Vlada ne želi odgovoriti na naša pitanja o Povjerenstvu za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije
Prošli je tjedan Vlada Republike Hrvatske donijela odluku o osnivanju Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije. No, rijetkima je za oko zapeo detalj da je Vlada istom odlukom ukinula pa osnovala – jedno te isto tijelo. Kako nam taj potez nije bio sasvim jasan, upitali smo Vladu RH zašto je Povjerenstvo jednom te istom odlukom ukinuto pa osnovano, odnosno, zašto jednostavno prethodni članovi Povjerenstva nisu bili smijenjeni, a na njihova mjesta imenovani novi članovi.
Na upit koji smo poslali Vladi Republike Hrvatske, odgovor je stigao s druge adrese – iz Ministarstva znanosti i obrazovanja. Što čudi, s obzirom da je Stručno povjerenstvo za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije osnovano pri Uredu predsjednika Vlade Republike Hrvatske, a ne pri Uredu ministra znanosti i obrazovanja.
Iz Vlade RH nema odgovora na naša pitanja, nego iz MZO-a
Na naša pitanja o razlozima ukidanja pa osnivanja jednog te istog tijela, odgovore nismo dobili. Konkretno, Vladi RH postavili smo tri pitanja:
1. S obzirom da je istom odlukom prestala važiti Odluka o osnivanju Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije od 6. studenog 2014., možete li nam pojasniti što znači istodobno ukidanje te osnivanje istog tijela pri Vladi?
2. Ako Vlada istom odlukom ukine pa osnuje jedno te isto tijelo, znači li to da se ‘novo’ tijelo (u ovom slučaju povjerenstvo) mora voditi za odukama ‘starog’ tijela, odnosno, mora li ih poštivati?
3. Koja je razlika između ukinutog pa osnovanog povjerenstva pri Vladi RH i, s druge strane, smjene starih te imenovanja novih članova povjerenstva pri Vladi RH (dakle, bez prethodnog ukidanja tijela)?
Kao što smo naglasili, odgovor je stigao s adrese Ministarstva znanosti i obrazovanja. Osim informacija već poznatih javnosti o novom Povjerenstvu, iz Ministarstva su nam poručili kako novo Povjerenstvo ima zadaću nastaviti provedbu Strategije nakon detaljne analize i vrednovanja Akcijskog plana za provedbu Strategije, kojega je izradilo prijašnje Povjerenstvo.
– Analiza i vrednovanje podrazumijevaju utvrđivanje svih aktivnosti koje su ostvarene, te iskazivanje pokazatelja učinkovitosti za sve mjere i aktivnosti. Aktivnosti koje nisu realizirane Povjerenstvo će obrazložiti i predložiti mogući način realizacije. Važan aspekt analize i vrednovanja jest povezivanje aktivnosti s legislativnim okvirom, institucijskim kapacitetima nositelja aktivnosti, financijskim troškovima i financijskim izvorima, kažu nam iz Ministarstva.
Dodaju i kako je jednako važan aspekt utvrđivanje svih doprinosa u proteklom reformskom razdoblju od zadnjih 10 do 15 godina.
‘Sporni’ kriteriji za ponovni ustroj Ekspertne radne skupine?
No, i dalje ostaje otvoreno pitanje o razlozima ukidanja pa osnivanja Povjerenstva te kontinuitetu u provođenju Strategije, s obzirom da nitko iz prethodnog Povjerenstva nije imenovan u novo. Bivše Povjerenstvo, na čelu s profesorom Nevenom Budakom, posljednju je sjednicu održalo u prosincu 2016. te je na toj sjednici izradilo kriterije za ponovni ustroj Ekspertne radne skupine za provođenje Cjelovite kurikularne reforme. Eli Pijaca Plavšić, članica bivšeg Stručnog povjerenstva, upravo u tome naslućuje razloge ukidanja starog pa osnivanja novog Povjerenstva.
– To što je Vlada osnovala novo Posebno stručno povjerenstvo, a koje ima iste zadaće kao prethodno, ukinuto Povjerenstvo, ukazuje na to da se zapravo ukidanjem prethodnog Povjerenstva žele ukinuti i sve odluke koje je ono donijelo. Jedna od njih koja im je vjerojatno sporna jesu kriteriji za izbor novih članova Ekspertne radne skupine za provedbu Cjelovite kurikularne reforme, kaže Pijaca Plavšić.
Pijaca Plavšić dodaje i i kako od premijera nikada nisu dobili službeno očitovanje na spomenute kriterije. Ne smatra spornim premijerovo pravo da raspusti dosadašnje članove Povjerenstva i imenuje nove.
– No ukidanje Povjerenstva dovodi do zaključka da su očito neke naše odluke bile sporne i da se trebalo domisliti kako ih staviti izvan snage. Je li to uistinu bio razlog, najbolje ćemo vidjeti kada sadašnje Povjerenstvo rapiše svoje kriterije, zaključuje Pijaca Plavšić.