Pretraga

S Filozofskog oštre kritike na kurikulum povijesti: Vraća nas u 20., čak i u 19. stoljeće!

A- A+
21. veljače 2019.
Zbornica
A- A+

Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu danas je organizirao okrugli stol o prijedlogu kurikuluma povijesti koji se do sutra nalazi u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Povjesničari, od kojih su mnogi radili na verziji kurikuluma koja je odbačena, istaknuli su brojne zamjerke prijedlogu iz javnog savjetovanja; od terminoloških i faktografskih grešaka, nekoherentnosti ishoda učenja, relativizacije Holokausta, do prenormiranosti kurikuluma. Kako tvrde, sve nas to u nastavi povijesti vraća u 20., a ponegdje i u 19. stoljeće.

Okrugli stol o kurikulumu povijesti danas na Filozofskom fakultetu u Zagrebu | Foto: srednja.hr

Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu danas je, nakon svojeg opširnog očitovanja na prijedlog kurikuluma povijesti, održao i okrugli stol na tu temu. I danas su, kao i u svojem očitovanju, ponovili kako je kurikulum u ovom obliku neodrživ te zatražili njegovo povlačenje.

– Hvala Odsjeku za povijest na ovom angažmanu u korist obrazovanju u ovoj zemlji. Mislim da ovakav skup može pomoći svima da imamo bolju budućnost obrazovanja i bolju budućnost naše djece, rekla je na početku skupa dekanica Filozofskog Vesna Vlahović Štetić, nakon čega je pročelnik Odsjeka za povijest Mario Strecha naveo glavne zamjerke Odsjeka na prijedlog kurikuluma.

Prenormirani kurikulum za 20. stoljeće

Istaknuo je kako kurikulum u ovom obliku ne uzima u obzir metodološka, teorijska polazišta, kako sadrži terminološke i faktografske greške, da ishodi učenja nisu koherentni, a tu je i problem prenormiranosti kurikuluma.
Izdvojeni članak

Filozofski fakultet traži povlačenje kurikuluma povijesti!

– Zbog te je prenormiranosti ovaj prijedlog kurikuluma za 20. stoljeće, ponegdje i za 19. stoljeće, a nikako za 21. stoljeće, istaknuo je Strecha.

Valerija Turk Presečki, članica stručne radne skupine za povijest još iz doba rada na Cjelovitoj kurikularnoj reformi, sudjelovala je i u radu skupine koja je izradila spornu inačicu kurikuluma. Kako je rekla, jedina je dala izdvojeno mišljenje na kurikulum ERS-u Radovana Fuchsa, no da ono do danas nije poznato javnosti.

– Nasuprot ovom prijedlogu, moguć je istraživački pristup u nastavi povijesti, važnije je razumijevanje povijesti od čistog upamćivanja činjenica, važnije je smisleno i dubinsko učenje povijesti od učenja napamet. Nužno je imati na umu da su koncept interpretacije i koncept istraživanja u nastavi povijesti u europskim kurikulumima standard, naglasila je Turk Presečki.

Nužno je da učenici postavljaju pitanja i stvaraju zaključke

Pojasnila je i kako se takvim pristupom nastavi povijesti ne relativizira pitanje činjeničnog znanja, već da je u povijesti nužno analizirati i obrađivati informacije.

– Učenik u nastavi nije povjesničar, no nužno je da stvara zaključke i postavlja pitanja. Učenicima (i nastavnicima) je nužno osigurati manji broj tema u kurikulumu, kako se ne bi površinski zadržavali na gradivu što je danas slučaj, nužno im je osigurati vrijeme za takvo učenje i poučavanje i prostor da učenici promišljaju i razmišljaju o povijesti, naglasila je.

Izdvojeni članak

Nastavnici u strahu: Ne žele komentirati kurikulum Povijesti da se ne zamjere osobi koja odlučuje o njihovoj sudbini

Još jedna članica prethodne stručne skupine za povijest, Martina Glučina, radi i u mentorskoj skupini u sklopu eksperimentalnog programa ‘Škola za život’. Upozorila je kako se ‘Škola za život’ provodi na temelju kurikuluma iz 2018. na kojem je radila stara stručna skupina te da se kurikulum sada mijenja usred školske godine što unosi zbunjenost.

– Kako će se sada nastavnici dalje educirati za eksperiment? Jer, radi se o dva u potpunosti konceptualno različita dokumenta. Stari dokument temeljio se na vještinama, novi se temelji na sadržajima. kazala je Glučina i dodala kako su nastavnici povijesti iskazali zabrinutost što učenici ne vide smisao učenja povijesti i primjenu povijesti u životu. Dodala je i kako su nastavnici uključeni u ‘Školu za život’ istaknuli kako kurikulum potiče kritičko mišljenje te da je većina komentara pozitivna s obzirom na to da većina nastavnika vidi pomake u svome radu.

Blažević: ‘Kurikulum implicitno otvara vrata ideologizaciji nastave povijesti’

Inga Vilogorac s Odsjeka za povijest FF-a referirala se na staru povijest koja se predaje u 5. razredu osnovne škole i u 1. razredu srednje škole. Navela je kako, primjerice, u novom kurikulumu nije uzeto u obzir da su rimske provincije postojale na tri kontinenta, već su u obzir uzete samo europske. Osim toga, tvrdi kako se koristi zastarjela terminologija, kolokvijalni termini te neprecizni i neujednačeni sadržaji.

Profesorica Zrinka Blažević istaknula j ekako su temelj kurikuluma trebale biti historiografska i obrazovna znanost te da je u očitovanju Odsjeka za povijest upravo s obzirom na to uočen cijeli niz nedostataka.

– Prijedlog kurikuluma ne prepoznaje razliku između povijesnih činjenica i njihove interpretacije, a sadrži i opasni koncept ‘povijesne priče’ koja smješta povijest u retoričku i ideološku sferu i implicitno otvara vrata ideologizaciji nastave povijesti, istaknula je Blažević i dodala kako je rani novi vijek u prijedlogu kurikuluma podzastupljen ‘vjerojatno i zbog neznanja osoba koje su ga pisale’. Tvrdi kako cilj Odsjeka za povijesti i njihova očitovanja nije ideološka diskvalifikacija kurikuluma, već stručni dijalog o kurikulumu, temeljen na suvremenoj historiografiji.

Je li povijest učiteljica života?

I njezin kolega s Odsjeka, Damir Agičić, osvrnuo se na prijedlog kurikuluma kojemu je pronašao brojne zamjerke.
Izdvojeni članak

Nastavlja se agonija kurikuluma povijesti: Ministrica ga opet poslala u javnu raspravu

– Je li povijest učiteljica života? Nije za članove stručne skupine koja je izradila ovaj prijedlog, s obzirom na to da se u svom prijedlogu uopće nisu osvrtali na sve ono što je od 2000.-ih rađeno na nastavi povijesti. Uopće nisu vodili računa o tome kako se dosad mijenjala nastava povijesti, naglasio je Agičić i rekao da se ovim prijedlogom kurikuluma vraćamo unatrag, gotovo na početak 90-ih godina prošloga stoljeća.

Osim toga, Agičić je problematizirao i odnos politike i povijesti.

– U krizi smo ako politika mijenja temeljne stavove o politici povijesti kako se mijenjanju stranke na vlasti. Trebaju li se onda na izborima nuditi i politike povijesti?, zapitao se Agičić, na što se osvrnuo pročelnik Odsjeka Strecha i kazao kako postoji grešan i trajan odnos politike i povijesti, uz povremenu ljubav politike prema povijesti, s čime se povjesničari trebaju nositi.

Docent Goran Hutinec komentirao je relativizaciju Holokausta u predloženom kurikulumu. Pojasnio je kako se Hrvatska 2005. godine kroz IHRA projekt obvezala na učenje o Holokaustu i promicanje obrazovanja  o Holokaustu.

Goldstein: ‘Holokaust mora biti spomenut dolično’

– Danas u praksi u 18 strukovnih kurikuluma iz 2017. Holokausta uopće nema i to je svima ispalo iz vida. Kasnimo s ovom temom dvije godine. U tom smislu, ne treba zanemariti niti ovo što se događa s lektirom, izbacivanjem Anne Frank itd. Termini koji se koriste u ishodima učenja uz Holokaust su neadekvatni, a u kontekstu Holokausta, posebno treba naglasiti ono što se zbivalo na našim prostorima, u NDH, o stradanjima Židova, Roma i Srba zapadno od Drine. To je potrebno posebno naglasiti u kurikulumu i tako se može izbjeći da svatko u svojoj nastavi to tumači na svoj način, rekao je Hutinec.
Izdvojeni članak

Politički triler s kurikulumom povijesti: ‘Sramotno i tužno! Ceh u ovom slučaju plaćaju naša djeca’

Profesor Neven Budak istaknuo je kako je čitava diskusija o kurikulumu povijesti još od vremena njegove skupine bila potpuno neprincipijelna.

– Nekome se nešto može predbacivati, a drugome ne. Primjerice, našoj su skupini predbacivali spominjanje pojma Jugoslavije 17 puta u dokumentu, a ovaj predloženi dokument ga spominje 56 puta i to sada nikome nije sporno. Situacija bi trebala biti takva da nije ključno tko je sastavljao kurikulum, nego što u njemu piše. U konačnici, sve ovo radimo zbog učenika, ne zbog nikoga drugoga, rekao je Budak.

U raspravu se uključio i profesor Ivo Goldstein, naglasivši kako se suočavamo s prikazom prošlosti koji želi prikazati svijet naopako. Rekao je i kako se radi o presudnom trenutku u reformi.

– Holokaust mora biti spomenut dolično. Iza svih barijera s ovom pričom krije se jedna politička opcija kojoj je u naravi da ima šapu nad tumačenjem povijesti. Ističe se sve ono što ide u prilog nacionalnoj državi, a ono što ne ide stavlja se pod tepih, zaključio je Goldstein.

Javno savjetovanje o prijedlogu kurikuluma povijesti otvoreno je do sutra, a možete se uključiti putem ove poveznice. 
____________________________________
POVEZANI čLANCI