Da je matematika trn u oku učenicima i sustavu, već svi znaju. O novim promjenama u programu iz matematike se dosad samo pričalo, no konkretnijih poteza još nije bilo. Što mogu profesori napraviti, da učenici razviju interes za taj mnogima omraženi predmet? Gdje leži problem? Na ova pitanja pokušao nam je odgovoriti profesor Hotelijersko- turističke škole u Zagrebu, Josip Kličinović.
Podsjetimo, više od 40 posto učenika prošlo je ispit matematike na višoj razini mature s ocjenom dovoljan. Nakon tih rezultata maturi, iz
odgovornih institucija smo čuli poruke o ‘promjeni koja je hitno
potrebna’. No promjene u obrazovanju ne dolaze preko noći, a nastavnici i učenici već sad mogu raditi na zajedničkim metodama kako popularizirati taj predmet.
Kako začiniti dosadan sat matematike
Postoje trikovi koje profesori mogu iskoristiti da ‘začine’ sat matematike, bar povremeno. To može biti korištenje raznih priča iz povijesti ili pak konkretni primjeri iz svakodnevnog života. Recimo, kad školarci svladavaju gradivo o kamatama, može im se sve objasniti na temelju dobivanja kredita i zašto zapravo kredit nikako nije dobro imati.
Osim ovih tehnika, Kličinović svojim primjerom pokazuje da su interaktivni satovi iz matematike bolji od onih pasivnih, te da svaki profesor korištenje kalkulatora treba prepustiti učenicima, kako bi se naučili pravilno unositi sve operacije.
Problemi iz osnovne škole, kurikulumi nemaju veze jedan s drugim
– Učenici moraju napraviti svoj dio posla, jer matematika je kao i učenje stranog jezika, osim što su učenici svakodnevno okruženi stranim jezikom pa ga odmah nauče, dok s matematikom baš i nije takav slučaj, kazao nam je profesor Kličinović.
On smatra kako problemi s matematikom počinju u nižim razredima.
– U osnovim školama prije par godina nastava iz matematike je smanjena za jedan sat tjedno, a program se nije bitno mjenjao, rekao je Kličinović i dodao kako je zbog toga izgubljeno 35 sati godišnje, koji su nužni za vježbu.
Osim toga, kurikulumi iz predmeta kao da su pisani svaki zasebno.- Imate situaciju da učenik u 5. razredu uči da Zemlju čini 72 posto vode, no on ne zna što je postotak.
S njime se susreće tek u 8. razredu, objasnio je profesor matematičar. Razilaženja u kurikulumima postoje od početka osnovne škole, no ozbiljne ideje za usklađivanjem programa iz svih predmeta, još nije bilo.
