Ove riječi koristite svakodnevno, a ne znate da su stranog podrijetla
Danas se obilježava Međunarodni dan materinskog jezika, povodom kojeg će Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje obilježiti Mjesec hrvatskog jezika, održati niz manifestacija, predstaviti obnovljenu stranicu svojih jezičnih savjeta na adresi jezicni-savjetnik.hr te predstaviti novi portal Hrvatski jezik u školi na adresi hrvatski.hr.
Inače, Međunarodni dan materinskog jezika se obilježava od 21. veljače 2000. godine s ciljem unaprijeđivanja, učenja i razvoja materinskog jezika, te njegovanja jezične i kulturne različitosti i višejezičnosti.
UNESCO reagirao na prijedlog Bangladeša
UNESCO je 21. veljače, proglasio Međunarodnim danom materinskog jezika u studenom 1999. godine i to na prijedlog Bangladeša. Važnost toga dana potvrđena je godine 2001. aklamacijom na 31. Glavnoj skupštini.
Tada je usvojena Deklaracija o kulturnoj različitosti, gdje u 5. članu piše: ”…svakoj se osobi mora omogućiti izražavanje i stvaranje djela na jeziku koji izabere, posebice na materinskome jeziku..”
Od tada se svake godine slavi Međunarodni dan materinskoga jezika kao jedan od zajedničkih simbola ravnopravnosti svih naroda, koja nažalost u praksi još uvijek nije postignuta.
Riječi u hrvatskom jeziku, koje su zapravo ‘pridošlice’
Obzirom da i mi na portalu srednja.hr shvaćamo koliko je materinski jezik važan i koje se bogatstvo krije u njemu, u narednom ćemo se periodu uključiti u obilježavanje Mjeseca hrvatskog jezika, što smo činili i prethodnih godina.
Na otvaranju ćemo se pozabaviti riječima koje su toliko uklopljene u hrvatskome, da mnogi i ne pomišljaju kako su to izrazi dospjeli iz pojedinih stranih jezika.
Usvojenice iz turskog jezika
Duga je povijest povezanosti hrvatskog i turskog življa. Premda su odnosi uglavnom bili neprijateljskog karaktera, kulturna razmjena bila je neizbježna. Turci su pokorili Bosnu i Hercegovinu sredinom 15. stoljeća, te su vladali njome sve do 1878. kada BiH potpada pod Austro – Ugarsku.
U toj gotovo petostoljetnoj vladavini, osmanlijske pretenzije su dakako bile osvojiti i hrvatske zemlje te prokrčiti put prema Beču. Neke su dijelove na kraju i zaposjeli, a sama prisutnost blizu granica, uvjetovala je i jezične kontakte.
Turcizmi su u hrvatskom jeziku zastupljeni kao standardne riječi,
dijalektizmi, te kao izrazi vezani za islam, istok i turski način
života. Važno je naglasiti da u opus turcizama ubrajamo i riječi
arapskog i perzijskog podrijetla (orijentalizme), koje su velikom
većinom u hrvatski stigle posredstvom turskog.
Iako su se riječi iz turskog jezika kod nas udomaćile u brojnim segmentima života, valja osobito istaknuti kulinarstvo, administraciju, vojsku, odjevne predmete, rodbinske veze te svakako vjerski život i običaje muslimana.
Ovo je jedna široka tema, kao što je i širok popis turskih riječi koje su se udomaćile u hrvatskomu, no u ovom tekstu ćemo se zadržati na primjerima za koje ne biste na prvu pa ni na drugu pomislili da su ‘pridošlice’, poput:
šećer, bakar, badem, alat, bubreg, čarapa, džep, jastuk, jogurt, krevet, kutija, majmun, pamuk, rakija, tava, sat, top, boja, limun, badem, sapun, tambura, tavan, kat, barjak, papuče, šegrt te dućan.
Usvojenice iz mađarskog
Iako su Hrvati i Mađari u nekoj vrsti suodnosa i suživota od 1102. pa sve do 1918. (doduše i sada je taj suodnos prisutan u smanjenom intenzitetu, obzirom na manjine s obje strane granice i obzirom na to da s Mađarskom dijelimo granicu dugu 355 kilometara) te unatoč činjenici da su glavninu tog perioda Mađari bili naređeni narod, njihov jezik nije ostavio dublji trag u hrvatskome.
No, dio mađarskog vokabulara se ipak udomaćio kod nas, o čemu svjedoče sljedeći primjeri: kocka, lopov, bunda, gumb, karika (kolutić kao sastavni dio lanca), kip, soba, cipela, čipka, palačinka, gulaš, lampaš, čopor, puška, gazda, poplun, remek, kočija, tabor, cikla, artičoka, šator, korov, kopča, kečiga, lepinja, baršun, čizma, punđa, roštilj, sataraš, teret, stol.
Spomenimo i neke žargonizme, dospjele iz mađarskoga, a rado korištene u kolokvijalnom govoru u Hrvatskoj, poput: pandur, pajdaš, bitanga, mamlaz, figa, kerefeka, đilkoš, fićfirić.
Usvojenice iz talijanskog
Kada je riječ o utjecajima talijanskog jezika na hrvatski, on je uglavnom opstao na dijalektalnoj razini. Što se tiče riječi, koje su iz talijanskog ušli u naš standardni jezik, uglavnom je riječ o umjetnosti barok, biennale/bijenale, kupola, terakota, burleska, akvarel, pastel. Glazba je iznimno bogata talijanskim internacionalizmima zbog njihove duge tradicije izrade glazbala, kao i mnoštva talijanskih skladatelja koji su obilježili glazbenu povijest svijeta.
Navest ćemo samo neke kvartet, kvintet, sonet, kantata, partitura, a cappella, pijanino, studio, kaseta/kazeta, kancona, primadona, mandolina, sopran itd… Trgovina je grana gospodarstva, u koje su nam dospjeli brojni talijanizmi poput galanterija, roba, bagatela, neto, bruto, a bankarstvo kao područje usko vezano uz trgovinu, oplemenjeno je talijanizmima banka, valuta, bianco/bjanko, cekin.
S obzirom da su talijansko – hrvatske veze kroz veći dio povijesti ostvarivane morskim putovima, talijanizmi nisu zaobišli ni područje mora i plovila, pa tako imamo barku, lagunu, gondolu, regatu, tramontanu..
Kužina je također mjesto gdje je talijanski ostavio tragove u hrvatskome. Tako imamo brodet, marendu, manistru, kužinu, pancetu, kao dijalektalne izraze, te mandarinu, bevandu, bakalar, mortadelu, gorgonzolu, marasku, kao standardne hrvatske riječi.
U modi i odijevanju pak imamo kolokvijalizme poput šugaman, ređipet, mudante, te standardne riječi poput dolčevita, kapa itd…
Usvojenice i posuđenice iz njemačkog
Kada je riječ o njemačkome, baš poput talijanskog, tek manji broj riječi, dospio je je u standardni idiom, u usporedbi s regionalnim izričajima.
Tako su u standardnom hrvatskom jeziku udomaćene njemačke riječi vaga, bista, tegla, šunka, cilj, šank, celer, plata, saga, ruksak, ura, rentgen, kuplung, hauba, ratkapa, auspuh… No, u razgovornim izričajima imamo gelender, tepih, štokrl, kištra, dekl, lojtre, fajercajg, zatim vaser vagu, štok, borer, cigla, štenge, vinkl.
Kuhinja i kulinarstvo su područja u kojima obiluje broj germanskih posuđenica poput ror, rajngla, beštek, šnita, krafna, puter, vuršt, cuker, kifla, šlag, senf, supa, griz, šnicla, štrudla.
U hrvatskom su se jeziku dakako udomaćile i brojne engleske riječi, o čemu možete više pročitati na ovoj ili ovoj poveznici, no obzirom da ih je većina pridošla u drugoj polovici 20. stoljeća te u 21., ne bismo ih mogli ubrojati u ovu skupinu izraza za koje nitko ne bi pomislio da su stranog podrijetla.
Kako smo napomenuli, kroz godine smo na portalu srednja.hr nastojali popratiti Međunarodni dan materinskog jezika, zanimljivostima vezanima uz hrvatski jezik. Neke od tih tekstova pročitajte na potonjim linkovima:
Razlikovni rječnik hrvatskog i srpskog jezika
Najučestaliji pleonazmi u hrvatskom jeziku
Ovo je najdulja riječ u hrvatskom jeziku
Nove hrvatske riječi koje vjerojatno niste čuli
Poplava engleskih riječi u hrvatskom jeziku
Pročitajte mudro pismo bake iz Neretve svome unuku u Zagrebu
