita maturanti nisu
imali pretjeranih problema, što su nam i sami
potvrdili. Na teme se nisu žalili i sami su bili
zadovoljni kako su napisali eseje s temom ‘Kratki
izlet’ na višoj te ‘Nora’ na nižoj razini.
Ni drugi dio ispita nije zadao previše problema, ako
je suditi prema izjavama maturanata koje smo dobili
netom nakon pisanja istog. Većina onih s kojima smo
razgovarali ispit nisu opisali preteškim, a jedino im
je problematično bilo prepoznavanje pjesama i likova
u djelima. Upravo iz tog razloga čudi činjenica da
apsolutno niti jedan od otprilike 39 tisuća
maturanata koji su pisali ovaj obavezni ispit nije
isti riješio sa stopostotnim učinkom. Također nimalo optimizma ne
donosi podatak koji pokazuje kako su engleski jezik u
prosjeku budući hrvatski akademski građani riješili
bolje nego materinji.
Jesu li ih naučili logički razmišljati?
Jesu li krivi sami jer se nisu dovoljno pripremili
ili se zapravo radi o načinu na koji im se prenosi
znanje?
Činjenica da čim se pojavi dvosmisleno pitanje kod
kojeg treba samo logički promišljati nastaje panika
kod većine učenika ukazuje na problem prenošenja
znanja u hrvatskim školama. Pokazao je to i primjer
ispita iz matematike gdje su se lomila koplja oko
spornog zadatka s brojem plesačica.
Engleski jezik su riješili bolje od hrvatskog
Zbog čega su maturanti engleski riješili bolje od
hrvatskog jezika? Odgovor na to pitanje lako se može
proniknuti ako se usporedi ispit iz engleskog u kojem
je potrebno odgovoriti na jednostavna pitanja vezana
uz tekst i slušni dio kojeg dobivaju kandidati. U
ovom ispitu nema dvosmislenih pitanja niti zadataka u
kojima se treba logički promišljati kako bi se došlo
do rezultata.
Međutim, u ispitima u kojima se tu i tamo traži
‘razmišljanje izvan kutije’ dolazi do problema. Je li
razlog zastarjela metoda poučavanja, sistem u kojem
postoji raspored koji se mora striktno slijediti kako
bi se obradila sva silna literatura do kraja školske
godine, u to ne bismo ulazili. Iz onoga što smo sami
prošli, ali i onoga što nam kažu učenici koji se još
uvijek nalaze u školskim klupama, jasno je da detalji
na kojima inzistiraju neki nastavnici kako bi se
uvjerili da je učenik zaista pročitao djelo na kraju
istima ne pomažu da što bolje riješe ispit zrelosti.
Hrvatski učenici naviknuti su na ‘bubanje’ podataka i dugačku listu djela
Česta je praksa da se od njih traži da znaju što je i
koje boje točno nosio određeni lik na određenom
mjestu u djelu, dok se manje pažnje posvećuje
zaključivanju i razmišljanju o onome što se čita.
Hrvatski učenici naviknuti su na ‘bubanje’ podataka,
zbog kojih pati logičko razmišljanje.
Kako bi uspješno napisali esej na državnoj maturi ove
su godine maturanti za višu razinu trebali pročitati
i analizirati ukupno 15 djela, dok su oni na B razini
to morali za njih deset. Gdje su još ulomci tekstova,
pjesama i ostalog što se obrađuje van popisa lektire,
a potrebno je znati kako bi se prošao ispit iz
hrvatskog jezika.
Sve to pokazuje dublje probleme hrvatskog obrazovnog
sustava na srednjoškolskoj razini, a to je da su
zahtjevi na ispitima državne mature drugačiji od onog
što se od učenika godinama sustavno traži.
