Na mladima svijet ostaje, a hrvatski prostor ostat će na mladima koji su neodlučni u stavu prema homoseksualcima, te koji uporno odbijaju održavati dijalog sa Srbima, Albancima i Romima. Navedene nacionalne manjine ih smetaju i jasno izražavaju svoju netrpeljivost prema njima. Sociologinja Vlasta Ilišin koja je ispitala stavove mladih smatra da je to zbog konteksta Domovinskog rata.
U velikom istraživanju ‘Mladi u vremenu krize’, sociologinja Vlasta Ilišin je ispitivala razne stavove hrvatske mladeži. Tako je između ostalog zaključila kako podjednak broj mladih prihvaća, ali i odbija homoseksualne osobe. Hrvatska mladež najveću socijalnu distancu izražava prema Srbima, Albancima i Romima, a jedan od važnijih kriterija za biranje bračnog druga jest – djevičanstvo.
Više je onih koji ne prihvaćaju homoseksualce
Stavovi hrvatske mladeži prema homoseksualnim osobama prilično su podijeljeni. Tako oko 20 posto mladih prihvaća, ali i ne prihvaća osobe homoseksualne orijentacije. Zanimljivo je da više od 30 posto mladih nema uopće izražen stav i ne znaju točno kako bi se izrazili prema seksualnoj manjini.
Na pitanje kakav je njihov stav prema homoseksualnim osobama, najviše je odgovaralo ‘niti prihvatljivi niti neprihvatljivi’.
Svejedno, broj onih koji ne toleriraju homoseksualce daleko je veći od onih koji su ih u potpunosti prihvatili.
– Homoseksualnost je prihvatljivija ženama, mladima s akdemskim obrazovanja čiji očevi su stekli viši stupanj obrazovanja, piše Ilišin i dodaje kako je upravo obrazovanje ono koje usmjerava prema većoj toleranciji i prihvaćanju različitosti kod mladih ljudi.
Ne bi mogli s Romima, Albancima i Srbima
Što se tiče samih prihvaćanja etničkih skupina, Hrvati najviše prihvaćaju jedni druge, a potom Nijemce, Amerikance i Talijane.Najveća netrpeljivost izražena je prema Romima, potom Albancima te Srbima. Mladi baš ove skupine posebno izdvajaju kao one koje najmanje prihvaćaju, a razlog se treba tražiti u okvirima nacionalizma.
– Nacionalni ekskluzivizam je znantno ojačao po završetku ratnih zbivanja 1996. Godine kao posljedica i odonda do danas ostao stabilan, objašnjava sociologinja.
Ekskluzivizam podrazumijeva ideju da pripadnici različitih naroda ne mogu živjeti zajedno pa se javlja izražena etnička distanca. Tako mladi Hrvati zbog vrijednosne pozadine zbivanja u Domovinskom ratu – najmanje žele suživot sa Srbima, ali i s Albancima i Romima.
Osobnost, izgled i djevičanstvo kriteriji su za brak
Ono u čemu su se u najvećem broju svi sudionici istraživanja složili jest – pitanje vjere. Iznad 90 posto mladih smatra se katolicima, a nakon toga gotovo sedam posto deklariraju se kao ateisti.
Prema ovim rezultatima ne iznenađuje koji je stav o pitanju bračne zajednice. Smatraju da je glavna prednost braka u odnosu na vanbračnu zajednicu povećana odgovornost prema partnerima i spram njihove djece.
– Zanimljivo, manje od desetine mladih smatra da brak donosi veću financijsku sigurnost, objašnjava Ilišin.
Sami kriteriji za ulazak u brak i traženje poželjne osobe jesu zajednički interesi, potom osobnost i izgled. Gotovo 50 posto tinejdžera i adolescenata smatra da je pristanak obitelji presudan u biranju bračnog druga, a ono što je mnogima bitno jest i stupanj obrazovanja.
Zanimljivo je kako gotovo 10 posto mladih inzistira na djevičanstvu, kao bitnom preduvjetu za ulazak u bračni odnos.
To je prilično neobično, kada se u obzir uzmu rezultati istraživanja Vlaste Ilišin objavljeni prije nekoliko mjeseci. Tada je istraženo da čak 60 posto mladih Hrvata i Hrvatica ne preže pred seksualnim odnosima prije braka.
