Događaji koji su obilježili burnu obrazovnu 2016. godinu

U pregledu obrazovne 2015., istaknuli smo kako se radilo o burnoj obrazovnoj godini. No s krajem 2016. sigurno je kako je 2015. bila tek blago zagrijavanje za ono što je uslijedilo u 2016. Deseci tisuća građana na ulicama i trgovima zbog kurikularne reforme i obrazovanja, studentska pobuna na Sveučilištu u Zagrebu, prijepori oko oba ministra u MZO-u… Obrazovna 2015. možda je bila burna, no s 2016. uslijedio je obrazovni uragan. Godina u pregledu obilježena je, prije svega, stalnim iskazivanjem nezadovoljstva politikom, sustavom i njegovim (ne)funkcioniranjem.

foto: Marko Matijević| srednja.hr

Na Filozofskom – House of Cards u sveučilišnoj verziji

2016. bila je posebno burna na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Nakon tribine ‘Velečastivi na Filozofskom: klerikalizacija visokog obrazovanja?’ krajem ožujka, gdje su problematizirani sporni ugovori o suradnji s Katoličkim bogoslovnim fakultetom, aktiviran je plenum i od tada se redovito održava. Borba protiv ugovora o suradnji s KBF-om prerasla je u kompleksno unutarnje pitanje Filozofskog fakulteta te upravljanja njime. Sada bivši dekan Previšić donosio je niz kontroverznih odluka, a sve je kulminiralo nakon ljeta, kada je Senat Sveučilišta poništio izbore za Studentski zbor Filozofskog. Tome je prethodio navodni upravni nadzor MZOS-a nad radom Vijeća fakulteta. S početkom nove akademske godine, Senat je na izvanrednoj sjednici suspendirao s dužnosti dekana Previšića zbog njegovih godina i imenovao obnašatelja dužnosti dekana, ali i prodekana. Od tada su se na Filozofskom održali ponovljeni izbori za Studentski zbor na kojima je uvjerljivo pobijedila lista ‘Filozofski je naš’, a koju podupire plenum. Zadnja aktivnost oko Filozofskog bila je povorka podrške Filozofskom, kojom su na Senat ispraćeni novoimenovani članovi FF-a. No, rektor ih nije prihvatio tako da problematika Filozofskog neriješena ulazi u novu godinu.

foto:srednja.hr

Prijevoz učenika i muke po (su)financiranju

Donošenjem proračuna u ožujku, Oreškovićeva je Vlada najavila kako država više neće sufinancirati 75 posto učeničke vozne karte te kako se od jeseni i nove školske godine uvodi dohodovni cenzus. Smanjenje proračuna javnog međumjesnog prijevoza za učenike, i to za 100 milijuna kuna, naišlo je na oštre reakcije javnosti. Krajem srpnja, samo mjesec i pol prije prijevremenih izbora, priča se promijenila – Ministarstvo je preraspodjelom sredstava uspjelo osigurati novac te se učenički prijevoz sufinancira po prošlogodišnjem modelu. U svibnju smo upozorili i na činjenicu da učenici, ovisno o prijevozniku, u lipnju moraju kupovati prijevozne karte za cijeli mjesec, iako škola završava sredinom mjeseca. Te je karte sufinanciralo Ministarstvo, čime su prijevoznici od države uprihodili milijune. No, odlukom Vlade iz kolovoza, omogućeno je kupovanje dnevnih karata u mjesecima kada škola traje kraće. Pred kraj godine, i odlaskom ministra Šustara, Vlada je objavila kako ipak neće biti ništa od dohodovnog cenzusa.

O sudbini 55.000 studenata stručnih studija odlučivao Ustavni sud, nakon tužbe rektora Borasa

U travnju smo ekskluzivno objavili priču o ustavnoj tužbi rektora zagrebačkog sveučilišta Damira Borasa, kojom je tražio ukidanje Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. U tužbi je naveo kako je izjednačavanje sveučilišnih diplomskih i stručnih diplomskih studija na razini 7 HKO-a neustavno, pozivajući se na Ustavom određenu autonomiju sveučilišta te vladavinu prava. Ustavni je sud, u rekordno brzom roku, odluku i donio te odredio da specijalistički diplomski stručni studij ne može biti na istoj razini HKO-a kao sveučilišni diplomski studij. Odluka određuje da završeni studenti stručnih studija ne mogu bez sveučilišnog razlikovnog programa pristupati višim razinama obrazovanja (magistarski, doktorski studiji). Ministarstvo je tek nedavno u prosincu formiralo Povjerenstvo koje bi u zadnjim danima 2016. trebalo predstaviti prijedlog izmjena i dopuna Zakona o HKO-u. Inače, izmjenom Zakona direktno će se utjecati na 55.000 studenata stručnih studija, čije su kvalifikacije smještene na odgovarajuće razine HKO-a, a koje su pak usklađene s Europskim kvalifikacijskim okvirom.

foto:srednja.hr

Samo u Hrvatskoj: Nitko nije znao što je sa zakladom koja je iz proračuna dobila 4 milijuna kuna

Otkrili smo i priču kako je potpuno nestala Nacionalna zaklada za potporu učeničkom i studentskom standardu, a ipak, proračunom su joj bila dodijeljena sredstva od čak četiri milijuna kuna. Nitko od nadležnih nije znao što se sa Zakladom događa. Tek nakon pritiska javnosti i studenata, 10. lipnja na elektronskoj sjednici Upravnog odbora Zaklade, donesena je odluka o raspisivanju natječaja za stipendije za akademsku godinu 2015./2016. I dalje ostaje nejasno zašto Zaklada, do medijskog pritiska, nije ništa radila te zašto su studenti morali čekati na stipendije do samog kraja akademske godine.

foto: Martina Gelenčir|srednja.hr

50.000 građana diljem zemlje na trgovima i ulicama zbog – obrazovanja!

Najveći i najvažniji događaj obrazovne 2016. godine svakako je veliki prosvjed građana diljem zemlje (ali i Europe i svijeta) pod nazivom Hrvatska može bolje, kojim su pružili potporu Cjelovitoj kurikularnoj reformi u obliku u kojem ju je vodila Ekspertna radna skupina na čelu s Borisom Jokićem. Prosvjedu je prethodio niz događaja koje je pokrenula odluka saborskog odbora za obrazovanje (na čelu s Gordanom Rusak) o proširenju ERS-a dodatnim članovima, kako su tada rekli, prvenstveno iz STEM područja. Ovaj je zaključak saborskog odbora protumačen kao politički pritisak na cijeli proces reforme, ministar Šustar nije se jasno odredio prema mišljenju odbora, ERS je par dana kasnije zatražio razrješenje, a građani su 1. lipnja masovno izašli na ulice. Građani su u Zagrebu sredinom lipnja još jednom prosvjedovali za kurikularnu reformu, ovaj put na Markovu trgu, i to na dan kada je pala Oreškovićeva Vlada. Iako se prosvjedima pokušalo spriječiti potpuno zaustavljanje kurikularne reforme, trenutačno na njoj nitko ne radi. U srpnju je formirano Povjerenstvo za unaprjeđenje reforme odgoja i obrazovanja, koje je početkom studenog objavilo Izvješće o analizi rada ERS-a na kurikularnoj reformi. Kako smo pisali, to izvješće nisu potpisali svi članovi Povjerenstva, a od Ministarstva još uvijek čekamo konkretne odgovore o (ne)potpisnicima Izvješća.

foto:Ivan Božić|srednja.hr

Braniteljice obrazovanja donijele promjenu kampiranjem ispred Ministarstva

U noći nakon velikih prosvjeda diljem zemlje za podršku procesu kurikularne reforme, studentice Espi Tomičić i Dorotea Šušak podigle su šator ispred Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta s jasnom porukom – ostaju tamo sve dok ministar Šustar ne izradi nacrt dodjele državnih stipendija za akademsku godinu 2016./2017. Naime, natječaj za državne stipendije za akademsku godinu 2015./2016. kasnio je mjesecima, kao i same isplate stipendija. Nakon pet noći u šatoru na Donjim Sveticama 38, mnogobrojne podrške kolega i prosvjeda, ministar Šustar prihvatio je sve zahtjeve Dorotee i Espi oko državnih stipendija (primjerice, raspisivanje natječaja s početkom akademske godine; početak isplata stipendija najkasnije u zadnjem tjednu nastave zimskog semestra). Ovdje možete pročitati intervju s djevojkama koje su napravile promjenu za buduće generacije. Naš pritisak da se prestane s privilegiranom praksom otvaranja žiro računa u PBZ-u je također urodio plodom.

foto: Marko Matijević|srednja.hr

Srednja.hr organizirali 4. izdanje Ideje godine

Ideja godine je Business plan Contest za srednjoškolce u organizaciji portala srednja.hr, a cijeli projekt odvija se pod sloganom ‘Novim tehnologijama do poslovnog uspjeha’. Partneri na projektu četvrtu godinu zaredom bili su Visoko učilište Algebra i Visoko učilište Effectus. Da u Hrvatskoj obrazovanje može biti nešto više, najbolje pokazuje video koji sumira dva idilična obrazovna dana na Ideji godine.

Maturant Domagoj Bradač iz XV. gimnazije osvojio rekordnih 8 Oskara znanja

Ime Domagoj Bradač možda vam je već poznato jer smo o njegovim uspjesima na natjecanjima već pisali. Ove godine Domagoju je uspjelo što nije niti jednom učeniku do sada. Skromni maturant XV. zagrebačke gimnazije, popularnog MIOC-a, najuspješniji je hrvatski učenik na državnim i međunarodnim natjecanjima, a dodijeljeno mu je čak osam Oskara znanja. Razgovor s najboljim učenikom generacije pročitajte ovdje.

Europske sveučilišne igre u Hrvatsku privukle 5.000 studenata iz 40 zemalja

Europske sveučilišne igre održane u Zagrebu i Rijeci tijekom srpnja, opravdale su velika očekivanja koja su ih nekoliko godina pratila. Nastupilo je više od 5.000 studenata s 409 europskih sveučilišta i iz 40 zemalja. Tim više je lijepo pogledati popis odličja na kojemu je Hrvatska s 31 osvojenom medaljom najuspješnija nacija, a Sveučilište u Zagrebu s 26 odličja, daleko ispred svih u poretku sveučilišta. Od iznimnih uspjeha svakako valja istaknuti obranu europske titule ženske košarkaške selekcije Sveučilišta u Zagrebu, kao i zlato muške futsal reprezentacije istog Sveučilišta, u sportu koji je bio po ekipama najbrojniji.

Afera 15 posto

Nakon što je u rujnu raspušten Studentski zbor Filozofskog fakulteta jer nije poštivao Zakon o studentskom zboru u dijelu koji se odnosi na obaveznih 15 posto studentskih predstavnika u Vijeću fakulteta, Srednja.hr otkrila je kako se u istom ili sličnom prekršaju nalazi još najmanje 10 fakulteta na Sveučilištu u Zagrebu i još barem 11 fakulteta izvan Zagreba. Točan pregled stanja i dalje možete pratiti na ovoj tablici. Koliko nam je dosada poznato, niti jedan studentski zbor u Hrvatskoj nije raspušten zbog prekršaja istovjetnog onome na Filozofskom. Štoviše, niti jedan zbor na Sveučilištu u Zagrebu nije raspušten na isti način poput onoga na Filozofskom fakultetu što jasno ukazuje na dvostruka, odnosno, ‘posebna’ mjerila Sveučilišta i rektora za Filozofski.

Kabinet za mlade iz ureda predsjednice ’emigrirao u Irsku’

Sredinom ožujka tražili smo od Ureda predsjednice da nam da odgovore na niz pitanja vezanih uz politike za mlade koje su joj bile jak adut u kampanji. Kako nikakve odgovore nismo dobili, Povjerenica za informiranje krajem je listopada naložila predsjednici kako u roku od 15 dana mora odgovoriti na naša pitanja. No, s predsjedničinih web stranica, famozni Ured za mlade nestao je preko noći. Odluka na kojoj se to temeljilo donesena je još u rujnu ove godine kada je umjesto Kabineta dodan Vojni ured. Tako je javnost saznala da Kabineta za mlade više nema, a o njegovom eventualnom radu ni danas se ne zna ništa. Danas, gotovo dvije godine od stupanja na dužnost Kolinde Grabar-Kitarović Kabinet za mlade je odlukom Predsjednice nestao, ali je imenovana nova Povjerenica za mlade. Naš pritisak, zajedno s tri opomene Povjerenice za informiranje je barem djelomično urodio plodom.

Mnogostruko nezadovoljstvo i prvi plenumi na TTF-u

U listopadu su se pobunili studenti Tekstilno-tehnološkog fakulteta i organizirali svoj prvi plenum. Artikulirali su mnogostruko nezadovoljstvo radom uprave, službi i Studentskog zbora fakulteta. Najviše pritužbi bilo je na uzimanje indeksa, upisivanje pada godine i ponovni upis predmeta, kao i na plaćanje školarina koje nisu bile evidentirane u Studomatu, tj. ISVU sustavu. Studenti TTF-a, uz studente Filozofskog fakulteta, Hrvatskih studija i drugih sastavnica Sveučilišta, sada djeluju kroz sveučilišnu platformu kojom pokušavaju zajednički utjecati na svoje sastavnice kao i na sam rektorat i Sveučilište.

foto: Zvonimir Ferina

Studenti Hrvatskih studija u borbi za pravni status svojeg fakulteta

Studenti Hrvatskih studija okupili su se u udruženju ‘Studenti govore’, kako bi zajednički artikulirali brojne nakupljene probleme na Studijima. Prvenstveno ističu neriješen problem pravnog statusa Hrvatskih studija, nemogućnost dvopredmetnog studija na diplomskoj razini te sporno imenovanje voditelja Hrvatskih studija. Krajem prosinca, održan je sastanak studenata s rektorom Borasom na kojem je prorektor Čović otkrio kako je plan Odbora za provedbu postupka rješavanja pravnog statusa, znanstvenog profila i ustroja Hrvatskih studija ustrojiti ih kao Odjel Sveučilišta. Studenti na spomenuti prijedlog negoduju pa se i priča sa Hrvatskih studija prenosi u novu, 2017. godinu.

Pobuna zaposlenih u zagrebačkom SC-u zbog kolektivnog ugovora

16. studenog krenuo je štrajk radnika zagrebačkog Studentskog centra jer je sanacijska uprava SC-a odbijala potpisati u cijelosti usuglašen tekst Kolektivnog ugovora. Iako se govorilo o tome da menze neće raditi, studenti su ih ipak bez poteškoća mogli koristiti tijekom štrajka radnika. Radnici su organizirali i prosvjednu akciju tijekom otvorenja Smotre Sveučilišta u Zagrebu, kada su izazvali burnu reakciju rektora Damira Borasa. Iako je sanacijski upravitelj SC-a Mirko Bošnjak tijekom štrajka tvrdio da ne može potpisati kolektivni ugovor dok je u tijeku sanacija, potpisivanje se ipak dogodilo 9. prosinca. Radi se o prvom kolektivnom ugovoru u povijesti SC-a.

foto: Ivan Božić|srednja.hr

Zabrinjavajući rezultati PISA-e – hrvatski učenici ne znaju primjenjivati znanje u praksi

Početkom prosinca, predstavljeni su rezultati PISA istraživanja hrvatskih 15-godišnjaka. Rezultati su pokazali da su naši učenici i dalje daleko ispod prosjeka iz prirodoslovne, matematičke i čitalačke pismenosti. Prilikom predstavljanja rezultata, voditeljica PISA istraživanja u Hrvatskoj Michelle Braš Roth istaknula je kako se najveći problem naših učenika ističe prilikom primjene znanja u praksi. U javnosti su se danima nakon predstavljanja rezultata vodile polemike i analizirali zadaci, a sve je kulminiralo skandaloznom izjavom državnog tajnika u MZO-u, Matka Glunčića.

Diskriminatorna izjava državnog tajnika Glunčića kojom je, između ostaloga, pokazao i neznanje

‘U ove rezultate ulaze prosječni rezultati. Ne uzimamo samo najbolje. U nekim europskim zemljama kažu lošijim učenicima da na dan testiranja ne dođu na nastavu. Kod nas u statistiku su ušla i djeca s posebnim potrebama i nacionalne manjine. Uzimamo sve zajedno unutra’, izjavio je za N1 televiziju državni tajnik Matko Glunčić, referirajući se na porazne rezultate PISA testiranja. Svojom je diskriminatornom izjavom zgrozio javnost, ali i pokazao neznanje. Naime, djeca s posebnim potrebama i djeca pripadnici nacionalnih manjina, nisu uopće sudjelovala u istraživanju. Glunčić se nakon toga ispričao, Ministarstvo je u njegovim isprikama stalo iza njega, o tome se raspravljalo na saborskom odboru za obrazovanje,no nikakve sankcije nisu uslijedile.

screenshot N1

I učenici prosvjedovali – protiv korupcije i nepotizma u školstvu

Burnu obrazovnu 2016. zaključio je prosvjed učenika Poštanske i telekomunikacijske škole Zagreb. Radi se o prvom učeničkom prosvjedu protiv korupcije i nepotizma u školstvu, a učenici su njime htjeli ukazati na niz navodnih nepravilnosti u školi. Kako su istaknuli na prosvjedu, sporan je natječaj za profesora TZK-a, a spominjali su i ozbiljne optužbe da profesori često dolaze pripiti na nastavu te da u školi radi i jedan profesor optužen za pedofiliju. Zbog njihovog prosvjeda, Ministarstvo će u školu poslati prosvjetnu inspekciju koja bi trebala provjeriti regularnost provedenog natječaja, no na naš dio upita vezan uz problematične profesore, MZO se nije osvrnuo.

foto: Dora Kršul|srednja.hr

Dva kontroverzna ministra

Ove su se godine u Ministarstvu znanosti i obrazovanja izmijenila dva kontroverzna ministra. U siječnju je od prethodnika Vedrana Mornara, Ministarstvo preuzeo Predrag Šustar, javnosti dotada relativno nepoznat HDZ-ovac i nekoć dekan Filozofskog fakulteta u Rijeci. Iako je na primopredaji citirao bivšeg britanskog premijera Blaira i njegova tri prioriteta – obrazovanje, obrazovanje i obrazovanje – Šustar će, po mnogima, ostati zabilježen kao najgori ministar obrazovanja. Njegove izjave o ‘fešti’ 1. lipnja postale su predmet ismijavanja, a često ga se navodi i kao glavnog krivca za kočenje i zaustavljanje procesa Cjelovite kurikularne reforme. Novi ministar Pavo Barišić nije niti stigao preuzeti Ministarstvo, a već ga se krenuli vezati uz brojne afere, poput optužbi za plagijat, kao i razloga zbog kojih je smijenjen 2006. iz MZOS-a s pozicije pomoćnika tadašnjeg ministra Primorca. Barišić je tako postao Plenkovićev najkontroverzniji ministrar.

foto: Marko Matijević|srednja.hr

Sukob predsjednika Odbora za etiku, ministra Barišića i Sveučilišta u Zagrebu

Navodnim plagijatom ministra Barišića počeo se baviti Odbor za etiku na čelu s akademikom Vlatkom Silobrčićem. Iako je prijava Odboru podnesena 2011., a s obzirom da Odbor od 2011. do 2014. nije funkcionirao, prijava se počela razmatrati sa stupanjem na dužnost Pave Barišića u MZO. U obranu novog ministra stalo je Sveučilište u Zagrebu neobičnim, nepotpisanim priopćenjem. Sveučilište u Zagrebu i sam ministar spomenuti su Odbor tužili Ustavnom sudu zbog ‘proširenja ovlasti izvan zakonskog okvira’. Na to je reagirao i sam akademik Silobrčić, koji je početkom prosinca dao ostavku na mjesto predsjednika Odbora. Kako je rekao, to je učinio zbog pokušaja odvraćanja Odbora od donošenja ikakva mišljenja o predmetu aktualnog ministra znanosti i obrazovanja.