Najveće pogreške u učenju kad ste kratki s vremenom
Srednjoškolci i studenti rade greške kad shvate kako neće stići sve naučiti jer su se našli u stisci s vremenom. Tada ih najčešće uhvati panika i krenu kalkulirati što preskočiti, što naučiti ili jednostavno odustanu te se odluče osloniti samo na šalabahtere. Provjerite na koji način ne trebate razmišljati kad imate premalo vremena za spremanje ispita ili testa.
‘Od sutra počinjem učiti’, rečenica je koju studenti i srednjoškolci nebrojeno puta izgovore, ali se to ne ostvari. Onda se nađete u situaciji da morate naučiti 500 stranica, ili 15-ak lekcija u svega nekoliko dana. Tad na scenu stupaju panika, depresija ili razvijanje strategije kojom nećete naučiti cijelo gradivo, ali ćete pokušati izvući pozitivnu ocjenu. U nastavku pogledajte pogrešne odluke koje najčešće donosete u nedostatku vremena za učenje.
Naučiti samo pola gradiva
Kad shvatite kako ste se prekasno sjetili uzeti knjige u ruke, onda većina vas krene eliminirati ono što nećete naučiti. Vodite se logikom kako je bolje naučiti pola onako kako spada, nego cijelu literaturu polovično. Upravo zbog toga se i dogodi da kukate kako vas nije zapalo ništa od onoga što znate.
Zato je bolje pročitati sve, pa ćete se prilikom odgovaranja na pitanja nečega sjetit, napisati pokoju improviziranu rečenicu i pokupiti par bodova. Pogotovo je to važno na fakultetu, gdje brojni profesori za prolaz traže da se na svako pitanje bar napiše jedna smislena rečenica.
Preskakati godine i imena
Ako imate ispit ili test iz povijesti ili nekog predmeta gdje je jako bitno tko je kada što rekao, izumio ili poginuo, onda vam nije najbolja solucija da učite sve, a zanemarite bubanje imena i godina. Iako to većini predstavlja najveći problem, profesori neće priznati odgovore koji nemaju veze s striktnim pitanjem ‘Tko je kada nešto izumio?’.
Ako znate da će pitanja biti esejskog tipa, onda se možda i izvučete bez tih podataka. No ako profesori postavljaju pitanja koja zahtjevaju odgovor u jednoj rečenici, ne smijete izbjegavajti naporno bubanje i ponavljanje ključnih datuma i imena.
Oslanjati se samo na šalabahtere
Čak su i najveći štreberi priznali da koriste šalabahtere, ali samo kao podsjetnike. Ne smijete se oslanjati samo na prepisivanje, jer uvijek postoji šansa da će vas uhvatiti u varanju, a i to da nećete biti u prilici uopće upotrijebiti šalabahter.
Ako ste nešto polovično naučili i niste potpuno sigurni u svoje znanje, onda vam ispisani papirići, klupe ili mobiteli mogu služiti kako sigurnost ili podsjetnik, no ako nemate blage veze s gradivom i još ste posudili tuđe šalabahtere, vrlo je mala šansa da ćete uspjeti u prepisivanju.
Vjerovati kako će se ponoviti ista pitanja
Neki profesori duži period prakticiraju to da na svakom roku ili testu ponavljaju istih 50-ak pitanja pa mnogi studenti i učenici samo njih i nauče. To vam nije najbolji način učenja, jer nikad ne znate kad će im pasti na pamet da je idealno vrijeme za novi popis pitanja.
Bolje vam je proći skraćenu skriptu za koju ste čuli kako je kvalitetno napravljena, nego se ograničiti samo na pitanja. Na taj ćete način potrošiti jednak period na učenje, još će vam biti jasnije i lakše prelaziti skriptu kad imate cijeli kontekst koji možete povezivati, nego napamet učiti odgovore na određena pitanja.
