Donosimo pregled obrazovne 2018. u kojoj je politički teatar apsurda dotukao ideju sustavnih i kvalitetnih promjena
Pomalo šizofrenu obrazovnu 2018. – u kojoj se ‘stabilnost’ u Vladi postizala nakon histeričnih prijetnji ostavkama Blaženke Divjak, u kojoj smo izgubili 33 razreda prvašića, u kojoj smo doznali da više od polovice srednjoškolske populacije svoju budućnost ne vidi u Hrvatskoj, u kojoj je Andrej Plenković za to okrivio pesimizam u društvu, u kojoj je Damir Boras reizabran da vlada zagrebačkim sveučilištem do 2022., u kojoj je etika u znanosti i visokom obrazovanju rekla ‘laku noć, ovdje me nikad nemojte buditi’, u kojoj je ministrica znanosti i obrazovanja ‘rezala’ TV prilog kako bi izbrisala kritičke glasove o svojim projektima, u kojoj su trolovi i lakrdijaši bez vizije i ideje zadrmali najvažnijim resorom i učinili da Hrvatska ne može bolje od projekta opremanja škola – podnošljivom su učinili mladi i pametni ljudi, učenici i studenti otvorena uma čije priče donosimo s istinskim veseljem i koji su znak upozorenja Andrejima, Blaženkama i Damirima o potencijalu koji se, zbog njihovih stabilnosti, etika, žezla i popeglanih PR slika, nemilice seli u neke sretnije, a prije svega zdravije krajeve. Kada bi ih samo poslušali…
Hrvatska nije mogla bolje od ‘Škole za život’
U najvažnijoj školskoj godini u posljednjih 20 godina, kako joj je jesenas tepala ministrica obrazovanja Blaženka Divjak, u 74 škole ušao je eksperimentalni program ministričina tima, pod pretencioznim nazivom ‘Škola za život’. Da je cijela priča nedorečena, bilo je jasno još tijekom pripreme projekta, kada je ministričina pomoćnica Lidija Kralj na konkretna pitanja nastavnika docirajući dijelila packe i nedorečenosti eksperimenta pravdala lošim primjerima iz prakse. Odgovori na pitanja o eksperimentu, koja smo uporno postavljali, dali su do znanja da institucionalizirana ‘Škola za život’ neće imati nikakve veze s nekoć osmišljenom Cjelovitom kurikularnom reformom. Stoga smo još u ožujku vrlo detaljno pojasnili kako je CKR zapravo propala. I daljnji potezi PR ministarstva (usvajanje izmjena Zakona o odgoju i obrazovanju bez jasne CKR strukture) davali su za pravo takvoj ocjeni, a na nužnost cjelovite implementacije CKR-a ministricu je upozoravala i Pučka pravobraniteljica.
Priprema nastavnika za ‘Školu za život’ obilježena je prigovorima o brojnim manjkavostima, online edukacijama koje su nastavnicima bile smiješne. Kada je školska godina konačno krenula, kasnilo je sve što je moglo kasniti, od udžbenika do tableta, u sve se upleo i kineski tajfun, a kada su počeli stizati, učenike, nastavnike i ravnatelje iznenadili su tableti bez kamera. Krajem godine iskristaliziralo se ono na što smo upozoravali – ‘Škola za život’ je projekt opremanja škola, zbog čega su mnoge i ulazile u eksperiment. Sudionici eksperimenta, kako tvrdi MZO na temelju svoje analize, dali su mu ocjenu 4 na prvom polugodištu. Realnija slika stanja dobiva se u novinarskim off-ovima, kada se ugase kamere i mikrofoni, na što su novinari ukazali ministrici Divjak prilikom njezine prezentacije analize.
-
Fušarenje i s obaveznom informatikom, krunskim projektom Divjak i pomoćnice Kralj
Od jeseni je u 5. i 6. razrede osnovnih škola ušla i obavezna informatika, pompozno najavljen projekt ministrice Divjak i njene pomoćnice Kralj još u kolovozu 2017. Kao i u slučaju ‘Škole za život’, u samoj pripremi projekta pisali smo o brojnim popikavanjima MZO-a s obveznom informatikom koja je aklamacijom izdvojena iz eksperimentalnog programa. Nastavnici su i u ovom segmentu prolazili kroz online edukacije, a ocijenili su ih neprofesionalnima te nisu smatrali da će ih pripremiti za obavezno izvođenje nastave. I dok iz MZO-a nikada nisu odgovorili na naša brojna pitanja o uvođenju obavezne informatike, intenzivno su radili na lošem PR-u tog projekta.
Posebno nas je u lipnju zabavila njihova metodološki promašena anketa među nastavnicima informatike kojom su pokušali uvjeriti javnost kako su svi oduševljeni edukacijom. Tijekom ljeta, počele su stizati vijesti o poništenoj javnoj nabavi za 13.000 laptopa nužnih za obaveznu informatiku, stizale su i vijesti o tome kako se u nekim školama dio nastave seli u župne dvorove jer je bilo nužno urediti informatičku učionicu. Uoči prvog dana škole, pojasnili smo kako obavezna informatika kreće gola, bosa i praznih ruku, odnosno, bez udžbenika, bez računala, bez digitalnih obrazovnih sadržaja te nakon skromnih i neobaveznih virtualnih edukacija nastavnika.
-
I eksperimentalni model dualnog obrazovanja kao švicarski sir – pun rupa
S početkom školske godine, u eksperimentalnu provedbu u 11 strukovnih škola krenuo je i model dualnog obrazovanja u 4 zanimanja – prodavač, kozmetičar, dimnjačar i staklar. I ovaj je pokus MZO-a krenuo manjkav, a u javnosti je odjeknula vijest kako je Povijest u potpunosti ukinuta u kurikulumima dualnog obrazovanja. (Ostat će upamćena izjava Ivana Vrdoljaka o tome kako bi se višak nastavnika Povijesti mogao zbrinuti prekvalifikacijom u nastavnike Informatike.) Osim toga, program je krenuo bez gotovih kurikuluma, a kada smo se domogli kurikuluma, uočili smo da su stvari iz jednoga nelogično i jako loše copy/pasteane u drugi kurikulum. Uz to, upoređujući postojeći jedinstveni model obrazovanja (JMO), došli smo do saznanja da je broj sati rada kod poslodavca u dualnom modelu ustvari manji nego u JMO-u, a upravo se većim brojem sati prakse MZO hvalilo prezentirajući dualni model.
Od sljedeće školske godine, MZO je naumilo u dualnom modelu eksperimentalno provoditi kurikulume za smjerove fotograf, frizer i soboslikar-ličilac.
-
PR ministarstvo
U svemu što je u protekloj godini izašlo s Donjih Svetica 38, isticala se zavidna količina PR-a kojom su se uporno pokušavale krpati sadržajne rupe. Od spomenute metodološki promašene anketice, do ozbiljnih manipulacija video-sadržajem. Tako smo pisali o videu Nove TV koji je ministrica, za potrebe svog fan pagea, malo izrezala kako bi stvarnost koju ona prezentira bila nešto ljepša od one u kojoj postoje opravdane kritike.
Spomenimo ovdje, ako se tako uopće mogu nazvati, i PR poteze stranke koja je Blaženku Divjak lansirala u udobnu ministarsku fotelju. Tako je šef HNS-a Ivan Vrdoljak, poznatiji kao onaj-koji-je-otišao-da-bi-se-vratio, početkom školske godine oblijepio hrvatske gradove jumbo plakatima sa svojim otisnutim tvitom koji je 2. lipnja 2017. označio najprljaviju političku trgovinu u Hrvatskoj. I ostatak HNS-a uz Vrdoljaka je ‘zabrijao’ da spašava hrvatsko obrazovanje pa smo tako izvještavali o nevjerojatnim, nepismenim Facebook prepiskama HNS-ovaca s nastavnicima u kojima su do boli trolali obrazovanje i neznalački euforično klicali svakom potezu svoje ministrice.
Dvorska previranja na Donjim Sveticama i klimanje Vlade svaki put kad nije po volji ministrice
2018. godina bila je i dosta dinamična što se tiče ljudskih, suradničkih odnosa na adresi Ministarstva obrazovanja. Na samom početku godine, Divjak je prvo izazvala snažan revolt među zaposlenicima MZO-a i to velikom preraspodjelom radnih mjesta. Potom je došlo do političkog raspada sistema u MZO-u kada su ministričini tadašnji državni tajnici Glunčić i Šlezak javno počeli voditi politiku suprotnu od ministričine, i to nakon što je Srednja.hr objavila detalje netransparentne prijave na natječaj prijašnje, vrlo kratkotrajne voditeljice ERS-a Jasminke Buljan Culej. Kako je njen kompromitirani ERS postojao samo u vakuumu, bilo je potrebno raspisati novi natječaj, a u zapletu kojeg se ne bi posramio ni Hollywood, ministričin omraženi državni tajnik Glunčić prijavio se za voditelja ERS-a i prema bodovima koje je skupio na natječaju, trebao je naslijediti Borisa Jokića. Ministrica nije htjela takav rasplet ni pod razno pa su se Vlada i koalicija dobrih tjedan dana tresle.
-
Nelagodna kohabitacija
Gordijski čvor krize Vlade raspetljalo je imenovanje bivšeg ministra obrazovanja Radovana Fuchsa na mjesto koordinatora ERS-a. GOOD inicijativa, koja je u dva navrata organizirala građanske prosvjede za obrazovnu reformu, tada je upozorila da HDZ i HNS trguju obrazovanjem i budućnošću djece te da je Divjak odustala od najavljivane transparentnosti i depolitizacije procesa. Bez obzira na to, bez obzira na nikad usvojen Akcijski plan provedbe Strategije obrazovanja (na što upozorava i Europska komisija), Divjak i HDZ u prisilnoj su i nelagodnoj kohabitaciji nekako ‘plovili’ dalje. U toj su kohabitaciji proveli natječaj za skupine koje upravo dorađuju kurikularne dokumente za tzv. frontalno uvođenje u sve škole od iduće školske godine.
Divjak je u svibnju animirala javnost i razljutila ravnatelje svojom uputom o prednosti koju bi pri zapošljavanju na ravnateljska mjesta mogli ostvarivati branitelji i njihova djeca. Na kraju su zbog te upute poništavani natječaji za ravnatelje škola, no ne i onaj za ravnateljicu Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje, kojim je na toj poziciji Maju Jukić naslijedila Ivana Katavić.
Posljednjih nekoliko mjeseci 2018. proteklo je u znaku donošenja Zakona o udžbenicima, koji je donesen u svađalačkom tonu Ministarstva i nakladnika te uz ponovno ljuljanje Vlade, ovaj put zbog zahtjeva Milana Bandića o besplatnim udžbenicima i nezanemarivog broja saborskih zastupnika koje je okupio u svom saborskom klubu. Divjak je prijetila ostavkom ako se zakon ne izglasa, u cijeloj se priči ponajmanje osvrtalo na sadržaj i kvalitetu udžbenika, a raspravom je dominirala tek populistička forma o lakšim torbama i besplatnim udžbenicima. Udžbenici će u finalu biti besplatni za osnovce, a škole postaju vlasnicama udžbenika.
Svake godine iznova imamo najgoru generaciju maturanata, učenika je sve manje, a nakon srednje žele zgibati iz Hrvatske: Ipak, godinu su obilježili i neki sjajni klinci!
I ove smo godine krajem ožujka u jakom redakcijskom sastavu popratili smotru literarnog, dramsko-scenskog i novinarskog stvaralaštva LiDraNo u konkurenciji srednjoškolaca. Kao i 2017., u Primoštenu su nas oduševile sjajne predstave, novinarski i literarni radovi, a sve to popratili smo brojnim tekstovima – sve ih možete pronaći OVDJE, a skupne i pojedinačne nastupe na našem Youtube kanalu.
Kao i svake godine, pozorno smo i detaljno pratili provedbu i rezultate državne mature; maturanti se opet nisu proslavili i oborili su prošlogodišnji neslavni rekord. Naime, ove je godine iznova zabilježen najveći broj padova gimnazijalaca na nekom od ispita, čime nisu uspjeli završiti svoje srednjoškolsko obrazovanje. Ukupno 649 učenika gimnazija nije položilo jedan ili više ispita državne mature, što čini čak 5,2% ukupnog broja gimnazijalaca koji su pristupili maturi! S druge strane ove statistike, nalazi se Splićanka Iva Madunić, najbolja maturantica generacije koja je ispite iz Matematike i Fizike riješila je sa 100%, a preko 90% postigla je i na ispitima Engleskog i Hrvatskog. Najlošiju generaciju maturanata preboljeli smo i zbog čak 11-ero najmaturanata koji su na maturi ostvarili stopostotni rezultat u dva predmeta.
Crna demografska slika Hrvatske najzornije se ocrtava na izgubljenim razredima svake jeseni; Hrvatska je tako ove godine upisala 33 razreda prvašića manje nego 2017. godine. Što se u školskom sustavu događa s učenicima koji ga u Hrvatskoj ipak prolaze, i ove su godine otkrivali znanstvenici nizom istraživanja. Tako smo doznali da prelaskom u više razrede, učenicima u školi postaje sve dosadnije, čitanju posvećuju zanemarivu količinu vremena, u osnovnoj ganjaju 5.0 prosjek samo zbog suludog modela upisa u srednje škole. Tamo se prestaju baviti fizičkom aktivnošću, više od pola srednjoškolaca Hrvatsku ne smatra poželjnim mjestom za život i rad, što maturanti vrlo jasno i slikovito daju do znanja na svojim majicama s norijade. Ovi podaci premijera niti ministricu nisu pretjerano impresionirali; teško će ih impresionirati i alarmantan podatak da se hrvatski 15-godišnjaci opijaju najviše u Europi.
Podaci koje vam donosimo iz godine u godinu nisu ohrabrujući, no svake se godine neki sjajni klinci pobrinu da učenička slika u Hrvatskoj ne izgleda baš tako loše. Pisali smo o njima i stvarali prostor za njihove sjajne priče koje su redovito najčitanije i mame osmijeh na lice – upravo to su mladi koji su obilježili 2018. godinu!
Nasilje u školama: Kuhalo je s pojedinačnim primjerima nad kojima smo se zgražali, a onda je ‘zakipjelo’
Da će ukorijenjen problem nasilja u hrvatskim školama ‘zakipjeti’ u 2018. godini, zlokobno je dao naslutiti sam kraj 2017., kada je dijete iz jedne zagrebačke osnovne škole portalu Index.hr poslalo snimku skandaloznog ispada vjeroučitelja na satu. Učenici iz razreda u kojem je divljao vjeroučitelj podijelili su se oko (ne)osude njegova ponašanja, a u njihovoj međusobnoj komunikaciji spominjalo se i ‘nabijanje na kolac’. Već tada je ministrica obrazovanja dobivala dobronamjerne savjete o tome da usmjeri svoj fokus na cjeloviti razvoj učenika i kvalitetnu pripremu učitelja, no trebalo se zaredati još nasilnih školskih priča kako bi ministrica skrenula pažnju s vlastita PR-a na ovaj gorući problem.
Tako je varaždinski srednjoškolac u listopadu izbačen iz škole nakon što je udario vjeroučitelja, brački 12-godišnjak rođendan je dočekao u bolnici nakon što su ga brutalno pretukle razredne kolege, u Osijeku je učenik 5. razreda mahao skalpelom u učionici i prijetio da će ubiti kolege i sebe… Do točke vrenja došlo je početkom prosinca, kada se čakovečki nastavnik Franjo Dragičević fizički obračunao s učenicima koji su ga gađali kredom. Nastavnici diljem Hrvatske počeli su masovno dijeliti svoja iskustva iz učionica s nasilnim učenicima i to kroz online kampanju #ijasamFranjo, a sve je kulminiralo 15. prosinca prosvjedom ‘Za sigurnu školu’.
Prosvjed za Sigurnu školu / foto: Tea Ovničević|srednja.hr
Drugačiju, učeničku perspektivu na nasilje u školama dala je vinkovačka gimnazijalka Ana Novosel, i to otvorenim pismom u kojem je iznijela niz primjera nasilja u školi kojemu je svjedočila, a pozvala je i na obostrano razumijevanje na relaciji učenik-profesor. Nakon Anina pisma, na adresu našeg portala počelo je stizati na desetke učeničkih ispovijesti o nasilju koje su doživjeli u školi od strane nastavnika ili razrednih kolega. Učenici su sami skovali svoj hashtag #ijasamučenik, a nakon što su nam se počeli javljati i bivši učenici, studenti, roditelji, nastavnici, na Srednja.hr smo otvorili novu rubriku ‘Glas čitatelja’. Uvijek nam se možete javiti preko naših društvenih mreža, Facebooka ili Instagrama, ili pak direktno na mail [email protected] poslati svoju priču kako bi se vaš, učenički, profesorski, studentski glas čuo.
Spomenimo i kako je Ministarstvo obrazovanja krajem prosinca krenulo u donošenje pravilnika kojim će pokušati odgovoriti na gorući problem nasilja u školama. Može li se ovome sustavnom problemu doskočiti (još jednim) pravilnikom, saznat ćemo u novoj godini.
Srednja.hr organizirala je 6. izdanje Ideje godine i pokrenula inicijativu za besplatne uloške i tampone hrvatskim učenicama i studenticama
Početkom svibnja, organizirali smo 6. izdanje Ideje godine, business plan natjecanja za srednjoškolce pod sloganom ‘Novim tehnologijama do poslovnog uspjeha’, u suradnji s glavnim partnerom projekta Effectus – studij financije i pravo te prijateljima projekta IN2, Razvojnom agencijom Zagreb i Tehnološkm parkom Zagreb. U finalu se natjecalo osam najboljih srednjoškolskih timova sa svojim poslovnim projektima, a pobjedu je odnio splitski tim LiftOff (Roko Radanović, Toma Puljak, Dražen Barić) s aplikacijom koja nudi analizu vremenskih prilika za ljubitelje dronova.
Splitski tim LiftOff koji je osvojio prvo mjesto | Foto: Duje Kovačević, srednja.hr
Krajem godine, a inspirirani škotskim primjerom gdje su studenticama iz državnog proračuna osigurane besplatne higijenske potrepštine za dane kada imaju menstruaciju, odlučili smo se raspitati o mogućnostima za sličnu inicijativu u Hrvatskoj. Iz Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku rekli su nam kako se dosad nisu susreli s takvom idejom, no da im je naša inicijativa zanimljiva te da će je razmotriti. I naši čitatelji uvelike podržavaju ovu inicijativu, a potom su dobre vijesti stigle iz Bruxellesa. Naime, Europski parlament je izdao preporuku državama članicama EU da se PDV na uloške i tampone ukine ili pak svede na 5%, a da navedene higijenske potrepštine studenticama i učenicama budu besplatne. Nakon ovakvog vjetra u leđa, u novoj godini svakako ćemo nastaviti sa zagovaranjem naše inicijative.
Nekad se čini da je lakše poslati raketu na Mars, nego uvesti Građanski odgoj u škole, no neke sredine ipak ustraju u tome, što prepoznaje i Europska komisija
Iako je Pučka pravobraniteljica u svojem izvješću za 2017. godinu savjetovala Vladi RH da prilikom razvijanja nacionalnog kurikuluma uvrsti program građanskog odgoja i obrazovanja kao zasebnog predmeta u javni školski sustav, njena preporuka nije naišla na plodno tlo kod obrazovnih vlasti ove godine. Stručnjaci su isticali da u Hrvatskoj to trenutačno nije niti moguće zbog demokratskih deficita političkih elita, no pomaka ima u određenim lokalnim zajednicama.
Putem tzv. riječkog modela GOO-a kao izvannastavne aktivnosti u višim razredima osnovne škole, ove su godine krenule Primorsko goranska županija, Istarska županija, gradovi Čakovec i Osijek, dok je Gradska skupština Grada Zagreba isto za svoje učenike odbila. Istodobno, riječki model se dalje razvija, što je prepoznala Europska komisija i apostrofirala riječki primjer dobre prakse u svom godišnjem izvješću.
Studenti konačno dobili zakon o studentskom radu, pokazivali su veliko srce kad je bilo potrebno, no privrženost akademskim vrlinama i dalje im nije jača strana
Studente je ove godine vjerojatno najviše razveselilo konačno donošenje Zakona o obavljanju studentskih poslova, prema kojemu je minimalna satnica unificirana na razini države te je porasla i za 2019. godinu iznosit će 23,44 kune; osim toga, ovim je zakonom omogućen studentski rad izvanrednim studentima, a otvorena je i mogućnost izdavanja i vraćanja studentskih ugovora elektroničkim putem – čime bi se dokinuli beskrajni redovi u student servisima.
Zagrebačke studente obradovala je vijest o novoj menzi u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, a s prvim danima 2019. godine otvara se još jedna, dugo priželjkivana, u neposrednoj blizini – na Filozofskom fakultetu. Vukovarski studenti dobili su prvi studentski dom, krenula je rekonstrukcija splitskog doma Bruno Bušić, a u Karlovcu se gradi novi dom.
foto: Ivan Božić|srednja.hr
U pauzama od učenja, studenti su i ove godine pokazivali veliko srce u brojnim humanitarnim akcijama, sudjelovali su u organizaciji ovogodišnjeg Marša za znanost, a isticali su se i izvrsnošću na svjetskoj razini. Ipak, i ove se godine nastavio studentski kriminal u online grupama u kojima cvate kupoprodaja domskih soba. Na to smo ukazivali nadležnima, a iz Ministarstva obrazovanja su upozoravali da takve prijevare podliježu Kaznenom zakonu i mogućnosti zatvora do pet godina. Osim toga, studenti su javno u oglasima kupovali i prodavali akademske radove, čime se ova etički neprihvatljiva praksa proteže iz godine u godinu. Na nju ćemo i dalje, dakako, ukazivati i upozoravati.
Nema kraja priči iz 2016.: Stručni studiji opet su završili na Ustavnom sudu
Nakon što je protekle dvije godine prolazio tiradu izmjena zbog ustavne tužbe rektora Damira Borasa i Sveučilišta u Zagrebu, Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (ove godine izmijenjen i usvojen u Saboru), ponovno se našao na Ustavnom sudu. Sveučilištu u Zagrebu i pravnim fakultetima u zemlji i dalje su sporne razine kvalifikacija koje stječu studenti specijalističkih diplomskih stručnih studija. Smatraju kako oni ne mogu dijeliti istu razinu sa sveučilišnim diplomskim studijima, iako su usvojene izmjene HKO-a upravo taj dio dodatno doradile.
Sveučilište u Zagrebu sinonim je za problematičnost: Uvjerljiv reizbor rektora Borasa dokinuo nadu da Sveučilište može bolje
Početkom godine, Sveučilište u Zagrebu biralo je kojim će putem u naredne četiri godine. Na rektorskim izborima sučelila su se dva Damira; aktualni rektor Damir Boras i njegov izazivač s PMF-a Damir Bakić. Cijeli proces izbora pratio je dosta netransparentan i medijski zatvoren postupak, iako su pojedini članovi Izbornog povjerenstva javno apelirali i tražili transparentnost. Novinari 21 redakcije od uprave Sveučilišta tražili su otvaranje izborne sjednice na kojoj se birao rektor, no u tome nisu bili uspješni; vrata Sveučilišta za njih su ostala zatvorena, a čuli smo i urnebesno objašnjenje jednog od najbližih rektorovih suradnika zašto Srednja.hr ne dobiva pozive na pressice Sveučilišta.
Uoči izbora, dio studentskih organizacija Filozofskog fakulteta organiziralo je prosvjed pred zgradom Sveučilišta , pod nazivom ‘Sveučilište mora bolje’, a studente je podržao i bivši rektor Aleksa Bjeliš u, kako je tada rekao, suočavanju s tamnim stranama Sveučilišta. U konačnici, Damir Boras reizabran je za rektora zagrebačkog sveučilišta premoćnom većinom glasova članova Senata i na toj će funkciji biti do 2022. godine. Odmah po Borasovu reizboru, ostavku na članstvo u Senatu podnio je profesor Neven Budak, a krajem ove godine i rektorski kandidat, profesor Damir Bakić.
Ministarstvo financija kasnije je nad Sveučilištem vršilo proračunski nadzor zbog unosa neodobrenih promjena plaća u Centralni obračun plaća, a u javnosti je odjeknuo i počasni doktorat koji je Sveučilište na čelu s Borasom dodijelilo članu predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Draganu Čoviću. Sveučilište se ‘proslavilo’ i kao jedina institucija u Hrvatskoj koja u 2017. godini uopće nije poštivala zakonsku obvezu dostavljanja podataka i očitovanja Pučkoj pravobraniteljici.
Kraj godine na Sveučilištu u Zagrebu obilježile su znakovite izmjene Etičkog kodeksa Sveučilišta, kojima je kumovao koordinator tijela zaduženog za izmjene, prorektor Ante Čović. Još je znakovitije što je izmjenama kumovao u trenutku kada je Filozofski fakultet provodio etički postupak u njegovu slučaju i preporučio razmatranje njegove stegovne odgovornosti. Prorektor se na kraju oko odluka Filozofskog fakulteta požalio Ustavnom sudu koji je u ekspresnom roku srušio mišljenje Filozofskog i stvar vratio na početak, a etiku u znanosti i visokom obrazovanju odveo na sami kraj.
-
Hrvatski studiji i dalje u limbu bez dopusnice, čekaju postati fakultet
Pokušavajući ispuniti uvjete za dobivanje ministričine dopusnice za daljnji rad, Hrvatski studiji jedan od nužnih dokumenata za taj postupak početkom godine su malo prepisali od Fakulteta političkih znanosti. Da stvar bude gora, u svojim dokumentima prepisivali su i s portala katoličkih teologa. No, to se nije pretjerano dojmilo Agencije za znanost i visoko obrazovanje, koja je HS-u dala pozitivnu Akreditacijsku preporuku i preporučivši ministrici Divjak da Hrvatskim studijima izda dopusnicu. Ona to nije učinila i akreditacijsku preporuku vratila je Agenciji na doradu uz obrazloženje da nisu uzeli u obzir (ne)zakonitost pravnog statusa Hrvatskih studija.
Situacija, dakle, stoji u vakuumu u kojem ministrica puno očekuje od AZVO-a, dok istovremeno s pokrenutim upravnim nadzorom oko HS-a svojevremeno nije učinila ništa. U međuvremenu je odjeknula vijest kako će Hrvatski studiji postati fakultet, a mogu li se time anulirati peripetije oko prethodne pretvorbe u sveučilišni odjel, mogli bismo saznati u 2019.
Situaciji na Hrvatskim studijima dodajmo i podatak da je iz nastave na HS-u uklonjena Ivana Radačić, naša međunarodno priznata znanstvenica i predsjednica UN-ove Radne skupine o diskriminaciji žena pri Vijeću za ljudska prava UN-a. Uz to, iz Studentskog zbora Hrvatskih studija povukli su se predstavnici inicijative Studenti govore koji su se otvoreno bunili protiv netransparentnog vodstva HS-a i Sveučilišta.
Osim najave da će Hrvatski studiji postati fakultet, rektor Boras krajem godine najavio je i da Policijska akademija uskoro postaje dijelom Sveučilišta u Zagrebu.
Split dobio novog rektora, a u Rijeci drugo stanje svijesti od zagrebačkog
Malo sjevernije, u Rijeci, ove se godine nije održavao izbor rektora, no rektorica Snježana Prijić-Samaržija iz grada koji teče upućivala je važne poruke o shvaćanju sveučilišne autonomije, ističući kako autonomija ne znači nedodirljivost niti smije biti pokriće za individualnu ili institucionalnu samovolju.
(Neispunjene) zakonodavne aktivnosti 2018. i predviđene za 2019.
Iako je bio predviđen za posljednji kvartal 2018., MZO nije donijelo novi Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. No ono što je sigurno – na njemu se radi. Ono što nije sigurno – tko točno na njemu radi i za kada se planira njegovo donošenje. Poznato je tek da se, prema ideji novoga Zakona, osobe starije od 65 godina ne bi mogle kandidirati za rektorsku poziciju. Isto tako, za I. kvartal ove godine bilo je predviđeno donošenje Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju, no niti to se nije dogodilo, iako se o njemu žustro raspravlja na Rektorskom zboru RH. Od planova za 2018. nije se ostvario niti Nacrt prijedloga Zakona o obrazovanju odraslih, Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju te Nacrt prijedloga Zakona o studentskom predstavljanju i organiziranju.
Za 2019. godinu, od naznačenih zakonodavnih aktivnosti, MZO namjerava raditi na Zakonu o prosvjetnoj inspekciji (II. kvartal), Zakonu o državnoj nagradi ‘Ivan Filipović’ (II. kvartal) te na Zakonu o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (III. kvartal).
___________________________________
Obrazovni pregled 2017. godine
Obrazovni pregled 2016. godine
Obrazovni pregled 2015. godine
