Python je najpopularniji programski jezik u hrvatskim srednjim školama
Programski jezici koriste se za pisanje računalnih programa. Omogućuju nam ‘komuniciranje’ s elektroničkim uređajima i pisanje uputa za obradu podataka. Ova naizgled jednostavna vještina danas je među najcjenjenijima, a vrhunski programeri izuzetno su traženi na tržištu rada diljem svijeta. Zbog velikih plaća i kvalitetnih poslovnih uvjeta jaka je i konkurencija pa programeri osim jezika moraju znati i razmišljati na svojstven način kako bi mogli u što kraćem vremenu pronaći što kreativnije i kvalitetnije rješenje problema. U hrvatskim srednjim školama ni informatika nije na razini potreba 21. stoljeća, a rijetki su pozitivni primjeri obrazovnih institucija u kojima se kvalitetno i sustavno radi s Pythonom, jezikom C++, HTML 5 ili pak C#.
foto: webpages.charter.net
Na državnim natjecanjima iz informatike redovito dominira zagrebačka XV. gimnazija. I na ovogodišnjem Infokupu ostvarili su značajne rezultate u svim razredima i kategorijama tog školskog natjecanja, a ‘sjajne uspjehe’ postižu i na međunarodnim natjecanjima pa su i ove godine bili među najboljima na ACSL natjecanju, koje se održava u SAD-u.
Zagrebački MIOC najbolji zbog sustavnog rada s motiviranim i talentiranim učenicima
– U XV. gimnaziji programiranje se počinje učiti krajem prvog razreda kada se učenike upoznaje s pojmovima algoritma, varijable i osnovama logičkog razmišljanja. To se radi kroz dijagrame toka i pseudojezik. U drugom razredu počinje intenzivno učenje logičkog razmišljanja, upoznavanja s osnovnim algoritmima, osmišljavanje rješenja za zadane problemske zadatke. Trenutno se poučava programski jezik Python. Naglasak nije na samom jeziku, već na idejama, algoritmima i smišljanju novih rješenja, objasnio nam je profesor informatike zagrebačkog MIOC-a Nikola Dmitrović te dodao kako se na pripremama za natjecanja uči i C++.
U trećem razredu se nastavlja sa složenijim strukturama poput stringa i matrica, a posebno se posvećuje pažnja izradi projektnog zadatka. U četvrtom razredu uvodi se ideja objektno orijentiranog programiranja i razne strukture podataka (red, stog, stabla, grafovi).
Profesor Dmitrović ističe kako se ovaj nastavni program provodi u svim matematičkim gimnazijama, dok ostale vrste gimnazija nemaju prostora za toliko detaljno učenje pa se na satovima informatike uče samo osnove programiranja.
Međutim, u odnosu na ostale, MIOC-u prednost pri pripremi za natjecanja iz informatike i programiranja osigurava baza učenika koji su vrhunski talenti u matematici, informatici i općenito prirodoslovnim znanostima, kao što je maturant Domagoj Bradač, koji će ove godine dobiti čak osam Oskara znanja. Profesor Dmitrović smatra kako su talent, organizirani rad, unutrašnja motivacija učenika i podrška škole dobitna kombinacija.
Varaždinci dominantni među učenicima trećih razreda
– U našoj se školi uči više programskih jezika, kao što su Python, C, C++, Java, JavaScript, a to ovisi o smjeru koji učenici pohađaju, te o tome da li pohađaju dodatnu nastavu na kojoj se pripremaju za sudjelovanje na natjecanjima iz programiranja. Na dodatnoj nastavi iz programiranja radimo programski jezik C++ iz razloga što se taj programski jezik još uvijek većinom koristi na natjecanjima, te zbog svojih specifičnih karakteristika, kaže profesor Bojan Banić iz Prve gimnazije Varaždin, čiji su nastavnici zaslužni za ‘legaliziranje izborne informatike u višim razredima općih gimnazija’.
Na državnom natjecanju iz informatike Infokup srednjoškolci iz Varaždina ove su godine u kategoriji algoritmi jedini s trona uspjeli izgurati zagrebačke Miočane. Dok su đaci XV. gimnazije Zagreb bili dominantni u prvom, drugom i četvrtom razredu, Varaždinci Josip Kelava i Marin Kišić osvojili su prvo i drugo mjesto među učenicima trećeg razreda.
– S obzirom na prošlu godinu nije se baš puno toga promijenilo. Možda sam ove godine malo više radio, u pripremama su mi pomogli bivši natjecatelji, pogotovo Ivan Paljak koji je također završio Prvu gimnaziju Varaždin, ali na državnom natjecanju osim znanja i sreća igra dosta veliku ulogu pa se tako nekima pogodi zadatak, a nekima taj isti zadatak baš i ne paše, objasnio nam je srednjoškolac Marin Kišić zašto je ove godine uspio osvojiti drugo mjesto na državnom iz algoritama.
Varaždinski učenici osim dodatne nastave mogu pohađati i radionicu ‘Primjena naprednih algoritama u rješavanju programskih zadataka’ u sklopu Centra izvrsnosti iz informatike, kojem je uz potporu županije Prva gimnazija Varaždin domaćin.
Učenici splitskog MIOC-a kroz nastavu izradili program za igranje trešete
Kvalitetno znanje iz informatike i programiranja imaju priliku steći i učenici III. gimnazije Split. Iako je nastao 1979. godine, Splićani već u prvom i drugom razredu uče C++, kao podlogu za sve ostale programske jezike, s tim da neki profesori polako prelaze na modernu alternativu Python.
U trećem razredu kreću s C#, u kojem uče orijentirano programiranje te izrađuju jednostavne desktop aplikacije u kombinaciji s datotekama. Svatko mora sudjelovati u projektnom zadatku, pri čemu kreira konkretnu aplikaciju koja rješava određeni problem. Tako su učenici, između ostalog, izradili program za igranje popularne trešete ili pak dnevnik kontrole za osobe s dijabetesom.
U četvrtom razredu projektne zadatke oplemenjuju s bazama podataka koje izrađuju u MS SQL serveru, dok HTML 5 i CSS 3 uče za web dizajn. Osim toga, desktop aplikaciju koju su napravili u trećem razredu učenici pretvaraju u web aplikaciju koja radi na svim platformama, a pri tome koriste ASP.NET ili PHP programski jezik.
– Cilj nam je osposobiti učenike da budu u stanju izraditi omanju programsku aplikaciju koja rješava konkretan problem. Pri tome se aplikacija mora pokretati na različitim platformama. Učenici koji svladaju navedena zvanja steknu izvrsnu bazu na kojoj se mogu nastaviti sami dalje samostalno usavršavati. Često otvaraju vlastite firme ili se zaposle u nekoj softverskoj firmi visokog ranga, objasnio nam je profesor Ante Bartulović iz splitskog MIOC-a, čija je ekipa na Infokupu osvojila prvo mjesto u kategoriji ‘Razvoj softvera i poduzetništva’ sa softverskom platformom Emergy.
