Stiglo izvješće Ministarstva: Doznajte što kažu na prijedlog da se državna stipendija dodjeljuje za 12 mjeseci
Tijekom ljetnih mjeseci trajala je javna rasprava o novom Pravilniku o ostvarivanju prava na državne socio-ekonomske stipendije. Rasprava je završena početkom kolovoza, a iako nacrt Pravilnika ne sadržava velike izmjene od onoga koji je trenutno na snazi, na nju su pristigli i neki zanimljivi komentari. Među njima se svakako ističe prijedlog Ureda pučke pravobraniteljice, odakle smatraju da bi se stipendija (umjesto za devet) trebala dodjeljivati za 12 mjeseci akademske godine. Izvješće Ministarstva u kojemu su se očitovali o ovom i svim ostalim prijedlozima pristiglima u javnoj raspravi objavljeno je ovih dana.
Foto: Martina Gelenčir|srednja.hr
U odnosu na prošlogodišnji Pravilnik o ostvarivanju prava na državne socio-ekonomske stipendije, u Nacrtu novoga nema velikih razlika – rok za prihvaćanje uvjeta stipendiranja od sada bi striktno trebao biti propisan Pravilnikom i iznosit će sedam dana. Ako dobitnik ne prihvati uvjete stipendiranja u tom roku, ostaje bez stipendije. Među izmjenama se nalaze i dvije u vezi bodovanja, pa će tako studenti s dva roditelja koji su branitelji moći na natječaju dobiti 400 bodova. Uz to, ako se Pravilnik usvoji u postojećem obliku, 550 bodova na natječaju moći ostvariti i studenti koji su roditelji, a čije je dijete preminulo.
Ministarstvo odbilo prijedlog Ureda pučke pravobraniteljice
No, sudionici javne rasprave oko nacrta Pravilnika imali su još neke prijedloge za Ministarstvo znanosti i obrazovanja koje ga donosi. U Uredu pučke pravobraniteljice Lore Vidović smatraju da bi se ova stipendija trebala dodjeljivati za čitavih 12, a ne devet mjeseci akademske godine.
– Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju u članku 80. stavku 3. propisuje kako akademska godina počinje 1. listopada tekuće godine i završava 30. rujna iduće godine. Kako za čitavo to vrijeme traju i studentske obveze, nejasno je zašto se člankom 13. Nacrta Pravilnika jamči isplata stipendije u samo 9 mjesečnih rata. Stipendija bi se trebala isplaćivati za razdoblje akademske godine za koju se dodjeljuje te je stoga odredba stavka 3. suvišna. Nejasno je temeljem kojeg je izračuna propisan iznos stipendije od 1.200,00 kn mjesečno u periodu od 9 mjeseci. Obzirom da je upravo ministar nadležan za područje znanosti i obrazovanja odgovoran za osiguravanje sredstava za isplatu državnih stipendija, nejasna je odredba stavka 2. navedenog članka. Isto tako, nejasno je i što se u stavku 3. navedenog članka podrazumijeva pod razdobljem za koje će se dodjeljivati stipendija. Pravilnikom je potrebno propisati vrijeme trajanja državne stipendije, odnosno da li se za svaku akademsku godinu raspisuje novi natječaj na kojeg se onda prijavljuju svi potencijalni korisnici, uključivo i raniji stipendisti, ili se stipendija dodjeljuje za određenu razinu studija, uz uvjet ispunjavanja uvjeta, komentirali su iz Ureda pravobraniteljice.
Ovaj prijedlog Ministarstvo je odbilo, barem za nadolazeći Pravilnik.
– Tekst pravilnika u ovome trenutku predviđa dodjelu stipendija kroz devet mjeseci počevši od prosinca svake kalendarske godine. Ova dinamika utvrđena je na temelju trajanja zimskog odnosno ljetnog semestra akademske godine kada se procjenjuje da su troškovi studenata najveći. Iznos stipendije ovisi o sredstvima osiguranim u državnom proračunu odnosno drugim izvorima. Intencija je j osigurati adekvatnu financijsku potporu za najveći mogući broj studenta kojima je ona najpotrebnija. Napominjemo kako je broj stipendija koje se dodjeljuju gotovo udvostručen prošle akademske godine (2016./2017. godine dodijeljeno je 5.286 stipendija, a akademske godine 2017./2018. dodijeljeno je 10.027 stipendija). U članku 14., stavku 2. propisano je da Javni natječaj za dodjelu državnih stipendija raspisuje ministar do 15. listopada tekuće godine za akademsku godinu. Iz navedenog slijedi da se za svaku akademsku godinu raspisuje novi natječaj, poručuju iz Ministarstva.
Bodovanje: Studenti koji zbog studija mijenjaju prebivalište vs. studenti koji putuju na faks u drugo mjesto
Dio sudionika javne rasprave osvrnuo se i na razlike u bodovanju studenata koji studiraju izvan prebivališta. Dva anonimna komentatora smataju da nije u redu što se studentima koji studiraju izvan prebivališta i nekoliko puta tjedno putuju na fakultet, dodjeljuje isti broj bodova kao i onima koji studiraju izvan prebivališta i moraju stanovati u drugom gradu.
– Nadovezao bih se na članak 9. i jednako bodovanje nekoga tko je udaljen 10 km od mjesta studiranja i nekoga tko je udaljen 5 sati vožnje trajektom, ili 10 sati vožnje autobusom jer ovaj drugi je svakako prisiljen mijenjati boravište i snositi troškove stanovanja, režija, hrane. Momak živi s majkom, ukupna su im primanja oko 3.200 kn mjesečno (njena plaća), a momak je inače iz daljeg otoka i želi studirati u Šibeniku. Dobiva 150 bodova za prihode, 200 bodova jer je jedan roditelj branitelj, 300 za studiranje van mjesta prebivališta, ukupno 650. To je malo za stipendiju. I ostao je bez stipendije prošlu godinu. Momak je našao stan u Šibeniku i s režijama i hranom ga ispadne oko 2000 kn mjesečno, odakle mu ti novci, odakle gospodo? Jednostavno ovakvi se slučajevi ne smiju dozvoliti, za ovakve slučajeve treba dati dodatnih 150, 200 bodova, predlaže anonimni sudionik rasprave.
I taj prijedlog Ministarstvo je odbilo, pozvavši se na prošlogodišnju analizu natječaja prema kojoj bi student iz navedenog primjera lani ostvario pravo na socioekonomsku stipendiju.
– Bodovi se dodjeljuju na način da studenti koji studiraju izvan mjesta prebivališta, a smješteni su u studentskome domu, ostvaruju 200 bodova, a ostali studenti koji studiraju izvan mjesta prebivališta ostvaruju 300 bodova. Studenti ostvaruju pravo na državnu stipendiju temeljem zbroja bodova po različitim kategorijama, a analiza dodjele stipendija od prošle akademske godine pokazala je da su studenti koji su mjesečno po članu obitelji imali prihod od 1.800,00 kn ili manje te su studirali izvan mjesta prebivališta, ostvarili pravo na stipendiju. U konkretnom primjeru koji navodite student s ostvarenih 650 bodova bi prošle akademske godine ostvario pravo na stipendiju. Naime, uvjete za dodjelu državne stipendije za akademsku godinu 2017./2018. u kategoriji E ostvarili su studenti s prebivalištem u RH s ostvarenih 500 bodova i prihodima po članu kućanstva manjim ili jednakim 2.140,74 kn, stoji u izvješću Ministarstva.
Kvota za studente s prebivalištem izvan RH ostaje nepromijenjena
Osim navedenih komentara odbijeni su i prijedlozi povećanja kvote za studente koji imaju prebivalište izvan Republike Hrvatske. Podsjetimo, ta je odredba uvedena u prošlogodišnji Pravilnik, a prema njoj kvota stipendija za studente s prebivalištem izvan RH iznosi 5% ukupnog broja stipendija koje se dodjeljuju. Nezadovoljni tim postotkom predložili su da se kvota poveća na 10%.
– Temeljena je (kvota, op.a.) na udjelu broja prijava studenata čije je prebivalište izvan RH u ukupnom broju prijava studenata koji su ispunjavali uvjete iz prethodnih godina, ona predstavlja granicu kojom se studentima koji nemaju prebivalište u RH osigurava 5% državnih stipendija. U akademskoj godini 2017./2018. broj ukupno zaprimljenih prijava u E kategoriji studenata koji imaju prebivalište izvan RH bio je 971. Broj ispravnih prijava iznosio je 815. Od 815 ispravnih prijava pravo na stipendiju ostvarilo je 500 studenata. Iz navedenog slijedi da kvota od 10% koju predlažete ne bi bila ispunjena, navodi se u izvještaju Ministarstva.
Nije prihvaćen niti prijedlog da se dodatan broj bodova dodjeljuje studentima čiji roditelji boluju od kroničnih bolesti, kao niti da se rok za objavu rang-lista sa 60 dana od zatvaranja natječaja smanji na 30 dana. Čitavo izvješće s provedene javne rasprave o nacrtu Pravilnik o ostvarivanju prava na državne socio-ekonomske stipendije možete pročitati ovdje.
Za kraj podsjećamo, novi Pravilnik o dodijeli STEM stipendija već je stupio na snagu i značajno je izmijenjen u odnosu na prošlogodišnji, o čemu više možete čitati na poveznici.
