Vijesti

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje kroz niz manifestacija obilježavat će Mjesec hrvatskog jezika, sve do 17.ožujka. Mi smo im se u tome odlučili pridružiti, objavom niza tekstova vezanih uz jezične zanimljivosti i specifičnosti. Kako se često piše o tuđicama u hrvatskom jeziku, mi smo odlučili istražiti postoje li u nekim stranim jezicima hrvatske riječi. Na to pitanje odgovorio nam je Krešimir Sučević Međeral, inače stručnjak iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Ne posuđujemo samo mi: U ovim europskim jezicima koriste se hrvatske riječi
Foto: Ivan Božić|srednja.hr

Pisali smo vam već, a vjerujemo i da ste se naslušali lekcija o tuđicama u hrvatskom jeziku. Jastuk, jogurt, kutija, šećer, badem - sve smo te riječi posudili iz turskog jezika, a više o tome pročitajte ovdje. 

No ne posuđujemo samo mi iz stranih jezika, već i drugi posuđuju od nas, vjerovali ili ne.

Šljivovica, kralj, gaće, pilić... 

- Da, postoje posuđenice iz hrvatskog (ili srpskog - naime, bez obzira na to koliko se trudili razlikovati ta dva jezika, u konkretnim se posuđenicama to ne vidi) u druge jezike. Jedna od takvih riječi je 'šljivovica', koja je posuđena u njemački (Sliwowitz), pa odatle u još neke jezike. S druge strane, 'paprika' je prvo posuđena u mađarski, odakle se raširila u druge jezike, ali tada kao posuđenica iz mađarskoga, kazao nam je Sučević Međeral. 

Često se spominje kako smo Mađarima posudili riječi 'kralj' i 'gaće', pa smo poznatog lovca iz Potjere, inače i hungarologa, upitali o tim slučajevima. 

- Što se tiče riječi 'kralj' i 'gaće', one postoje u mađarskome (király, gátya), i sudeći po fonologiji vjerojatno su doista preuzete iz hrvatskoga (ili srpskoga - opet ista stvar). Mađarski inače vrvi slavenskim posuđenicama, od kojih je za neke moguće utvrditi jezik davatelj, a za mnoge nije. Slično je i s turskim, u koji su iz slavenskih jezika došle riječi 'kral' i 'kraliçe' (kralj i kraljica), 'vişne' (višnja) i 'piliç' (pilić), objašnjava.

Kako su i kada hrvatske riječi dospjele u strane jezike? 

Kaže kako je na pitanje kada su te riječi dospjele u strane jezike vrlo teško odgovoriti. Naime, moguće je zabilježiti najstariju pisanu pojavu neke riječi u drugom jeziku, ali točno vrijeme ulaska u govorni jezik je teško utvrditi. Ipak odgovor na pitanje kako, postoji. 

- Kako? Pa kulturološkim kontaktima. Šljivovica je očito karakteristična pojava koja nema veze s drugim žesticama koje se rade od šljive (usporedite npr. isto tako i razliku između lozovače i grappe, iako se rade od iste sirovine), pa se morala nekako drugačije jezično označiti i tako se preuzeo izravni naziv. Slično su tako Mađari, kada su stvorili državno uređenje kraljevine (jer su svi vladari prije Stjepana Arpadovića bili tek kneževi, dok je kralja morao potvrditi papa) posudili naziv za tu državničku funkciju od Slavena. Za Turke možemo pretpostaviti da su se s višnjama prvi puta susreli u dodiru sa Slavenima. S druge strane, kokoši su poznavali, jer za to imaju svoju riječ 'tavuk', ali su za mladunčad uzeli slavensku riječ 'piliç'. Mehanizmi jezika su uglavnom poprilično nasumični, te nam mnogi procesi kako je do čega došlo ostaju obavijeni velom tajne, zaključuje Sučević Međeral.

Samo prijavljeni korisnici mogu ostavljati komentare.

Prijava | Registracija
Nema događaja za prikaz.