Pravobraniteljica za djecu: Zabrinjava namjera profesora da povrijede učenike putem društvenih mreža
Novinske stupce već danima puni incident i posljedice incidenta u Tehničkoj školi Čakovec. Fizički obračun nastavnika s učenicima koji su ga gađali kredom prosvjetnu je javnost digao na noge i u subotu se organizira prosvjed kojemu je cilj upozoriti na stanje sigurnosti u školama. O incidentu u Čakovcu i događajima koji su uslijedili porazgovarali smo s pravobraniteljicom za djecu. Pojasnila je kako su za rješavanje problema nasilja u školi odgovorni odrasli. Osvrnula se i na omalovažavajuće komentare na pismo učenice upućene #ijasamfranjo prosvjednicima, dio kojih stiže i od samih nastavnika i profesora.
Helenca Pirnat Dragičević; foto: press, http://dijete.hr
Prije desetak dana šokantan naslov pojavio se u gotovo svim velikim medijima u državi – profesor je udario učenika. Kao i sve druge i ova je medalja imala svoju drugu stranu. Nekoliko sati kasnije otkriveno je kako je povod fizičkog obračuna u Tehničkoj školi Čakovec bilo gađanje profesora kredom. I bila je to tek posljednja u nizu epizoda devijantnog ponašanja učenika koji su u incidentu sudjelovali, barem tako tvrdi njihov profesor. Profesoru je nakon incidenta izrečena opomena pred otkaz. Učenika koji ga je gađao kredom majka je ispisala iz škole, a ostali su dobili opomenu pred isključenje.
Incident u Čakovcu rezultirao je pokretanjem internetske kampanje u kojoj su se nastavnici senzibilizirali s čakovečkim profesorom koji je sudjelovao u incidentu. Pod oznakom #ijasamfranjo na papiriće su ispisivali svoja stravična iskustva nasilja koje su pretrpjeli od strane učenika i njihovih roditelja. S ciljem upozoravanja na stanje sigurnosti u hrvatskim školama u subotu se organizira i prosvjed ‘Za sigurnu školu’. Organizatori će na njemu iznijeti i konkretne prijedloge kako poboljšati sigurnost u školama.
Odrasli su odgovorni za rješavanje problema nasilja u školi
O slučaju u Tehničkoj školi Čakovec i razvoju situacije nakon njega, porazgovarali smo s pravobraniteljicom za djecu, Helencom Pirnat Dragičević. Inače ne komentira konkretne slučajeve nego problem i pojavu koje oni prezentiraju. No, ovu je situaciju i reakcije u javnosti imala potrebu komentirati te je u svome priopćenju javnosti istaknula da isključiva usmjerenost na sukob i traženje ‘krivca’ u slučaju iz Čakovca nanose štetu i djeci i nastavnicima. Time se, smatra, produbljuje međusobno nerazumijevanje, a istovremeno se gubi iz fokusa stvarni složeni problem.
– Ponovit ću da nema opravdanja za nasilje i da se – kada se nasilje dogodi u školi, neovisno o tome je li ga počinilo dijete ili odrasla osoba – ono mora odgovarajuće sankcionirati. Pritom su različite uloge odraslih i djece te je jasno da je odgovornost za rješavanje problema nasilja u školi – na odraslima. Nesankcioniranjem nasilja počinitelju šaljemo poruku da je nasilje prihvatljivo i da se i dalje može nasilno ponašati, ujedno se ‘ohrabruje’ ostalu djecu da se i ona nasilno ponašaju, kaže Pirnat Dragičević.
Napominje, odgovornost škole mora uključivati i svijest o tome da samo sankcioniranje nasilja neće riješiti uzrok problema ako se s počiniteljem dodatno ne radi.
– Odgovornost škole je i zaštititi učenike od vršnjačkoga nasilja, pružiti podršku djeci koja su pretrpjela nasilje, raditi s ostalom djecom koja su svjedočila nasilju. Škola i inače mora kontinuirano raditi na prevenciji svakog nasilja među djecom i nad djecom. Također je važno reagirati na vrijeme na sve neprihvatljive oblike ponašanja, kako ne bi prerasli u nasilje, upozorava pravobraniteljica za djecu.
‘Pogrešna je percepcija da su djeca prijetnja sigurnosti učitelja, a da nema instrumenata za obuzdavanje nasilja’
Već smo spomenuli kako je rezultat incidenta u Čakovcu internetska kampanja #ijasamfranjo, u kojoj nastavnici iznose svoja iskustva s nasilnim roditeljima i učenicima. Kampanja je i povod prosvjeda ‘Za sigurnu školu’.
– Prateći druge slične slučajeve uočili smo da ponekad u školama postoji sklonost negativnom ‘solidariziranju’ među odraslima kad je riječ o sumnji na nasilje nastavnika nad učenikom, no ovo što se sada događa uključuje širi krug ljudi i interesa i povezano je s brojnim drugim dugotrajnim problemima u našem školstvu i u društvu općenito. Svi mi želimo sigurnu školu, ali u ovom trenutku, i zbog senzacionalističkog pristupa problematici nasilja u školi, postoji realna opasnost da se u društvu nametne pogrešna percepcija da su djeca i mladi prijetnja sigurnosti učitelja (ili građana), a da društvo nema instrumenata ni mogućnosti sankcionirati ni obuzdati nasilno ponašanje djece – navodno zato što se svi pozivaju na ‘dječja prava’. Ponovit ću da i djeca počinitelji nasilja imaju pravo na zaštitu svojih ljudskih prava, ali to ne isključuje njihovu odgovornost za ono što čine. Dječja prava, dakle, uključuju i obvezu odraslih da usmjeravaju i korigiraju njihovo ponašanje, kaže Pirnat Dragičević.
Odrasli su, tvrdi dužni intervenirati ako se djeca ne ponašaju odgovorno i to tako da ih usmjeravajućim i nenasilnim discipliniranjem uče odgovornom i prosocijalnom ponašanju.
– Svako ponovljeno nasilje djece ili nasilje nad djecom pokazatelj je da su odrasli na neki način zakazali u svojoj odgojnoj, zaštitnoj i usmjeravajućoj funkciji – i kao pojedinci, ali i na institucionalnoj i na društvenoj razini. Ne kažem to da bih nekoga prozivala, već da bih upozorila da ozbiljne probleme koje imamo u školi ne možemo rješavati tako što ćemo proglasiti djecu ‘nemogućom’ i ‘neodgojenom’ i boriti se jedino za strože kažnjavanje, smatra dječja pravobraniteljica.
Hrabar istup učenice
Rijetke su situacije u kojima učenici sudjeluju u raspravi oko gorućih tema. No, učenica prvog razreda Turističke gimnazije u Vinkovcima Ana Novosel, odlučila je svojim pismom pružiti jedan novi pogled na temu nasilja u školama. U svome je pismu istaknula brojne primjere zlostavljačkog, neprikladnog te nepedagoškog ponašanja pojedinih profesora, a nastavnicima postavila mnoštvo neugodnih pitanja. Za odgovore nije trebalo dugo čekati. Putem društvenih mreža većina se osvrnula na onaj dio Anina pisma u kojemu pokušava pojasniti nefunkcionalnost obrazovnog sustava i tvrdnju kako su današnji učenici preopterećeni. Uvrede na račun lijenosti stizale su mahom i od samih nastavnika.
– Nažalost, kultura komuniciranja putem društvenih medija i inače je na niskoj razini. Ono što posebno zabrinjava je kad se odrasla osoba svjesno i namjerno obraća djetetu s namjerom da ga povrijedi, a dodatno obeshrabruje kada znamo da to čini učitelj, profesor, osoba koja se profesionalno bavi odgojem i obrazovanjem. S druge strane, odrasli često ni nisu svjesni koliko njihov ‘pokroviteljski’ ton djeci može zvučati uvredljivo i omalovažavajuće, smatra pravobraniteljica za djecu.
Napomenimo ovom prilikom kako je službeni odgovor organizatora prosvjeda učenici bio potpuno drugačijeg tona od velikog broja negativnih komentara javnosti. Organizatori su Ani čestitali na hrabrosti i pozvali ju da s njima u subotu digne glas za sigurnu školu. I pravobraniteljica za djecu smatra kako je istup učenice bio vrlo hrabar, a njena želja za javnim istupom prirodna.
– Očekivali smo da će biti i više takvih istupa. Vrlo je važno da odrasli čuju što djeca imaju reći o odnosima na relaciji nastavnik – učitelj koji su opterećeni brojnim problemima. Priželjkujemo da i u školi bude više takvoga dijaloga – ali obavezno uz puno uzajamno poštovanje, nastojanje da se čuju, razumiju i uvaže argumenti svih sudionika i – svakako bez napadanja i vrijeđanja, kaže Pirnat Dragičević.
Ured pravobraniteljice nedavno je završio istraživanje ‘Participacija djece u sustavu odgoja i obrazovanja’. Cilj istraživanja bio je doznati koliko djeca imaju prilike slobodno izraziti mišljenje i sudjelovati u donošenju odluka u školi.
– Čini mi se da je, i u kontekstu ovog našeg razgovora, zanimljivo da su učenici u istraživanju isticali kako bi ih na veće sudjelovanje u školi potaknuli bolji odnosi s odraslima u školi. Gotovo sva djeca ističu da u odnosima s nastavnicima žele više uvažavanja, ravnopravnosti i pravednosti, kaže pravobraniteljica.
U prošloj godini 18 prijava za nasilje odraslih nad djecom u školama
Kada je riječ o statistici nasilja u odgojno-obrazovnim ustanovama, u 2017. Ured pravobraniteljice zaprimio je ukupno 21 prijavu za nasilno ponašanje odraslih nad djecom. Od ukupnog broja, tri se prijave odnose na dječji vrtić, a 18 na osnovnu i srednju školu. Prijave najčešće upućuju roditelji ili same institucije kad smatraju da nadležne nisu reagirale na odgovarajući način.
– Pritužbe se odnose na ponašanje djelatnika, ali i roditelja druge djece te osoba koje se kreću u blizini ustanove. Dio prijava ukazuje na neprimjerenu verbalnu komunikaciju pojedinih učitelja i nastavnika s djecom koja ponekad poprimi i oblike psihičkog (vrijeđanje, omalovažavanje) pa i fizičkog nasilja. Neke prijave za neprofesionalno i neetično postupanje odraslih u školi dobivamo i od samih djelatnika škole, ogorčenih pasivnošću ravnatelja koji su dužni zaštititi djecu od svih oblika neprimjerenog ponašanja. Nerijetko nas sama djeca upozoravaju da, unatoč prijavama, ovakvo ponašanje učitelja i nastavnika traje i nekoliko godina, a da nisu poduzete mjere da se to prekine, kaže Pirnat Dragičević.
Manji broj prijava koje Ured pravobraniteljice zaprima, odnosi se na fizičko nasilje djelatnika škole nad djecom. Kod njih je najčešće riječ o pljuskanju i guranju, ili neprimjerenom seksualnom ponašanju.
– No, valja reći i da su se nakon provedenih nadzora ili istrage policije, neke prijave pokazale neutemeljenima. Nažalost, kod utemeljenih prijava događalo se da pravosudni postupak dugo traje, a da nastavnik koji se nasilno ponašao za to vrijeme i dalje radi s djecom, umjesto da bude suspendiran. Prijave koje stižu u Ured pravobraniteljice za djecu pokazuju da je nasilje u školama prisutno na svim razinama, da se nasilno ponašaju učenici, ali i pojedini nastavnici koji se nerijetko djeci obraćaju uz vrijeđanje, omalovažavanje i nepoštovanje. Te prijave i učenika i djelatnika uznemirujuće su – uzme li se u obzir to da se pritužbe pravobranitelju podnose onda kad u samoj školi ili drugim institucijama nije bilo odgovarajuće reakcije na kršenje ljudskih prava – bilo djece bilo odraslih. Iz toga zaključujemo da sustav općenito ne pruža dovoljnu podršku zaštiti prava – i djece i odraslih, zaključuje pravobraniteljica Pirnat Dragičević.
Prethodno objavljeni tekstovi na ovu temu:
Učenica I. srednje otvorenim pismom oštro odgovorila #ijasamfranjo prosvjednicima
Organizatori prosvjeda odgovorili učenici Ani: ‘Kapa dolje na hrabrosti i dođi na prosvjed’
Poznato kakvu kaznu dobiva čakovečki profesor koji se fizički obračunao s učenicima
Odluka je pala: Nastavnici prosvjeduju zbog nasilja u hrvatskim školama
