Pretraga

Nogometaši su nas učinili ponosnima, ali oni još više: Ovo su mladi koji su obilježili 2018.

A- A+

Godina na izmaku za brojne je u Hrvatskoj bila godina ponosa i slave. Ne samo zbog činjenice da smo drugi u najvažnijoj sporednoj stvari na svijetu, nego i zbog pojedinih mladih osoba koje su svojim potezima raspametile javnost. O maestralnom govoru Ilije Srpka, najuspješnijeg učenika na natjecanjima u znanju, pričalo se danima. Pismo učenice Ane Novosel koja je oštro odgovorila #ijasamFranjo prosvjednicima pročitale su stotine tisuća ljudi. Uspjeh karlovačkog inovatora Alberta Gajšaka kroz mjesec je dana popunjavao novinske stupce, a igrica Mundus zagrebačkih gimnazijalaca i FER-ovca prikupila je brojne nagrade. Uz sve to, dvostruki razlog za slavlje na dan dolaska nogometaša u Hrvatsku bila je i činjenica da je nagrada za najboljeg maturanta po prvi puta otišla u ruke jedne djevojke, Ive Mandunić. Sve su ovo mladi koji su obilježili 2018. godinu.

Mladi koji su obilježili 2018. godinu: Mundus, Ana Novosel, Albert Gajšak, Iva Madunić, Ilija Srpak

Mladi, pametni i hrabri – kombinacija je to koja najbolje opisuje ove djevojke i mladiće. Jedni su inovatori, drugi genijalci koji su svojim znanjem postigli zapažene rezultate, a treće nije bilo strah istupiti i pod cijenu mora uvreda na vlastiti račun. Pred vama su imena mladih koji su u Hrvatskoj obilježili 2018. Dobro ih upamtite, sigurni smo da ćete za njih još čuti.

Ilija Srpak

Vjernim pratiteljima natjecanja u znanju ime Ilija Srpak nije strano. Mladi Varaždinac danas je student na Cambridgeu, a u prošloj školskoj godini dobitnik je čak pet Oskara znanja. Najveći je to broj Oskara dodijeljenih jednom učeniku u 2018. godini. Svojih pet nagrada zavrijedio je prvim mjestom na Državnom natjecanju iz astronomije; brončani je bio na Europskoj olimpijadi iz fizike, a na Međunarodnoj kemijskoj olimpijadi osvojio je srebro. Medalju istog sjaja osvojio je na najjačem natjecanju iz kemije, Mendeljejevoj olimpijadi, a na Međunarodnoj olimpijadi iz astronomije i astrofizike osvojio je treće mjesto.

Izdvojeni članak

Prestigao i Janicu: Varaždinski maturant Ilija ima 8 olimpijskih medalja i pozivnicu za studiranje na Cambridgeu

– Roditelji mi nekad kažu da neka idem spavati i odmorim se, a moj odgovor je uvijek ‘samo još ovaj zadatak do kraja…’ Motivira me želja da budem bolji, da napredujem. Da se dokažem. Želim vidjeti da moj trud ima vrijednost. Osim toga, volim i putovati, svaka olimpijada je putovanje u novu zemlju, svako državno je 3-4 dana u hotelu, kazao nam je Ilija u veljači, svega nekoliko mjeseci prije no što ćemo biti dodijeljeno novih pet Oskara znanja.

Nakon dodjele Oskara znanja 2018. za Ilijino je ime doznala i šira hrvatska javnost, sve zbog njegova maestralnog govora u kojemu nije štedio politiku, medije, profesore i NCVVO.

– Koliko se danas u Hrvatskoj stvarno radi na unaprjeđenju školstva? Koliko je ono danas učinkovito? Produkti našeg školstva danas sjede u ovoj dvorani, ili točnije rečeno – nusprodukti. Naše školstvo danas forsira samo prosječnost i gasi izvrsnost. Tek se zbog truda i zalaganja pojedinih profesora, ili samih inicijativa učenika, ponetko uspije izvući, kazao je između ostaloga Ilija, čiji govor u cijelosti možete poslušati u nastavku.

No, tu priča o mladom Varaždincu ne staje. Ne bi bilo pošteno da ne spomenemo nagradu koja je jednako važna, ako ne i važnija od svi spomenutih. Ilija se ove godine natjecao na Europskoj olimpijadi iz Fizike. Osim brončane medalje, ondje je zaradio još jednu nagradu, slobodno možemo kazati – za fair play potez godine.

– Uočio sam da imam više bodova nego što sam mislio da ću dobiti, i to na mjestima za koje znam da nisam mogao dobiti toliko. Stoga sam otišao na žalbe (čekao pet sati za to) i onda smo ustvrdili da mi je greškom komisija dala previše bodova. Da nisam došao, ta greška se ne bi saznala. Ja sam svjesno otišao iako sam znao da će mi skinuti bodove i ukazao im na to gdje su mi dali previše, stoga su me odlučili posebno pohvaliti za to, ispričao nam je Ilija.

Albert Gajšak

Izdvojeni članak

Priča o dečku iz Karlovca koji zbog igraće konzole nije želio na faks i sada pomalo osvaja svijet

Gajšak je 21-godišnji Karlovčanin o kojemu smo prvi puta pisali još za vrijeme njegovih srednjoškolskih dana. Od učenika koji ‘rastura’ na robotičkim natjecanjima postao je pravi inovator čije ime prepoznaju ljubitelji elektronike diljem svijeta. U 2017. na tržište je plasirao svoju ‘uradi sam’ igraću konzolu, a u 2018. svijetlo dana ugledao je njegov ‘uradi sam’ mobitel – MAKERphone.

MAKERphone zabavan je i edukativan set koji se sastoji od elektroničkih komponenti čijim sastavljanjem dobivate potpuno funkcionalni mobitel. Uz set vam je potreban samo osnovni alat i strast za tehnologijom. Osim što u konačnici dobivate mobitel, prilikom sastavljanja ćete naučiti koja je funkcija otpornika, kako izgleda lemljenje, kako se programira, kako uopće funkcionira smartphone i druge zanimljive stvari koje vam nitko nije pokazao na satu Tehničke kulture.

Potkraj ove godine, novac za proizvodnju MAKERphone seta Gajšak je ponovno odlučio prikupiti kroz Kickstarter kampanju. Pokazalo se to odličnim potezom. Kampanja je pokrenuta sredinom listopada i trajala je do 22. studeno., a u nešto više od mjesec dana Gajšak je njome prikupio vrtoglavih 324.453 dolara. Samo da napomenemo, prvotni cilj bio je prikupiti svega 15.000 dolara.

Kako su izgledali neki od prvih koraka dečka koji zbog igraće konzole nije želio na faks, pročitajte u ovoj priči.

Iva Madunić

Iva Madunić svoje je mjesto na listi mladih koji su obilježili 2018. zaslužila time što je proglašena najboljom maturanticom u ovoj godini.

Izdvojeni članak

Po prvi puta Nagrada Soljačić odlazi u ruke jedne djevojke: Upoznajte Ivu, najbolju maturanticu u Hrvatskoj

Po prvi puta otkada se dodjeljuje, Nagrada Soljačić otišla je u ruke jedne djevojke.

Bivša maturantica III. gimnazije Split ispite iz Matematike i Fizike riješila je sa 100%, a preko 90% postigla je i na ispitima Engleskog i Hrvatskog. Iz svih je ispita koje je polagala, dakle, dobila čistu peticu.

– Na učenje me prvenstveno motivira želja da postignem najbolji rezultat koji mogu, kazala nam je Iva.

U nove pobjede Iva ulazi na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) u Splitu gdje je upisala studij Računarstva.

Ana Novosel

Prema ljestvici Svjetskog ekonomskog foruma Hrvatska se nalazi na samom dnu svijeta po učenju kritičkog mišljenja. Na ljestvici iz 2018. rangirano je ukupno 140 zemalja, a mi smo tek 136. Ako uopće raspolaže njime, teško da će se koji hrvatski učenik svoje mišljenje odlučiti izraziti javno. Žigica u toj tami svakako je Ana Novosel, učenica Turističke gimnazije u Vinkovcima. Učenica prvog razreda, da naglasimo.

Izdvojeni članak
pisanje

Učenica I. srednje otvorenim pismom oštro odgovorila #ijasamfranjo prosvjednicima

Potaknuta slučajem iz Čakovca, u kojemu je profesor fizički nasrnuo na učenike koji su ga gađali kredom, kao i činjenicom da su se brojni nastavnici senzibilizirali s profesorom, Ana je odlučila napisati pismo. U njemu je iznijela jednu novu perspektivu na temu nasilja u školama, a njena razmišljanja pročitale su stotine tisuća ljudi diljem Hrvatske.

Hrabra i otvorena, sa svojim imenom i prezimenom napisala je što misli o profesorima, agresivnim učenicima i lošem obrazovnom sustavu. Bez dlake na jeziku izbacila je sve što joj je na duši i postavila niz pitanja profesorima, a istaknula je brojne primjere zlostavljačkog, neprikladnog te nepedagoškog ponašanja profesora s kojim se, kako kaže, niz učenika susreće svakodnevno.

Mnogim profesorima se to nije svidjelo, a reakcije su bile ispod razine bilo kakve pedagoške ozbiljnosti. Ono što brojni od njih nisu znali jest da je upravo Ana s njima marširala na skupu ‘Za sigurnu školu’, protiv nasilja u školama.

– Napisala sam pismo jer sam osjetila potrebu da se čuje druga strana priče. Htjela sam osvijestiti nastavnike da postoje i marljiva djeca koja žele raditi i kojima je stalo do ocjene. Nisu sva djeca ista i nije uredu da se prstom upire u pojedince i tako etiketira učenike u potpunosti, kazala nam je hrabra Ana u intervjuu nastalom netom prije prosvjeda.

Nakon Anina pisma na portalu srednja.hr pokrenuli smo rubriku u kojoj dajemo glas vama – profesorima, učenicima i studentima. Ideja je svakog tjedna objaviti članak kojeg nije napisao novinar, a koji se tiče različitih tema kojima se bavimo. Rado ćemo vam dati priliku da se i vaš glas čuje, a svoja pisma možete nam slati na mail [email protected].

Mundus (Filip Hercig, Fran Zekan, Luka Domančić Matija Fućek)

Trojica zagrebačkih gimnazijalaca i jedan FER-ovac osmislili su igricu Mundus koja bi uskoro mogla zamijeniti društvene igrice kakve danas znamo. Mundus je igrica posebna po tome što kombinira klasične društvene igre s novim tehnologijama.

Izdvojeni članak

[Ideja godine ’18] Zagrepčani dizajnirali društvenu igru s kojom bi i ponavljanje gradiva u školi moglo postati zabavno

Igrica sadrži 16 polja koja mogu svijetliti u 16 milijuna boja, a svaki igrač (maksimalno ih može biti četiri) ima pet gumbića s kojima odgovara na pitanja te koristi mogućnosti pomoći kod odgovaranja. Na sredini ploče nalazi se mobitel s pitanjima i ponuđenim odgovorima. Igrači naizmjenično odgovaraju na pitanja i, ovisno o modu igrice, uz to izvršavaju razne zadatke i osvajaju tuđa polja. Pobjednik je onaj tko izbaci sve suparnike. Nakon svake odigrane igre podaci se analiziraju i tako igrač može pratiti svoj napredak. Jedna od posebnosti Mundusa svakako je ta da ju je moguće igrati u raznim situacijama – od rođendanske zabave do edukativne igre na nastavi.

Za svoju inovaciju, mladi Zagrepčani osvojili su drugo mjesto na natjecanju Ideja godine 2018., održanog u organizaciji portala Srednja.hr, u suradnji s glavnim partnerom Effectus – studij financije i pravo, uz prijatelje projekta IN2, Razvojna agencija Zagreb i Tehnološki park Zagreb.

Uz to, ‘Mundusovci’ su pobjednici Good Game Liftoff, natječaja za najbolje hrvatske startupe. Pobjeda na tom natječaju donijela im je nagradu od 100.000 kuna. Jedini uvjet jest da dobitnici, ako jednog dana uspiju izgraditi kompaniju vrijednu više od milijun eura, moraju nekom drugom startupu donirati 100.000 kuna.