Godišnji pregled anketa: Kako razmišljaju čitatelji portala srednja.hr
Kako volimo znati kako naša publika diše, nerijetko vas na portalu o najvažnijim događajima ispitujemo kroz razne ankete. Nekoliko anketa proveli smo i ove godine – od one dobivate li neopravdane kada vas nastavnik izbaci sa sata i koju ocjenu očekujete na maturi pa sve do onih o tekućim događanjima vezanim za mlade. Do kojih smo sve zaključaka došli, pročitajte u godišnjem pregledu anketa kojeg smo vam pripremili.
Ilustracija: steemit.com
Izdvajamo najzanimljivije ankete koje smo na portalu srednja.hr proveli u 2016. godini. Evo kako ste u njima glasali.
Škole nezakonito daju neopravdane kada nastavnik izbaci učenika sa sata
Početkom godine Aleksandar Mona Macko Puhek, profesor u zagrebačkoj IV. gimnaziji na srednja.hr upozorio je na nezakonitu praksu u hrvatskim školama, kojoj je i sam svjedočio. Radi se o tome da predmetni nastavnici izbacuju učenike sa sata i upisuju im neopravdani. U slučajevima kada učenik ometa nastavu, a nastavnik ga ne može dovesti u red, nastavnik može udaljiti učenika sa sata, ali pod uvjetom da ga odvede ili pošalje u ured pedagoga ili ravnatelja, ali se neopravdani ne bi smio upisati.
Ipak, da je ta nezakonita praksa u našim školama zapravo vrlo česta, svjedoči i anketa koju smo proveli. Na pitanje ‘Kada profesor nekoga izbaci van s nastave u vašoj školi, dobiva li ta osoba neopravdani?’ odgovorilo je 406 naših čitatelja. Većina je njih, preko 61 posto potvrdila da se i u njihovim školama u slučajevima izbacivanja sa sata dobivaju neopravdani. Gotovo trećina učenika, njih 29,56 posto kazalo je kako nezakonite prakse u njihovim školama nema, a njih 8,87 posto odlučilo se za odgovor ne znam.
Uvođenje obveznog vojnog roka bespotrebno je
Potaknuti količinom medijskih rasprava početkom godine o uvođenju obveznog vojnog roka, odlučili vas pitati što mislite o tome. Političari su bili podvojenog mišljenja na tu temu, ali naši čitatelji su jasni – protiv su uvođenja obveznog vojnog roka. U anketi je sudjelovalo 500 ispitanika, a više od polovice njih, čak 60 posto misli kako to nije nužno.
– Mislim da je uvođenje vojnog roka potpuno bespotrebno jer bi to stvorilo prevelike troškove u državnom proračunu. Novčana sredstva koja bi se utrošila na uvođenje obaveznog vojnog rok neka se radije potroše u školstvu ili zdravstvu, novac bi se trebao iskoristiti kako bi se pomoglo ljudima na bilo koji način, rekao nam je naš čitatelj Marko.
Većina maturanata očekivala je trojku kao prosječnu ocjenu na maturi
Nakon provedenih ispita ovogodišnjeg ljetnog roka državne mature, prema našim anketama pristupnici su očekivali prosječne ocjene iz Hrvatskoga jezika, vrlo dobre iz Matematike, a najoptimističnije ocjene očekivane su bile iz Engleskoga jezika. Naime, oko 40 posto glasača ankete očekivalo je odličnu ocjenu iz ovog obaveznog predmeta na maturi.
Ni očekivane prosječne ocjene cjelokupne mature ne odskaču previše od prethodnih rezultata.
Na pitanje ‘Koju prosječnu ocjenu očekujete na ispitima mature?’ postavljeno na portalu većina, njih 31,07 posto očekivala je vrlo dobru ocjenu. Odmah iza četvorke 29,13 posto kandidata očekivalo je ‘carsku’, odnosno ocjenu dobar, a s gotovo 23 posto slijedi je ocjena odličan.
Kako službene rezultate mature ljetnog niti jesenskog roka NCVVO još uvijek nije objavio, morat ćemo se strpjeti da vidimo preklapaju li se očekivanja maturanata i stvarni rezultati.
Stručno osposobljavanje kao mjera ocijenjeno čistom jedinicom
Ove su godine korisnici mjere stručno osposobljavanje za rad naišli na brojne poteškoće. Početkom godine ukinuto im je pravo na plaćeno bolovanje, a potom je mjera redefinirana na način da su osobe starije od 29 godine izgubile pravo korištenja iste. Vrhunac nemilih događaja bilo je ukidanje putnih troškova osobama koje putuju automobilom i nemaju mogućnost korištenja javnog prijevoza. Zbog manjka proračunskih sredstava, ili kako HZZ navodi ‘iz objektivnih razloga’, pojedinci čekaju i po tri, četiri mjeseca da im se riješi zahtjev, dok bi po pravilu koje je HZZ sam odredio, trebali čekati najviše 50 dana.
Iako je cilj uvođenja mjere za stjecanje radnog iskustva možda bio plemenit, nije tajna kako je jedna od najnegativnijih ‘nuspojava’ ta da je mjera postala supstitut za zapošljavanje mladih.
Stoga smo u srpnju smo proveli anketu ‘Koju ocjenu biste dali mjeri stručnog osposobljavanja?’. Čak 51 posto čitatelja, od njih 215 koliko je glasalo, mjeru je ocijenilo čistom jedinicom. Podjednak je bio broj onih koji su mjeru ocijenili dovoljnim ili dobrim (14 i 13 posto), a tek potom slijedi ocjena odličan i vrlo dobar.
Objava zamolbe studenta na Twitteru nije korektna od strane profesora
Početkom jeseni za studenta kreću muke – posljednji ispitni rokovi o kojima ponekad ovisi godina. Ispit je trebao na tom rujanskom roku imati i jedan student Pravno fakulteta u Zagrebu, ali je od uprave zatražio da ‘Lokalnu samoupravu’ odgovara pred drugi profesorom, smatrajući kako ga je do sada nositelj kolegija nepravedno rušio.
Profesor Vedran Đulabić, čije je izuzeće student zatražio, njegovu je zamolbu objavio javno, na svom Twitter profilu. Taj je potez razbjesnio studente koji su smatrali kako je takvo što nedopustivo, nekorektno i neprofesionalno.
Sa studentima su se složili i naši čitatelji, jer je preko 90 posto od 150 ispitanika glasovalo kako odluka profesora da objavi zamolbu na Twitteru nije korektna.
– Takva objava, ukoliko se ne sankcionira, može biti presedan za trend kada će profesori početi objavljivati razne zamolbe, ispite i slično, komentirao je tada za srednja.hr jedan student Pravnog fakulteta.
Većina naših čitatelja nikada nije konzumirala marihuanu
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar ove je jeseni objavio rezultate istraživanja koje se bavilo uporabom i zlouporabom sredstava ovisnosti u Hrvatskoj. Dobiveni podaci su pokazali da je svaka peta osoba u Hrvatskoj od 15 do 24 godine u posljednjih godinu dana konzumirala marihuanu, a u posljednjih mjesec dana jedna od deset osoba iz ste skupine.
Anketa u kojoj je glasalo 263 čitatelja slične dobne skupine pokazala je kako 58 posto naših čitatelja nikada uopće nije konzumiralo marihuanu, a 22 posto njih nije ju konzumiralo u posljednjih trideset dana tog razdoblja.
Učenicima je najgora kratka nenajavljena provjera znanja
U listopadu smo porazgovarali sa srednjoškolcima o provjerama znanja, koji su im oblici ispitivanja najgori, a za koji pristup misle da najbolje ispituje kako su naučili gradivo. Većina naših sugovornika istaknula je da su im najmanje dragi ‘petominutni testovi’, a uglavnom im se sviđa usmeno ispitivanje, jer profesor može provjeriti stvarno razumijevanje gradiva. Anketom smo odlučili provjeriti slažu li se i ostali s njihovim razmišljanjem.
Anketa ‘Koji vam je najgori oblik provjere znanja‘ ukupno je skupila 220 glasova. Većina čitatelja, njih skoro 47 posto kao najgori način ispitivanja istaknuli su kratku nenajavljenu pismenu provjeru.
Usmeno ispitivanje našlo se s 33 posto glasova na drugom mjestu, a najmanje je pak među našim čitateljima omražena dulja pismena provjera (15 posto).
Ovogodišnji maturanti na eseju žele pisati ‘Zločin i kaznu’, a nikako hrvatsko pjesništvo
Po objavi popisa lektirnih djela za esej na ovogodišnjoj maturi upitali smo vas koje biste djelo voljeli dobiti na maturi. U anketi je glasovalo 217 čitatelja. Čak trećina (34,1 posto) ih je odgovorila da bi najradije obrađivali remek djelo ruskog realista Dostojevskog – Zločin i kaznu. Napomenimo i kako je to djelo koje se na maturi dosada pojavljivalo najviše puta.
Nešto manje od četvrtine (24,88 posto) sudionika ankete rado bi kao predložak na eseju iz hrvatskog izvukli Lovca u žitu. Na trećem je mjestu bila spomenuta opcija ‘nešto drugo’ s 12,9 posto glasova.
Spomenimo da smo vas u istom članku pitali i koju lektiru ne biste nikako željeli obrađivati na eseju iz Hrvatskog jezika na državnoj maturi. Gotovo pola (47,69 posto) vas je glasalo za opciju hrvatsko pjesništvo, a skoro četvrtina za Kiklopa (24,62 posto).
Smatrate da je Sveučilište u Zagrebu namjestilo natječaj za radno mjesto
Krajem studenog ove godine Sveučilište u Zagrebu raspisalo je natječaj u kojemu traži stručnog suradnika/cu u Uredu za ljudske resurse. Kako je stajalo na stranicama burze, glavni uvjet bila je diploma isključivo sveučilišnih studija komunikologije i kroatologije, umjesto diplome psihologije, što bi bilo logično s obzirom na poziciju. Ovu kombinaciju diploma moguće je steći samo na Hrvatskim studijima, a uz nju bilo je potrebno bilo imati i dvije godine iskustva na odgovarajućim poslovima.
U anketi smo pitali publiku smatra li da je sporni natječaj namješten, a čak 88 posto čitatelja na to je pitanje odgovorilo potvrdno.
Strasti smo uspjeli uzburkati i na samom Sveučilištu, koje je, nakon što smo zatražili objašnjenje zašto baš ova kombinacija diploma, žurno izmijenilo natječaj.
Većina čitatelja portala srednja.hr ne dobiva kazne
U jednoj od posljednjih anketa koje smo proveli na portalu, ispitivali su se najčešći razlozi za dobivanje kazne ili zabrane. Glasovalo je 503 naših čitatelja, a velika je većina, gotovo 58 posto, kazala kako ne dobiva kazne.
Da je ostvarivanje loših rezultata u školi ili pak markiranje jedan od razloga za korištenje ove nepopularne odgojne mjere, pokazuje 15, 71 posto mladih, koji su odabrali upravo taj odgovor. Svađe s roditeljima ili neposluh, razlog su da kaznu ili zabranu dobije 12 posto naših čitatelja, dok njih 6 posto završava u kazni jer ne izvršava svoje obaveze u kućanstvu, poput pomaganja oko kućanskih poslova.
Ipak, takav rezultat potpuno je očekivan, te je primjereno da takva praksa prestaje prema kraju srednje škole, što nam je u razgovoru otkrila Ana Kurtović, profesorica na studiju Psihologije Filozofskog fakulteta u Osijeku.
