Panika u susjedstvu: Dvije trećine talijanskih studenata nepismeno
Na društvenim mrežama u Hrvatskoj su toliko učestali oglasi u kojima pojedini student traži da mu za određeni iznos netko napiše seminarski, esej ili diplomski, da su mnogi prestali na njih obraćati pozornost. No, mi na portalu srednja.hr radimo na osudi takvog ponašanja te kad god uočimo takve postove, upozorimo javnost na njih. Između ostalog u svrhu toga da uputimo ljude na to da će danas-sutra neki od tih studenata krojiti politiku, voditi domove zdravlja ili izrađivati projekte za složene građevinske objekte.
Osim što je u takvim situacijama očigledno nepoštenje, jer tuđi rad predajete u svoje ime, ono ima i niz drugih posljedica. Među njima je i eskiviranje od pisanja stručnih radova, kroz koje se osim sazrijevanja u struci, odvija i opismenjavanje.
Ni susjedima ne cvjetaju ruže
Nedavno smo popratili rezultate PISA testiranja, koja su pokazala da su što se tiče čitalačke pismenosti, hrvatski srednjoškolci 31., od 72 zemlje iz kojih su učenici bili testirani. Uvijek treba stremiti boljemu pa je bilo dosta negodovanja na takve rezultate, premda su oni vidljivo bolji u odnosu na prethodno PISA istraživanje.
Točnije iz čitalačke su pismenosti hrvatski učenici pokazali najviše znanja od tri ispitivana područja.
No, da nepismenost nije isključivo problem novih demokracija, svjedoči primjer susjedne Italije, koja je kolijevka kulture i najstarijeg sveučilišta u Europi.
Oko 600 talijanskih sveučilišnih profesora, predvođenih članovima Akademije mekinja, dakle vrhovne institucije koja se dulje od četiri stoljeća skrbi o talijanskom jeziku te nekoliko rektora, potpisalo je pismo Vadi, zahtijevajući hitnu reakciju, izvještava Jutarnji list.
A gdje je uopće problem?
Oni naime smatraju da sveučilišni studenti (više) ne znaju pisati na materinjem jeziku. Dvije trećine studenata preddiplomskih studija su polupismeni, smatraju potpisnici pisma upućenog vlastima.
Problem nije nov, a uzroci i posljedice su slične i u drugim zemljama
Prevelika uporaba engleskih kratica, prelazak s tekstualnog, na slikovno komuniciranje te žargonski jezik u internetskom komuniciranju dovode do toga da studenti više nisu u stanju napisati korektan tekst.
Kako dalje navodi Jutarnji list, nije više u pitanju ‘samo’ ispuštanje članova, pogrešna ili nikakva uporaba konjuktiva, greške u slaganju vremena, nego i pravopisne pogreške koje utječu na smisao.
Obzirom da je time ugrožena sama konstrukcija jezika, što može uvjetovati njegovo urušavanje, Academica della Crusca (Akademije mekinja), koja se brine o talijanskom jeziku od 1583. godine, morala je reagirati.
Jedno od rješenja je i obvezni tečaj talijanskoga
Premda bi bilo poželjno mnoga znanja donijeti na studij, obzirom da do tada učenik već prođe 12 godina školovanja, ne bi smio biti bauk i na fakultetu ponavljati (ili iznova učiti) gradivo bez kojeg je nemoguće krenuti u daljnju nadogradnju.
Upravo zbog toga je primjerice FER uveo mostni kolegij elementarne matematike. Kako profesori na tom fakultetu nisu bili zadovoljni matematičkim predznanjem velikog broja brucoša, omogućili su im da upišu izborni kolegij, na kojem će popuniti praznine u znanju.
Na sličnom tragu, na talijanskim su sveučilištima, počeli uvoditi tečajeve talijanske pismenosti, kako bi studenti nadoknadili propušteno u tijeku prethodnog obrazovanja. Štoviše, gdjegdje su ti tečajevi i obvezni.
Stoga profesori, koji su se obratili vladi smatraju kako je problem detektiran, ali da se ne pokazuje dovoljno političke volje, za njegovo rješavanje.
– Potrebna nam je škola uistinu zahtjevna pri kontroliranju onoga što je naučeno, a ne samo efikasnija u didaktici, inače neće biti dovoljni ni trud nastavnika, ni usvajanje novih metodologija, precizno se između ostaloga ističe u pismu zabrinutih talijanskih profesora.
