Nastavlja se agonija kurikuluma povijesti: Ministrica ga opet poslala u javnu raspravu
Saga oko kurikuluma povijesti se nastavlja. Nakon što je Ekspertna radna skupina pod koordinacijom premijerova savjetnika Radovana Fuchsa objavila novi dokument i uputila ga ministrici obrazovanja, ona se odlučila na neuobičajen potez. Kurikulum nije usvojila i poslala ga na objavu u Narodne novine, već ga je ponovno uputila u javno savjetovanje. Osim povijesti, na ponovljenom javnom savjetovanju od četvrtka se nalazi i kurikulum tjelesne i zdravstvene kulture.
Foto: srednja.hr
U kasnim poslijepodnevnim satima u četvrtak, na e-savjetovanju su (ponovno) osvanula dva kurikuluma, povijesti i tjelesne i zdravstvene kulture. Tako je, barem zasada, epilog s ova dva kurikuluma i dalje neizvjestan. Naime, ovim potezom je ministrica Blaženka Divjak jasno dala do znanja da inačice koje su izradile skupine za povijest i tjelesni nakon prethodne javne rasprave, neće usvojiti te čeka rezultate nove javne rasprave.
Nakon javne rasprave, dokument je trebalo doraditi: Izrađen je potpuno novi
Razloge tome bi trebalo tražiti u višetjednim previranjima oko kurikuluma povijesti na relaciji ERS-MZO, ali i u sklopu same skupine koja je kurikulum dorađivala nakon prethodne javne rasprave, a u konačnici izradila potpuno novi dokument. To je za jučerašnji Jutarnji list priznao i koordinator ERS-a Radovan Fuchs. Rekao je kako je riječ o drukčijoj verziji kurikuluma povijesti uz obrazloženje da ‘izvorni dokument nije bilo moguće prepraviti jer je drastično odskakao od svih ostalih kurikuluma i previše odudarao od novog metodološkog pristupa’.
O kritikama na novu inačicu kurikuluma povijesti već smo pisali, a čini se kako ona nije ‘sjela’ niti ministrici, koja dokument nije poslala na usvajanje i objavu u Narodne novine, što je bio slučaj s ostalim dokumentima. Sudbinu kurikuluma povijesti dijeli i tjelesna i zdravstvena kultura, a rasprava o njima otvorena je do 22. veljače.
Podsjetimo, izvorni prijedlog kurikuluma povijesti, izrađen još 2016. u sklopu Cjelovite kurikularne reforme, tada je prošao stručnu, potom i javnu raspravu te dobio dvije recenzije (međunarodnu iz Bavarske i domaću iz HAZU). U pripremi za frontalno uvođenje ‘Škole za život’ od jeseni, bilo je nužno sve kurikulume još jednom poslati na javnu raspravu, nakon koje je kurikulum povijesti u potpunosti izmijenjen.
Profesorice povijesti: S novim dokumentom nema govora o rasterećenju učenika
Profesorice povijesti Martina Glučina, Ana Nikolić, Dea Marić i Snježana Koren za jučerašnji Jutarnji istaknule su kako glavni problem s novim kurikulumom vide u prenatrpanoj količini sadržaja što neće dovesti do nikakvih pomaka u odnosu na sadašnju nastavu povijesti u školama. Tvrde da dokument odudara od glavnog postulata kurikularne reforme – rasterećenja učenika.
– Zahtjevi koji se u ovom dokumentu postavljaju prema nastavnicima su nejasni, a za djecu u osnovnoj školi preteški. Novi dokument predviđa 28 obaveznih tema i još deset izbornih za ukupno 70 sati nastave godišnje. To je otprilike jedan i pol do maksimalno dva sata! Pa, to nas ne vodi nikamo, nego natrag u metode iz devedesetih. Znači, opet bubanje i protrčavanje kroz gradivo, rekla je Koren Jutarnjem.
Koren o pokušajima relativizacije holokausta
Problematizirala je i sadržaj nove verzije kurikuluma koji se odnosi na osmi razred, u kojem vidi moguću relativizaciju poučavanja o NDH i holokaustu.
– Zanimljivo je da se govori o holokaustu u Jugoslaviji umjesto u NDH. Drugi je primjer stavljanje holokausta u isti koš, odnosno ishod, s modernizacijom i opismenjavanjem. I to je pokušaj relativizacije važnosti i težine koju ima holokaust, istaknula je Koren, na što se neki dan i ekstenzivno osvrnula.
Problemi s tjelesnim
Članovi bivše radne skupine za tjelesni, koji su dokument izradili u sklopu CKR-a, tvrde kako je finalni dokument kojeg je objavio Fuchsov ERS – običan kupus. Tvrde da je dokument krnji i da su stari ishodi pomiješani s novima.
– Primjećuju nesuvislosti u pojmovima, nejasnoće, neprimjenjivost i neusklađenost s razvojnom dobi djece, poput ‘fitness programa vježbanja različitog opterećenja’ za učenike osmog razreda. Autori novog uratka očekuju da učenici u sedmom razredu osnovne ‘izvode vježbe za pravilno držanje tijela, fleksibilnost zglobova i gustoću koštane mase’ ili pak ‘usvajaju i primjenjuju kineziološka teorijska i motorička znanja u igri i natjecanju’, ističu iz bivše radne skupine u jučerašnjem Jutarnjem listu.
