Hrvatska gospodarska komora predlaže uvođenje posebne državne mature za strukovne škole
Hrvatska gospodarska komora se u provedbu Cjelovite kurikularne reforme uključila prijedlogom dualnog sustava obrazovanja u strukovnim školama. Prema hrvatskim gospodarstvenicima, strukovni model bi morao imati veći fokus i kvalitetniju praktičnu nastavu, koja bi se odvijala u tvrtkama. Učenici bi za taj svoj rad dobivali i veće plaće, a ne kao do sada simbolične naknade. Kako bi se spriječilo da se srednjoškolce iskorištava te ih se zapošljava zbog kuhanja kava i čišćenja prostorija, njihovu edukaciju kontrolirali bi licencirani mentori.
foto: Anton Mezulić|www.srednja.hr
Reforme obrazovanja se ne mogu kvalitetno provesti, a možda čak ni započeti, bez suradnje s gospodarstvenicima, koji moraju odrediti standard zanimanja, kao što je to već bilo predviđeno i u realizaciji Hrvatskog kvalifikacijskog okvira.
Na predstavljanju rezultata i planova Cjelovite kurikularne reforme voditelj Boris Jokić je u srijedu istaknuo kako bez gospodarstvenika neće biti kvalitetnih promjena te da očekuje veću aktivnost svih komora, udruga ili obrtničkih cehova. Stoga smo odlučili provjeriti detaljnije prijedlog Hrvatske gospodarske komore, kojim su se nedavno uključili u restrukturiranje hrvatskog obrazovanja.
Iz HGK smatraju kako bi upravo dualni model obrazovanja omogućio poslodavcima da u tvrtkama osposobljavaju i uče srednjoškolce točno za ono što će im trebati u budućnosti. Prema Hrvatskoj gospodarskoj, tako bi se stvorio jednostavan i transparentan sustav usklađivanja obrazovnih programa, kvalifikacija i upisnih kvota s tržište rada.
Osim toga, slažu se kako treba voditi računa i o pripremi ‘strukovnjaka’ za eventualni nastavak obrazovanja na fakultetima pa smatraju da treba uvesti posebnu ‘strukovnu maturu’.
Pročitajte prijedloge ‘gospodarstvenika’ i saznajte kako bi u budućnosti moglo izgledati obrazovanje u srednjim strukovnim školama.
Koje bi strukovne škole trebale zadržati klasičan model?
Bilo bi najjednostavnije kad bi sve strukovne škole zadržale dosadašnji (kako vi to nazivate „klasičan“) model, ali bi se tomu modelu dodao još jedan, potpuno nov za Hrvatsku. Riječ je o dualnomu modelu obrazovanja, prema uzoru na Austriju i Njemačku, a od ove godine i Slovačku, i to za svega jedan do dva programa u svakoj županiji. Broj programa eksponencijalno bi se povećavao svakom sljedećom godinom provođenja.
Hoće li to otežati učenicima strukovnih škola polaganje ispita na državnoj maturi i eventualni upis na fakultet?
Potpuno je logično i očekivano pitanje mogu li učenici koji pohađaju dualni sustav ipak nastaviti svoje školovanje na sveučilištima. Vertikalna i horizontalna prohodnost učenika vrlo je važna i o tome će se morati voditi računa.
Smatramo da bi kod toga problema također bilo najbolje preuzeti dio austrijskog rješenja; ta je zemlja 2008. godine odredila da svi učenici dualnog obrazovanja imaju pravo polagati Berufsmaturu kojom ostvaruju pristup visokom obrazovanju u jednakoj mjeri kao i učenici koji imaju Reifeprufung, odnosno ekvivalent naše državne mature.
Berufsmatura uključuje: njemački, matematiku, moderni strani jezik i specijalistički ispit iz područjasrednje škole koju je učenik završio.
Njemački, matematika i strani jezik mogu se polagati za vrijeme naukovanja, a specijalistički tek nakon završetka i položenoga naučničkog ispita.
Da bi Berufsmatura bila besplatna, učenik mora položiti jedan od triju ispita prije polaganja završnog ispita za stjecanje kvalifikacije za koju se školuje, a ostale ispite u roku od pet godina nakon završetka naukovanja.
No, još je važnije sljedeće: učenicima koji su bili u dualnom sustavu srednjoškolskog obrazovanja i praktički su sve vrijeme školovanja bili zaposleni u tvrtkama, nakon završetka srednjoškolskoga stupnja obrazovanja tvrtka u kojoj nastavljaju raditi omogućava nastavak visokoga školovanja, uz istovremeni rad i primanje plaće. Time im omogućava još bolji pristup visokom obrazovanju nego li je to omogućeno ostalim učenicima.
Očekujete li da bi ovaj model mogao popraviti stanje u hrvatskom gospodarstvu ili treba pričekati da se stanje popravi kako bi se mogao uvesti. Jasna nam je ideja da se u prve četiri godine model financira iz EU fondova, ali nas zanima što nakon toga?
Iako postoji niz pojedinačnih inicijativa tvrtki za obrazovanje trenutnih i budućih radnika putem vlastitih škola ili trening-centara, hrvatsko gospodarstvo, nažalost, ima manju apsorpcijsku moć za zapošljavanje učenika. Naime, kako smo već istakli, ne postoji ‘jedinstveni nacionalni sustav uključivanja mladih u tržište rada’ u kojem je svaki učenik dualnog obrazovanja formalno-pravno radnik te mu pripada i određena naknada koja ne smije biti simbolična, kako je dosad bilo kod učenika koji samo obavljaju praksu (nekad samo formalno) nekoliko tjedana. Uz to, potrebno je angažirati i mentore, odnosno trenere za te učenike, bilo unutar postojećih radnika, bilo zapošljavanjem novih, što iziskuje određena financijska sredstva te dodatno opterećuje tvrtke. Upravo smo stoga cijeli projekt uvođenja dualnog obrazovanja u Hrvatsku koncipirali kao projekt koji bi se financirao iz EU sredstava, i to iz Operativnog programa učinkoviti ljudski potencijali, unutar kojeg je Hrvatskoj na raspolaganju 1.5 milijardi eura.
Smatramo, a to su nam tijekom razgovora potvrdili i austrijski i slovački predstavnici, da bi financiranje naknada i učenika zaposlenih u tvrtkama putem dualnog obrazovanja iz EU sredstava, iz korijena promijenilo čitavu stvar te da bi mnogo više tvrtki bilo spremno zaposliti učenike iz više razloga.
Naime, troškovi provođenja dualnog obrazovanja za tvrtke bi se drastično smanjili, a uz to bi za tri ili četiri godine (ovisno o programu) dobili radnike koji bi isti dan nakon završetka škole bili spremni obavljati predviđeni posao u punom kapacitetu. Možda kao najbolji ilustrativni primjer modela koji smo pripremili, a koji je već zaživio, može poslužiti „stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa“, koje provode Ministarstvo rada i Hrvatski zavod za zapošljavanje, ali za osobe sa završenim visokim obrazovanje. Mi ćemo vrlo sličan model „pozicionirati“ odmah nakon završetka osnovne škole.
Kako je ranije navedeno, čitav bi se projekt financirao iz Operativnog programa učinkoviti ljudski potencijali dok bi god bilo potrebe za tim (sigurno sljedećih pet godina), odnosno dok Hrvatska ne bi popravila stanje, pogotovo u pogledu zaposlenih mladih. Nakon što bi stopa nezaposlenih mladih (do 25 godina) došla približno na prosjek EU28 (20,4 %, a sada je 46,0 %), to bi značilo da je hrvatsko gospodarstvo spremno sudjelovati u financiranju naknada učenika, kako je u zemljama gdje dualni sustav već postoji. Naravno da bi u tom slučaju država neizravno pomagala tvrtke koje imaju učenike dualnog obrazovanja, i to različitim poreznim i drugim olakšicama, što bi omogućilo da se projekt nastavi i nakon izravnih financijskih potpora.
Možete li mi ukratko predstaviti što je HGK napravila u provođenju HKO-a? Jeste li zadovoljni s provođenjem te reforme i može li se novi model koji predlažete u cjelovitoj kurikularnoj reformi uopće provesti bez kvalitetnog sustava HKO-a?
Hrvatski kvalifikacijski okvir bitan je u cijelom projektu dualnog obrazovanja i ovo što radi tim na čelu s dr. Jokićem u potpunosti je komplementarno s onim što radi Hrvatska gospodarska komora, osim što mi smatramo da ulazni podaci za izradu kvalifikacijskog okvira moraju u većoj mjeri dolaziti neposredno od tvrtki.
Upravo to nudi dualni sustav obrazovanja jer on nije ništa drugo nego potpuno jednostavan i transparentan sustav usklađivanja obrazovnih programa, kvalifikacija i upisnih kvota s tržištem rada.
Poslodavci u tvrtkama uče i osposobljavaju učenike točno za ona znanja i vještine koje će im trebati u budućem radu (usklađivanje kurikuluma – obrazovnih programa i obrazovnih kvalifikacija), a s druge strane, angažiraju točno onoliko učenika koliko procjenjuju da će im novih radnika i na kojim mjestima trebati za određeno razdoblje (usklađivanje upisnih kvota). Sve u svemu, „dualni sustav obrazovanja“ omogućava svim tvrtkama, posebice malima (SME) koje nemaju kapaciteta za to, da ostvare „kvalitetnu dugoročnu politiku ljudskih potencijala i planiranja njihovih karijera“, a time i jačanje svoje konkurentnosti.
Hoćete li s uključivanjem u kurikularnu reformu osnovati odjel ili sektor za obrazovanje?
Trenutno je sasvim nevažno kako će se projekt uvođenja dualnog obrazovanja ostvarivati u unutarnjoj strukturi HGK. Bitno je da Komora trenutno ima infrastrukturu (regionalne komore), tradiciju, (institucionalno pamćenje tijekom 160 godina, otkako postoji) te suradnju s gospodarstvom (više od 100 000 članica), što su preduvjeti da bi se dualni sustav uopće mogao uvesti.
Osobito je potrebno napomenuti da će bez intenzivne suradnje s Hrvatskom obrtničkom komorom, ministarstvima (obrazovanja, gospodarstva i rada) te s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, dualni sustav obrazovanja vrlo teško zaživjeti u Hrvatskoj.
