Srednjoškolci na popravni najčešće idu iz povijesti
Prošla školska godina brojila je nešto više od 180 tisuća srednjoškolaca, od kojih je u završnom razredu više od sedam i pol tisuća palo godinu. Što se tiče popravnih rokova, podaci kojima raspolaže MZOS pokazuju kako je najviše učenika srednjih škola imalo zaključenu nedovoljnu ocjenu iz povijesti, zatim hrvatskog i engleskog jezika.
Broj srednjoškolaca u godini 2011./2012. iznosio je 181 283, od čega je samo među maturanatima preko sedam i pol tisuća palo razred. Što se tiče onih koji su izašli na popravne rokove, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta ne raspolaže točnim brojkama, ali je zanimljivo kako je najmanje zaključenih negativnih ocjena upravo iz cijelog niza stručnih predmeta.
Povijest je najproblematičniji predmet
Dok većina misli kako je gradivo iz matematike, fizike ili kemije najteže te da učenici imaju najgore ocjene upravo iz navedenih predmeta, iznenađujuća je činjenica da su prošlogodišnji srednjoškolci imali najviše zaključenih negativnih ocjena iz povijesti, zatim hrvatskog pa engleskog jezika.
Iako se matematika smatra školskim predmetom koji uzrokuje najviše problema kod učenika cijelog svijeta te je upravo ona razlog zbog kojega se najčešće traže privatne instrukcije, u prošloj školskoj godini se nije pokazala toliko problematičnom ako se uzmu u obzir zaključne ocjene.
Hitno potrebno mijenjati obrazovni sustav
Istraživanjem koje je provela mreža Eurydice u 31 europskoj zemlji došlo se do rezultata koji su pokazali kako učenici koji su ponavljali godinu u osnovnoj školi imaju dugoročno loše rezultate u obrazovanju, čak gore od loših učenika koji nisu ponavljali godinu. Upravo je zbog toga u nekim zemljama Europe zakonom zabranjeno ponavljanje razreda, bilo zbog prethodno navedenog razloga ili financijskog gubitka roditelja.
Što se tiče srednješkolskog obrazovanja, u protekloj školskoj godini među maturantima je bil 7 694 ponavljača te ti isti nisu bili u mogućnosti polagati državnu maturu, na kojoj su također zabilježeni zabrinjavajući rezultati.
Činjenica je da se iz godine u godinu na državnoj maturi ostvaruje sve lošiji uspjeh, pa je više od 2 700 prijavljenih palo jedan, 405 dva te 50 tri obavezna ispita. Još je čudinije što ih je čak 4 500 palo izborni predmet.
Uzevši u obzir stanje u obrazovnom sustavu, te činjenicu da na maturi nitko nije riješio 100 posto ispit iz materinjeg jezika, koji je i za vrijeme srednje škole problematičan, mnogi stručnjaci, ali i profesori misle kako su određene promjene hitno potrebne.
