Pretraga

Nula od sto posto iz hrvatskog: Zbog ovoga maturanti bolje rješavaju ispite stranih od materinjeg jezika

A- A+

Detaljni rezultati ljetnog roka državne mature koje

je objavio Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje u

opsežnom dokumentu na 235 stranica pokazali su kako

niti jedan učenik ove godine nije uspio riješiti

ispit iz materinjeg, hrvatskog jezika, sa

stopostotnom točnošću. Prošle godine u tome je uspjela samo jedna maturantica, no ove godine nitko se nije tako

proslavio. Štoviše, prosječna ocjena iz engleskog

jezika bolja je od prosječne ocjene iz hrvatskog.

www.srednja.hr

Prije dva dana su stigli konačni rezultati ljetnog

roka državne mature, koji su pokazali za nijansu

bolje rezultate hrvatskih maturanata nego prošle

godine, no i činjenicu kako je prosječna ocjena

‘dobar’ domet hrvatskih maturanata. Od sva tri

obavezna ispita, učenici su najbolje riješili onaj iz

engleskog jezika. Neslužbeno su maturanti na tom

ispitu dobili prosjek 3,6, najslabija je matematika s

prosječnom ocjenom 2,9, dok je prosječna ocjena iz

hrvatskog jezika tek 3,2.

Izdvojeni članak

Detaljni rezultati državne mature: Hrvatski nitko nije riješio 100 posto, najviše jedinica iz matematike

Nijedan ispit iz hrvatskog nije riješen sto posto

Podaci iz tablica koje je objavio NCVVO pokazuju kako

je četvero maturanata sto posto riješilo test iz

matematike i fizike, dok je jedan riješio matematiku

na višoj i engleski na osnovnoj razini. Najviše

stopostotno riješenih ispita je iz matematike na

višoj razini – takvih je čak 54. Pet maturanata

riješilo je ispit iz fizike apsolutno točno, dok je

bilo pet takvih pristupnika na ispitu iz psihologije.

Na ispitu iz hrvatskog, ipak, nitko se nije tako

proslavio.

Ispite tog predmeta proteklih godina je redovito pratila

‘gungula’ oko dvosmislenih pitanja, pa su tako 2012.

mnogi ostali istraumatizirani pitanjima o tome koliko

se ljudi nalazilo na brodu koji je išao na Hvar u

djelu ‘Ribanje i ribarsko prigovaranje’, koje je boje

Juditin rubinov prsten na ruci ili zašto se Edip

zaputio kod proroka. I ispit iz 2013. godine također

je obilježen nedoumicama, ali i greškom pri

dijeljenju eseja.

Naime, nakon ispita stotine maturanata raspravljale

su o tome koji je točno uzrok smrti lika iz ‘Povratka

Filipa Latinovicza’, Mice Tribarčeve, tko je zapravo

‘Šepavi’ i slično. Anketa koju smo proveli nad gotovo

tisuću maturanata pokazala je da je njih više od pola

taj ispit proglasilo teškim. Tome unatoč, nakon

prošlogodišnje mature isplivala je maturantica koja je ovaj vrlo važan ispit riješila sa stopostotnom

točnošću. Bivša učenica V. gimnazije u Splitu Andrea

Jović jedina je kandidatkinja koja je riješila bez

greške ispit na višoj razini iz hrvatskog jezika od

uvođenja državne mature.

Izdvojeni članak

Državna mature iz perspektive 24-godišnjaka: Prijašnji prijemni ispiti su bili lakši

Nije bilo dvosmislenih pitanja i problema

Ove godine, začudo, nije bilo nikakvih skandala nakon

napisanog testa iz hrvatskog jezika. NCVVO je pogodio

s esejem, stoga s tim dijelom ispita maturanti nisu

imali pretjeranih problema, što su nam i sami

potvrdili. Na teme se nisu žalili i sami su bili

zadovoljni kako su napisali eseje s temom ‘Kratki

izlet’ na višoj te ‘Nora’ na nižoj razini.

Ni drugi dio ispita nije zadao previše problema, ako

je suditi prema izjavama maturanata koje smo dobili

netom nakon pisanja istog. Većina onih s kojima smo

razgovarali ispit nisu opisali preteškim, a jedino im

je problematično bilo prepoznavanje pjesama i likova

u djelima. Upravo iz tog razloga čudi činjenica da

apsolutno niti jedan od otprilike 39 tisuća

maturanata koji su pisali ovaj obavezni ispit nije

isti riješio sa stopostotnim učinkom. Također nimalo optimizma ne

donosi podatak koji pokazuje kako su engleski jezik u

prosjeku budući hrvatski akademski građani riješili

bolje nego materinji.

Jesu li ih naučili logički razmišljati?

Jesu li krivi sami jer se nisu dovoljno pripremili

ili se zapravo radi o načinu na koji im se prenosi

znanje?

Činjenica da čim se pojavi dvosmisleno pitanje kod

kojeg treba samo logički promišljati nastaje panika

kod većine učenika ukazuje na problem prenošenja

znanja u hrvatskim školama. Pokazao je to i primjer

ispita iz matematike gdje su se lomila koplja oko

spornog zadatka s brojem plesačica.

Izdvojeni članak

Jokić: Državna matura nije prepreka strukovnjacima, većina njih upisuje fakultete nakon srednje škole

Engleski jezik su riješili bolje od hrvatskog

Zbog čega su maturanti engleski riješili bolje od

hrvatskog jezika? Odgovor na to pitanje lako se može

proniknuti ako se usporedi ispit iz engleskog u kojem

je potrebno odgovoriti na jednostavna pitanja vezana

uz tekst i slušni dio kojeg dobivaju kandidati. U

ovom ispitu nema dvosmislenih pitanja niti zadataka u

kojima se treba logički promišljati kako bi se došlo

do rezultata.

Međutim, u ispitima u kojima se tu i tamo traži

‘razmišljanje izvan kutije’ dolazi do problema. Je li

razlog zastarjela metoda poučavanja, sistem u kojem

postoji raspored koji se mora striktno slijediti kako

bi se obradila sva silna literatura do kraja školske

godine, u to ne bismo ulazili. Iz onoga što smo sami

prošli, ali i onoga što nam kažu učenici koji se još

uvijek nalaze u školskim klupama, jasno je da detalji

na kojima inzistiraju neki nastavnici kako bi se

uvjerili da je učenik zaista pročitao djelo na kraju

istima ne pomažu da što bolje riješe ispit zrelosti.

Hrvatski učenici naviknuti su na ‘bubanje’ podataka i dugačku listu djela

Izdvojeni članak

Evo koliko su gimnazijalci, a koliko strukovnjaci uspješni na državnoj maturi

Česta je praksa da se od njih traži da znaju što je i

koje boje točno nosio određeni lik na određenom

mjestu u djelu, dok se manje pažnje posvećuje

zaključivanju i razmišljanju o onome što se čita.

Hrvatski učenici naviknuti su na ‘bubanje’ podataka,

zbog kojih pati logičko razmišljanje.

Kako bi uspješno napisali esej na državnoj maturi ove

su godine maturanti za višu razinu trebali pročitati

i analizirati ukupno 15 djela, dok su oni na B razini

to morali za njih deset. Gdje su još ulomci tekstova,

pjesama i ostalog što se obrađuje van popisa lektire,

a potrebno je znati kako bi se prošao ispit iz

hrvatskog jezika.

Sve to pokazuje dublje probleme hrvatskog obrazovnog

sustava na srednjoškolskoj razini, a to je da su

zahtjevi na ispitima državne mature drugačiji od onog

što se od učenika godinama sustavno traži.