Hrvatski srednjoškolci su napravili ukupno 16 milijuna 482 tisuće i 879 sati (16. 482, 879) izostanaka s nastave u prošloj školskoj godini. Od toga su markirali ili iz drugih razloga neopravdano odsustvovali vrtoglavih milijun 480 tisuća i 391 sat (1. 480, 391). Jedan prošlogodišnji te jedan ovogodišnji maturant, prenijeli su nam svoja iskustva i stavove u pogledu markiranja iliti picavanja s nastave.
Hrvatski srednjoškolci pravi su majstori u odsustvovanju s nastave o čemu svjedoči podatak da su samo u prošloj školskoj godini napravili gotovo 16 i pol milijuna sati opravdanih izostanaka. No, uz to su i gotovo milijun i pol sati picavali ili iz drugog razloga neopravdano izostali s nastave, podaci su Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Prošlogodišnja maturantica iz Splita te ovogodišnji maturant iz Zagreba rekli su nam svoje mišljenje i iskustva s bježanjem s nastave.
Ohrabruje opadanje broja neopravdanih sati
Iako ove velike brojke neopravdanih sati zvuče pomalo nestvarno, ono što veseli je da iz godine u godinu trend markiranja opada.
Naime, kao što možete iščitati iz priložene tablice, od školske godine 2010./2011. do prethodne 2013./2014. broj neopravdanih sati u hrvatskim srednjim školama smanjio se za oko milijun i sto tisuća.
Zadnje četiri godine, broj sati izostanaka bez uvaženog opravdanja znatno opada.
Odgovarala sam kolege od bijega
Unatoč tomu što su brojke neopravdanih sati ogromne te svjedoče o tome da se veliki broj srednjoškolaca odlučuje na bijeg s nastave, naši sugovornici iskazali su veliko protivljenje takvom ophođenju prema školskim obvezama.
– A markirala sam jednom u prvom razredu jer je išao cijeli razred. No većinom sam se trudila da to ne radim – protiv toga sam. Dapače, svaki dan sam boravila u školi i odgovarala mnoge od bijega. U mojoj školi bilo je previše bjegunaca nažalost, kako su dosta slobodniji i škola i učenici. Razmišljanja i sloboda je možda i prevelika.
Ako je cijeli razred za bijeg u neke kolektivne svrhe, ili možda samo jednom, onda ajde. Ali učestalo ne nikako… Ja sam provela najljepše trenutke u školi i često sam ostajala i poslije te dolazila ranije, prenosi nam svoja iskustva Tina Štambuk, prošlogodišnja maturantica u Školi likovnih umjetnosti u Splitu.
Drugi sugovornik je bio još stroži u pitanju picavanja s nastave te je naglasio da bi to trebalo nekako potpuno iskorijeniti.
– Smatram da je markiranje nešto čemu se treba stati na kraj jer učenici ne mogu samo izbjegavati obaveze i proći nekažnjeno. U mojoj školi markiranje je strogo zabranjeno i rijetko se dogodi koji slučaj da neki učenik pobjegne s nastave. Ja sam četvrti razred i u tri godine koje su iza mene nisam svjedočio markiranju.
Kod nas se strogo drže pravila da se izostanak mora najaviti od strane roditelja i da roditelji moraju u roku od par dana osobno donijeti ispričnicu. Upravo takve, ali i slične mjere mogu zaustaviti učenike u naumu da markiraju, govori nam Ilija Perić, maturant Tehničke škole Ruđer Bošković u Zagrebu.
Za kraj dodajmo da ova široko prisutna pojava neopravdanog izostajanja s nastave ima i mnoštvo naziva među hrvatskim srednjoškolcima. Uz najrasprostranjenija dva markiranje i picavanje, koje smo izmjenično spominjali u tekstu, neki od istaknutih su frentanje, obružavanje te šmuganje.