Prvostupnici u Hrvatskoj nisu kvalificirani za poslove u struci
Studenti Fakulteta političkih znanosti okupljeni u neprofitnu udrugu Dijalozi, 8. travnja organizirali su tribinu pod nazivom ‘Obrazovanje: sredstvo ili svrha?’. Raspravljalo se o bolonjskom procesu, kvalifikacijama prvostupnika u Hrvatskoj, besplatnom obrazovanju kao i o Pravilniku o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja. Svoja mišljenja iznijeli su sveučilišni profesori Zoran Kurelić, Siniša Rodin i Damir Hršak, kao i odgovarali na pitanja studenata.
Na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu 8. travnja u poslijepodnevnim satima održana je tribina pod nazivom ‘Obrazovanje: sredstvo ili svrha?’. Gosti su bili sveučilišni profesori s politologije Zoran Kurelić, s Pravnog fakulteta Siniša Rodin te Damir Hršak s Metalurškog fakulteta . Tribinu je organizirala neprofitna udruga Dijalozi, a gostujući profesori su nakon iznošenja vlastitog mišljenja po pitanju bolonje i visokog obrazovanja u Hrvatskoj, odgovarali na pitanja studenata i drugih prisutnih.
Okosnica tribine bile su sljedeće teme:
-
Obrazovanje kao čovjekovo oblikovanje
-
Bolonjska reforma
-
Strategija obrazovanja
-
Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja
Prvostupnici ne mogu dobiti posao
Profesor Hršak otvorio je tribinu kazavši kako bi obrazovanje trebalo biti besplatno za sve te kako se stipendije ni u kojem slučaju ne bi trebale koristiti za školarine. Također je istaknuo kako studenti po bolonjskom procesu nemaju slobodnog vremena, jer mnogi moraju raditi kako bi financirali studij.
Posebna pažnja pridala se Europskom kvalifikacijskom okviru te činjenici da se u Hrvatskoj misli kako prvostupnici nisu kvalificirani za određene poslove. Isti ti prvostupnici dobit će posao u cijeloj Europi, no sa završene tri godine preddiplomskog studija u vlastitoj zemlji nemaju šansu za zaposlenjem. Profesor Siniša Rodan istaknuo je kako će studenti koji dolaze iz EU i imaju diplomu prvostupnika prije dobiti posao u Hrvatskoj od naših studenata s istim stupnjem visokog obrazovanja.
‘Bolonja = antibolonjski proces’
Zoran Kurelić je, pak, istaknuo kako se uvođenjem bolonjskog procesa nije poboljšalo visoko obrazovanje, nego je nastalo nešto što naziva ‘čudovištem’. Naime, diploma predbolonjaca sa završene četiri godine, izjednačena je s diplomom bolonjca koji je završio pet godina i stekao zvanje magistra. Drugim riječima Kurelić tvrdi da je bolonja koja se provodi u našoj državi jednaka antibolonjskom procesu i da je glavni krivac zašto na FPZG-u ima više studenata na diplomskom, nego na predidplomskom studiju.
Model 3+2 podbacio
Prema mišljenju gostujućih profesora, bolonja je trebala skratiti vrijeme studiranja, no to se nije dogodilo. Kako se nakon tri ili četiri godine stječe zvanje prvostupnika, što je u Hrvatskoj podcjenjeno, neki su fakulteti razmišljali da se model 3+2 ukine, te da svi preuzmu jedinstveni petogodišnji studij, kao što je slučaj s Pravnim fakultetom. No, na spomenutom fakultetu također nije idilična situacija, jer se na trećoj godini nalazi najveći broj studenata, to jest onih koji ne žele odustati od faksa, ali gube interes za daljnjim školovanjem pa ponavljaju godinu.
Što se tiče Pravilnika o uvjetima za izbor u znanstvena znanja, Rodan kao i druga dva gostujuća profesora složila su se kako o tome ne bi trebala odlučivati država, nego bi o napredovanju u struci trebalo odlučivati prvenstveno sveučilište.
